+2,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,7 °C → +2,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,4 °C → +1,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Filipini: rizik 54 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,6 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 9,4 od 10 | Cunami | Opasan | |
| 9,2 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Opasan | |
| 8,9 od 10 | Priobalna poplava | Opasan |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti



















Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · suše · porast nivoa mora · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,4 | Sukobi | Opasan | |
| 6,7 | Rečna poplava | Visok | |
| 6,1 | Epidemije | Visok | |
| 3,5 | Suša | Nizak |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,4 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+130 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 4 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 3.730 mm, pa će porast do 2080. biti oko 3 % godišnje sume.
18%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 5,3%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
3,9%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
9. mesto od 11, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 49
36. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
54. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 22,6 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 77,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +2,5.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (77,4); Stepen-dani hlađenja (73,0); Udeo obnovljive energije (71,0); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Energetska intenzivnost (10,1).
Udeo obnovljive električne energije 22,6 % ukupne proizvodnje | 77,4 |
Stepen-dani hlađenja 3.071 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 73,0 |
Udeo obnovljive energije 28,0 % ukupne energije | 71,0 |
Rizik od rečnih poplava 6,7 od 10 | 67,0 |
Temperatura površine tla 27,8 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 66,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 62,5 % ukupne proizvodnje | 62,6 |
Uvoz energije 54,4 % potrošnje energije | 54,4 |
Pristup čistim gorivima 59,5 % stanovništva | 40,5 |
Potrošnja energije po stanovniku 580 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 38,4 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,50 t CO2e po stanovniku | 20,7 |
Zaštita obale prirodnim staništima 80,8 od 100 | 19,2 |
Zagađenje vazduha PM2,5 20,3 µg/m³ | 17,4 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 19,5 dana | 12,4 |
Energetska intenzivnost 2,78 MJ po dolaru BDP-a | 10,1 |
Stepen-dani grejanja 0,92 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,03 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (98,4); Zaštićena područja (96,5); Rizik od zemljotresa (96,0); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Pripremljenost za katastrofe (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 98,4 |
Zaštićena područja 3,60 % kopnene površine | 96,5 |
Rizik od zemljotresa 9,6 od 10 | 96,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 96,0 |
Rizik od cunamija 9,4 od 10 | 94,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 81,2 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 80,6 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 79,9 |
Šumska površina 24,5 % kopnene površine | 74,2 |
Ugrožene vrste sisara 42 vrste | 70,2 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 70,0 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 67,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,9 |
Indeks proizvodnje hrane 101 (2014-2016 = 100) | 65,5 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 64,4 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 63,6 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 52,0 |
Poljoprivredno zemljište 42,7 % kopnene površine | 49,1 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 48,6 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 48,0 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 47,1 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 47,1 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 46,9 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 46,2 |
Projektovana promena hidroenergije niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 39,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 36,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 35,7 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 35,1 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 29,5 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 27,8 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 27,8 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 24,9 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 23,5 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 23,3 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 22,3 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 9,08 % BDP-a | 21,1 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,56 % površine šuma | 20,7 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 1,31 % BND-a | 2,3 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,3 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nedavni šokovi (100,0); Bolnički kreveti (93,6); Rast prihoda domaćinstava (63,1); najmanje: Pothranjenost (0,9); Pristup električnoj energiji (2,1); Stopa pismenosti odraslih (2,2).
Nedavni šokovi 10,0 od 10 | 100,0 |
Bolnički kreveti 0,97 na 1000 stanovnika | 93,6 |
Rast prihoda domaćinstava -0,05 % godišnje | 63,1 |
Izdaci za obrazovanje 15,2 % javne potrošnje | 56,6 |
Gustina naseljenosti 385 st./km² | 55,5 |
Bezbedna pijaća voda 48,5 % stanovništva | 54,8 |
Rast BDP-a 4,40 % godišnje | 54,7 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 5,4 od 10 | 54,0 |
Gini koeficijent 39,3 od 100 | 50,5 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 6,90 % svih prihoda | 45,5 |
Pristup sanitarnim uslovima 62,2 % stanovništva | 40,5 |
Siromaštvo i razvijenost 4,0 od 10 | 40,0 |
Stopa aktivnosti 63,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 38,7 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 3,7 od 10 | 37,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 25,4 % svih smrtnih slučajeva | 36,4 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 69,7 % stope aktivnosti muškaraca | 35,3 |
Korisnici interneta 67,3 % stanovništva | 33,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 35,0 % odraslih | 31,6 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,9 od 10 | 29,0 |
Ekonomska i socijalna prava 3,69 od 5 (5 = najbolje) | 26,1 |
Očekivano trajanje života 69,9 godina | 24,5 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 12,4 % udatih žena od 15 do 49 godina | 20,7 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 15,5 % stanovništva | 20,6 |
Stopa fertiliteta 1,89 rođenja po ženi | 19,6 |
Zavisnost od pomoći 1,8 od 10 | 18,0 |
Bezbednost hrane 1,4 od 10 | 14,0 |
Starenje stanovništva 5,72 % stanovništva | 12,7 |
Upis u osnovnu školu 94,0 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 7,5 |
Devojčice i dečaci u školi 1,03 (1 = podjednako) | 7,2 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 26,5 na 1000 živorođenih | 6,0 |
Stopa nezaposlenosti 2,24 % radne snage | 5,9 |
Stopa pismenosti odraslih 98,5 % ljudi od 15 godina i starijih | 2,2 |
Pristup električnoj energiji 98,0 % stanovništva | 2,1 |
Pothranjenost 3,00 % stanovništva | 0,9 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (95,7); Prijave patenata (80,0); Politička stabilnost (66,7); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (21,0); Smanjenje rizika od katastrofa (24,0); Fizička infrastruktura (24,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,28 % BDP-a | 95,7 |
Prijave patenata 4,33 na milion stanovnika | 80,0 |
Politička stabilnost -0,84 na skali od -2,5 do +2,5 | 66,7 |
Kontrola korupcije -0,57 na skali od -2,5 do +2,5 | 61,5 |
Vladavina prava -0,47 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,4 |
INFORM indeks upravljanja 5,8 od 10 | 58,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 5,7 od 10 | 57,0 |
Žene u parlamentu 28,3 % mesta | 55,5 |
Naučni radovi 34,8 na milion stanovnika | 55,1 |
Glas i odgovornost -0,26 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,1 |
Kvalitet regulative 0,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 46,6 |
Efikasnost vlade 0,19 na skali od -2,5 do +2,5 | 46,1 |
Fizička infrastruktura 2,4 od 10 | 24,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 2,4 od 10 | 24,0 |
Komunikaciona infrastruktura 2,1 od 10 | 21,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (97,9); Obrazovanje (71,6); Lakoća poslovanja (67,5).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 97,9 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 71,6 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 67,5 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 56,0 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 53,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Filipini: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/PHL BibTeX
@misc{criora_atlas_PHL_2026,
author = {{Criora}},
title = {Filipini: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/PHL},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.