+2,8 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,0 °C → +2,8 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,5 °C → +1,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Ekvador: rizik 51 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,5 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 9,0 od 10 | Cunami | Opasan | |
| 6,5 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 6,1 od 10 | Epidemije | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (8,5 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,8 | Sukobi | Opasan | |
| 4,9 | Priobalna poplava | Srednji | |
| 3,4 | Suša | Nizak | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,8 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+163 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 14 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 3.300 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.
2,5%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 2,5%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 15% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
11. mesto od 12, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
29. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
51. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 18,9 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 80,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +5,1.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (80,4); Rizik od rečnih poplava (65,0); Temperatura površine tla (64,1); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Uvoz energije (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,1).
Udeo obnovljive energije 18,9 % ukupne energije | 80,4 |
Rizik od rečnih poplava 6,5 od 10 | 65,0 |
Temperatura površine tla 26,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 64,1 |
Potrošnja energije po stanovniku 949 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 47,4 |
Stepen-dani hlađenja 1.707 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 40,6 |
Emisije CO2 po stanovniku 2,64 t CO2e po stanovniku | 29,2 |
Zaštita obale prirodnim staništima 76,5 od 100 | 23,5 |
Udeo obnovljive električne energije 80,9 % ukupne proizvodnje | 19,1 |
Zagađenje vazduha PM2,5 16,7 µg/m³ | 13,3 |
Energetska intenzivnost 3,26 MJ po dolaru BDP-a | 12,8 |
Indeks suše (SPEI) -0,29 (ispod 0: suvlje nego obično) | 11,5 |
Pristup čistim gorivima 94,7 % stanovništva | 5,3 |
Stepen-dani grejanja 428 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 5,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,23 dana | 0,1 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 69 % više nego što troši | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Rizik od zemljotresa (95,0); Pripremljenost za katastrofe (92,3); Rizik od cunamija (90,0); najmanje: Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,9).
Rizik od zemljotresa 9,5 od 10 | 95,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 92,3 |
Rizik od cunamija 9,0 od 10 | 90,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 89,1 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 86,7 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 85,9 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 85,8 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 83,8 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 81,4 |
Zaštićena područja 20,2 % kopnene površine | 79,9 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 76,4 |
Ekološki otisak visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 76,2 |
Ugrožene vrste sisara 49 vrsta | 73,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka visoka ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 69,4 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 67,8 |
Indeks proizvodnje hrane 98,9 (2014-2016 = 100) | 66,8 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,9 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 60,4 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 59,9 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 58,5 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 58,3 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 54,1 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 51,3 |
Šumska površina 49,5 % kopnene površine | 47,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 45,7 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 43,6 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,2 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 39,6 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 36,1 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 28,1 |
Poljoprivredno zemljište 21,5 % kopnene površine | 24,5 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 9,48 % BDP-a | 22,0 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 19,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 18,4 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,42 % površine šuma | 16,3 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 11,2 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 5,75 % BND-a | 10,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 6,78 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 6,8 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 2,9 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,9 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (90,8); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (88,0); Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto (72,7); najmanje: Pristup električnoj energiji (1,4); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (2,7); Upis u osnovnu školu (3,5).
Bolnički kreveti 1,32 na 1000 stanovnika | 90,8 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,8 od 10 | 88,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 4,80 % svih prihoda | 72,7 |
Gini koeficijent 45,9 od 100 | 71,2 |
Prekomerna težina kod odraslih 66,8 % odraslih | 70,8 |
Izdaci za obrazovanje 15,5 % javne potrošnje | 55,8 |
Rast BDP-a 3,73 % godišnje | 55,2 |
Pristup sanitarnim uslovima 49,3 % stanovništva | 54,2 |
Rast prihoda domaćinstava 3,25 % godišnje | 43,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 28,8 % svih smrtnih slučajeva | 41,4 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 68,2 % stope aktivnosti muškaraca | 36,8 |
Gustina naseljenosti 72,4 st./km² | 36,4 |
Bezbednost hrane 3,4 od 10 | 34,0 |
Zavisnost od pomoći 3,4 od 10 | 34,0 |
Bezbedna pijaća voda 69,9 % stanovništva | 32,1 |
Stopa aktivnosti 68,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 32,1 |
Siromaštvo i razvijenost 2,9 od 10 | 29,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 21,4 % stanovništva | 28,5 |
Korisnici interneta 77,2 % stanovništva | 23,5 |
Starenje stanovništva 8,60 % stanovništva | 20,6 |
Stopa fertiliteta 1,81 rođenje po ženi | 18,1 |
Pothranjenost 12,1 % stanovništva | 17,9 |
Ekonomska i socijalna prava 4,26 od 5 (5 = najbolje) | 14,7 |
Očekivano trajanje života 77,6 godina | 13,2 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,1 od 10 | 11,0 |
Nedavni šokovi 1,1 od 10 | 11,0 |
Stopa pismenosti odraslih 93,5 % ljudi od 15 godina i starijih | 9,3 |
Stopa nezaposlenosti 3,31 % radne snage | 8,8 |
Devojčice i dečaci u školi 1,02 (1 = podjednako) | 6,3 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,5 od 10 | 5,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 7,14 % udatih žena od 15 do 49 godina | 4,9 |
Upis u osnovnu školu 97,2 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 3,5 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 12,9 na 1000 živorođenih | 2,7 |
Pristup električnoj energiji 98,7 % stanovništva | 1,4 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (87,2); Vladavina prava (70,7); Kontrola korupcije (64,7); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (22,0); Žene u parlamentu (29,4); Naučni radovi (33,4).
Prijave patenata 1,98 na milion stanovnika | 87,2 |
Vladavina prava -1,03 na skali od -2,5 do +2,5 | 70,7 |
Kontrola korupcije -0,74 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,7 |
Kvalitet regulative -0,71 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,3 |
Smanjenje rizika od katastrofa 6,4 od 10 | 64,0 |
Politička stabilnost -0,64 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,8 |
INFORM indeks upravljanja 6,1 od 10 | 61,0 |
Glas i odgovornost -0,08 na skali od -2,5 do +2,5 | 51,6 |
Efikasnost vlade -0,03 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,6 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,1 od 10 | 41,0 |
Fizička infrastruktura 3,4 od 10 | 34,0 |
Naučni radovi 201 na milion stanovnika | 33,4 |
Žene u parlamentu 45,0 % mesta | 29,4 |
Komunikaciona infrastruktura 2,2 od 10 | 22,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,1); Društvena nejednakost (67,9); Lakoća poslovanja (66,7).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,1 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 67,9 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 66,7 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 59,3 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 47,0 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Ekvador: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ECU BibTeX
@misc{criora_atlas_ECU_2026,
author = {{Criora}},
title = {Ekvador: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/ECU},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.