+3,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,2 °C → +3,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,6 °C → +2,0 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Mjanmar: rizik 62 od 100, visok.
Opasnosti su ovde jake, a zemlja je loše opremljena da se s njima nosi, pa je ukupni rizik visok.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,8 od 10 | Rečna poplava | Opasan | |
| 8,3 od 10 | Cunami | Opasan | |
| 8,2 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 8,0 od 10 | Priobalna poplava | Opasan |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti








Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: zemljotresi · porast nivoa mora · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,2 | Sukobi | Opasan | |
| 6,3 | Epidemije | Visok | |
| 5,8 | Vetar tropskih ciklona | Srednji | |
| 0,9 | Suša | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,5 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+121 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.460 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.
11%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 7,5%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
6,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 34% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
11. mesto od 11, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 49
44. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
45. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 8,8 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 88,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +37,0.
Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (88,0); Temperatura površine tla (65,1); Stepen-dani hlađenja (56,1); najmanje: Uvoz energije (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (2,0).
Rizik od rečnih poplava 8,8 od 10 | 88,0 |
Temperatura površine tla 27,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 65,1 |
Stepen-dani hlađenja 2.360 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 56,1 |
Udeo obnovljive električne energije 50,8 % ukupne proizvodnje | 49,2 |
Pristup čistim gorivima 53,5 % stanovništva | 46,5 |
Udeo obnovljive energije 62,9 % ukupne energije | 34,8 |
Potrošnja energije po stanovniku 411 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 32,2 |
Zagađenje vazduha PM2,5 32,3 µg/m³ | 31,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 34,1 dan | 21,7 |
Zaštita obale prirodnim staništima 82,1 od 100 | 17,9 |
Energetska intenzivnost 4,17 MJ po dolaru BDP-a | 17,9 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,58 t CO2e po stanovniku | 10,2 |
Udeo uglja u električnoj energiji 5,33 % ukupne proizvodnje | 5,3 |
Stepen-dani grejanja 169 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,02 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 19 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana smrtnost povezana sa klimom (100,0); Izdaci za zdravstvo po stanovniku (97,0); Poljoprivredni kapacitet (96,1); najmanje: Pripremljenost za katastrofe (2,6); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (5,8); Iscrpljivanje prirodnih resursa (9,4).
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma visoka ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 100,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 97,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 96,1 |
Zaštićena područja 4,10 % kopnene površine | 96,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 92,7 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 92,6 |
Projektovana promena vektorskih bolesti veoma visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 89,2 |
Indeks proizvodnje hrane 77,0 (2014-2016 = 100) | 84,0 |
Rizik od cunamija 8,3 od 10 | 83,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 83,0 |
Rizik od zemljotresa 8,2 od 10 | 82,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 80,8 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 80,4 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 77,2 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 74,9 |
Ugrožene vrste sisara 54 vrste | 74,7 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 69,6 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 58,8 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 56,2 |
Šumska površina 42,4 % kopnene površine | 55,3 |
Asfaltirani putevi srednja ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 54,7 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 52,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 20,8 % BDP-a | 48,4 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 43,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 42,7 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 41,1 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 30,6 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,84 % površine šuma | 28,3 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 25,1 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 24,8 |
Poljoprivredno zemljište 19,9 % kopnene površine | 22,6 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 20,6 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 19,8 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 18,5 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 17,0 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 15,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 14,1 |
Iscrpljivanje šuma 2,23 % BND-a | 12,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 5,37 % BND-a | 9,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 5,80 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 5,8 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 2,6 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (97,0); Bolnički kreveti (92,8); Izdaci za obrazovanje (72,2); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Devojčice i dečaci u školi (2,9); Pothranjenost (5,4).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 9,7 od 10 | 97,0 |
Bolnički kreveti 1,07 na 1000 stanovnika | 92,8 |
Izdaci za obrazovanje 9,74 % javne potrošnje | 72,2 |
Siromaštvo i razvijenost 7,2 od 10 | 72,0 |
Rast BDP-a -2,01 % godišnje | 59,6 |
Korisnici interneta 45,4 % stanovništva | 56,1 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 58,8 % stope aktivnosti muškaraca | 46,6 |
Stopa aktivnosti 59,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 44,6 |
Bezbedna pijaća voda 59,7 % stanovništva | 42,9 |
Pristup sanitarnim uslovima 60,5 % stanovništva | 42,2 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 27,7 % svih smrtnih slučajeva | 39,8 |
Gustina naseljenosti 82,9 st./km² | 38,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 3,7 od 10 | 37,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 3,6 od 10 | 36,0 |
Ekonomska i socijalna prava 3,47 od 5 (5 = najbolje) | 30,5 |
Očekivano trajanje života 67,1 godina | 28,7 |
Zavisnost od pomoći 2,6 od 10 | 26,0 |
Pristup električnoj energiji 76,8 % stanovništva | 24,5 |
Stopa fertiliteta 2,10 rođenje po ženi | 23,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 27,0 % odraslih | 21,8 |
Nedavni šokovi 1,9 od 10 | 19,0 |
Bezbednost hrane 1,8 od 10 | 18,0 |
Starenje stanovništva 7,52 % stanovništva | 17,6 |
Stopa pismenosti odraslih 93,5 % ljudi od 15 godina i starijih | 9,2 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 36,9 na 1000 živorođenih | 8,4 |
Stopa nezaposlenosti 3,05 % radne snage | 8,1 |
Pothranjenost 5,40 % stanovništva | 5,4 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 2,9 |
Upis u osnovnu školu 120 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (99,7); Politička stabilnost (92,3); Glas i odgovornost (91,8); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (30,0); Smanjenje rizika od katastrofa (44,0); Fizička infrastruktura (51,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,02 % BDP-a | 99,7 |
Politička stabilnost -2,12 na skali od -2,5 do +2,5 | 92,3 |
Glas i odgovornost -2,09 na skali od -2,5 do +2,5 | 91,8 |
Vladavina prava -1,77 na skali od -2,5 do +2,5 | 85,4 |
INFORM indeks upravljanja 8,3 od 10 | 83,0 |
Naučni radovi 3,04 na milion stanovnika | 82,5 |
Efikasnost vlade -1,62 na skali od -2,5 do +2,5 | 82,4 |
Kvalitet regulative -1,46 na skali od -2,5 do +2,5 | 79,1 |
Kontrola korupcije -1,31 na skali od -2,5 do +2,5 | 76,1 |
Žene u parlamentu 15,3 % mesta | 76,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,1 od 10 | 61,0 |
Fizička infrastruktura 5,1 od 10 | 51,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 4,4 od 10 | 44,0 |
Komunikaciona infrastruktura 3,0 od 10 | 30,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (87,9); Lakoća poslovanja (70,3).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 87,9 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 70,3 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 61,5 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Mjanmar: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MMR BibTeX
@misc{criora_atlas_MMR_2026,
author = {{Criora}},
title = {Mjanmar: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MMR},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.