+3,7 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,3 °C → +3,7 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,3 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Bolivija: rizik 50 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,5 od 10 | Suša | Visok | |
| 7,4 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 7,1 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 5,5 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (10,0 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: zemljotresi · rečne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,6 | Sukobi | Srednji | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 3,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,7 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-9 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 7 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.480 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 1 % godišnje sume.
8%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 8%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
5,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 12% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
8. mesto od 12, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
25. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
19. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 12,8 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 86,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +11,4.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (86,7); Temperatura površine tla (66,1); Udeo obnovljive električne energije (61,8); najmanje: Uvoz energije (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0).
Udeo obnovljive energije 12,8 % ukupne energije | 86,7 |
Temperatura površine tla 27,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 66,1 |
Udeo obnovljive električne energije 38,2 % ukupne proizvodnje | 61,8 |
Rizik od rečnih poplava 5,5 od 10 | 55,0 |
Stepen-dani hlađenja 2.003 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 47,6 |
Potrošnja energije po stanovniku 847 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 45,3 |
Emisije CO2 po stanovniku 2,29 t CO2e po stanovniku | 26,9 |
Zagađenje vazduha PM2,5 22,9 µg/m³ | 20,3 |
Energetska intenzivnost 3,89 MJ po dolaru BDP-a | 16,4 |
Stepen-dani grejanja 816 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 9,9 |
Pristup čistim gorivima 90,6 % stanovništva | 9,4 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 10,8 dana | 6,9 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,23 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 67 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (98,8); Poljoprivredni kapacitet (97,8); Projektovana promena prinosa žitarica (90,8); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Zavisnost od prirodnog kapitala (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 98,8 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 97,8 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 90,8 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 90,3 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 90,3 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 89,1 |
Ekološki otisak veoma visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 84,2 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 77,3 |
Pripremljenost za katastrofe visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 71,8 |
Rizik od zemljotresa 7,1 od 10 | 71,0 |
Zaštićena područja 30,9 % kopnene površine | 69,2 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 69,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 67,4 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,7 |
Ugrožene vrste sisara 24 vrste | 60,0 |
Indeks proizvodnje hrane 115 (2014-2016 = 100) | 53,7 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 52,9 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 52,4 |
Šumska površina 46,3 % kopnene površine | 51,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda srednja ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 47,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 47,0 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 55,6 % vodnih tela | 44,4 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,4 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 42,1 |
Poljoprivredno zemljište 35,8 % kopnene površine | 41,1 |
Gubitak drvenog pokrivača 1,41 % površine šuma | 40,9 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 31,0 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 29,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 26,3 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 8,83 % BDP-a | 20,5 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 15,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 6,95 % BND-a | 12,1 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 11,4 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 8,3 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 4,2 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 0,20 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 0,2 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nedavni šokovi (100,0); Bolnički kreveti (89,5); Prekomerna težina kod odraslih (68,8); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,2); Devojčice i dečaci u školi (1,6); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (3,4).
Nedavni šokovi 10,0 od 10 | 100,0 |
Bolnički kreveti 1,49 na 1000 stanovnika | 89,5 |
Prekomerna težina kod odraslih 65,1 % odraslih | 68,8 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 44,9 % svih smrtnih slučajeva | 65,6 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 5,40 % svih prihoda | 64,9 |
Rast prihoda domaćinstava -0,02 % godišnje | 62,9 |
Rast BDP-a -1,58 % godišnje | 59,3 |
Bezbednost hrane 5,6 od 10 | 56,0 |
Gini koeficijent 40,9 od 100 | 55,5 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 37,7 % stanovništva | 50,1 |
Ekonomska i socijalna prava 2,62 od 5 (5 = najbolje) | 47,6 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 4,3 od 10 | 43,0 |
Siromaštvo i razvijenost 4,3 od 10 | 43,0 |
Izdaci za obrazovanje 20,2 % javne potrošnje | 42,4 |
Pothranjenost 21,8 % stanovništva | 35,9 |
Stopa fertiliteta 2,52 rođenja po ženi | 30,1 |
Očekivano trajanje života 68,7 godina | 26,2 |
Korisnici interneta 79,7 % stanovništva | 20,9 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 86,3 % stope aktivnosti muškaraca | 18,0 |
Gustina naseljenosti 11,3 st./km² | 15,9 |
Stopa aktivnosti 80,5 % ljudi od 15 godina i starijih | 13,3 |
Starenje stanovništva 5,74 % stanovništva | 12,7 |
Zavisnost od pomoći 1,2 od 10 | 12,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,0 od 10 | 10,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,8 od 10 | 8,0 |
Upis u osnovnu školu 93,7 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 8,0 |
Stopa nezaposlenosti 2,97 % radne snage | 7,9 |
Stopa pismenosti odraslih 96,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 4,6 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 15,7 na 1000 živorođenih | 3,4 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 1,6 |
Pristup električnoj energiji 99,8 % stanovništva | 0,2 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (99,1); Prijave patenata (96,3); Vladavina prava (77,0); najmanje: Žene u parlamentu (20,4); Komunikaciona infrastruktura (21,0); Fizička infrastruktura (46,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,06 % BDP-a | 99,1 |
Prijave patenata 0,42 na milion stanovnika | 96,3 |
Vladavina prava -1,35 na skali od -2,5 do +2,5 | 77,0 |
Kvalitet regulative -1,22 na skali od -2,5 do +2,5 | 74,4 |
Kontrola korupcije -1,19 na skali od -2,5 do +2,5 | 73,7 |
INFORM indeks upravljanja 6,7 od 10 | 67,0 |
Naučni radovi 15,6 na milion stanovnika | 64,8 |
Efikasnost vlade -0,62 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,3 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 5,7 od 10 | 57,0 |
Glas i odgovornost -0,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,5 |
Politička stabilnost -0,16 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,3 |
Smanjenje rizika od katastrofa 5,2 od 10 | 52,0 |
Fizička infrastruktura 4,6 od 10 | 46,0 |
Komunikaciona infrastruktura 2,1 od 10 | 21,0 |
Žene u parlamentu 50,8 % mesta | 20,4 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,8); Društvena nejednakost (75,4).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,8 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 75,4 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 71,3 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 48,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Bolivija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BOL BibTeX
@misc{criora_atlas_BOL_2026,
author = {{Criora}},
title = {Bolivija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/BOL},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.