+3,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,9 °C → +3,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,4 °C → +2,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Indija: rizik 56 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,2 od 10 | Rečna poplava | Opasan | |
| 8,3 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 7,8 od 10 | Priobalna poplava | Visok | |
| 7,8 od 10 | Cunami | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti



















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: zemljotresi · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,8 | Sukobi | Opasan | |
| 7,7 | Vetar tropskih ciklona | Visok | |
| 6,6 | Epidemije | Visok | |
| 5,9 | Suša | Srednji |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,9 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 1,4% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+303 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.450 mm, pa će porast do 2080. biti oko 21 % godišnje sume.
70%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 70%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
7,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 35% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.
Bangalor, Koimbator i Našik ni po jednoj opasnosti ne spadaju u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
6. mesto od 9, računajući od najbezbednije
40. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
40. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 9,2 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 92,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +41,0.
Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (92,0); Udeo obnovljive električne energije (80,9); Udeo uglja u električnoj energiji (74,6); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Stepen-dani grejanja (5,8); Energetska intenzivnost (18,2).
Rizik od rečnih poplava 9,2 od 10 | 92,0 |
Udeo obnovljive električne energije 19,1 % ukupne proizvodnje | 80,9 |
Udeo uglja u električnoj energiji 74,4 % ukupne proizvodnje | 74,6 |
Temperatura površine tla 31,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 74,4 |
Stepen-dani hlađenja 2.838 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 67,5 |
Udeo obnovljive energije 34,9 % ukupne energije | 63,8 |
Zagađenje vazduha PM2,5 48,4 µg/m³ | 49,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 68,6 dana | 43,7 |
Potrošnja energije po stanovniku 763 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 43,4 |
Uvoz energije 36,1 % potrošnje energije | 36,1 |
Zaštita obale prirodnim staništima 66,6 od 100 | 33,4 |
Emisije CO2 po stanovniku 2,17 t CO2e po stanovniku | 26,0 |
Pristup čistim gorivima 76,7 % stanovništva | 23,3 |
Energetska intenzivnost 4,21 MJ po dolaru BDP-a | 18,2 |
Stepen-dani grejanja 480 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 5,8 |
Indeks suše (SPEI) 0,49 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana smrtnost povezana sa klimom (100,0); Zaštićena područja bioma (99,3); Kapacitet brana (95,6); najmanje: Pripremljenost za katastrofe (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,9); Iscrpljivanje prirodnih resursa (2,8).
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma visoka ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 100,0 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 99,3 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 95,6 |
Zaštićena područja 4,50 % kopnene površine | 95,6 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 92,4 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 91,9 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 90,8 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 10,0 % vodnih tela | 90,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 88,9 |
Ugrožene vrste sisara 99 vrsta | 85,9 |
Rizik od zemljotresa 8,3 od 10 | 83,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 78,6 |
Rizik od cunamija 7,8 od 10 | 78,0 |
Pothranjenost dece visoka ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 77,3 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 76,7 |
Šumska površina 24,5 % kopnene površine | 74,1 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 69,6 |
Poljoprivredno zemljište 60,1 % kopnene površine | 69,3 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 67,6 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 66,5 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 66,5 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 64,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 56,3 |
Asfaltirani putevi srednja ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 46,6 |
Ekološki otisak srednja ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 46,3 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 46,2 |
Indeks proizvodnje hrane 128 (2014-2016 = 100) | 43,9 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 43,1 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 42,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 16,3 % BDP-a | 37,8 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 35,2 |
Koeficijent zavisnosti od voda niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 30,5 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 30,4 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 23,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 22,7 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 13,5 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 11,4 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 9,8 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 8,2 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 7,4 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,16 % površine šuma | 7,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 5,5 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 1,62 % BND-a | 2,8 |
Iscrpljivanje šuma 0,16 % BND-a | 0,9 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (88,7); Odnos polova na tržištu rada (64,2); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (63,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto (0,0); Pristup električnoj energiji (0,5).
Bolnički kreveti 1,59 na 1000 stanovnika | 88,7 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 41,8 % stope aktivnosti muškaraca | 64,2 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,3 od 10 | 63,0 |
Izdaci za obrazovanje 14,2 % javne potrošnje | 59,6 |
Gustina naseljenosti 484 st./km² | 58,1 |
Siromaštvo i razvijenost 5,7 od 10 | 57,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 38,4 % svih smrtnih slučajeva | 55,8 |
Rast BDP-a 7,57 % godišnje | 52,2 |
Stopa aktivnosti 59,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 45,6 |
Zdravlje dece do 5 godina 4,5 od 10 | 45,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 62,8 % stanovništva | 39,8 |
Ekonomska i socijalna prava 3,13 od 5 (5 = najbolje) | 37,3 |
Bezbednost hrane 3,1 od 10 | 31,0 |
Stopa pismenosti odraslih 78,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 31,0 |
Korisnici interneta 70,0 % stanovništva | 30,8 |
Bezbedna pijaća voda 76,4 % stanovništva | 25,1 |
Prekomerna težina kod odraslih 29,5 % odraslih | 24,8 |
Očekivano trajanje života 72,2 godine | 21,1 |
Stopa fertiliteta 1,96 rođenja po ženi | 20,7 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 2,0 od 10 | 20,0 |
Pothranjenost 12,0 % stanovništva | 17,7 |
Starenje stanovništva 7,38 % stanovništva | 17,2 |
Zavisnost od pomoći 1,2 od 10 | 12,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 9,40 % udatih žena od 15 do 49 godina | 11,7 |
Stopa nezaposlenosti 4,22 % radne snage | 11,3 |
Gini koeficijent 25,5 od 100 | 7,2 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 26,6 na 1000 živorođenih | 6,0 |
Nedavni šokovi 0,4 od 10 | 4,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 2,3 |
Pristup električnoj energiji 99,5 % stanovništva | 0,5 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 10,4 % svih prihoda | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 111 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (89,9); Žene u parlamentu (78,4); Prijave patenata (64,1); najmanje: Smanjenje rizika od katastrofa (26,0); Fizička infrastruktura (34,0); Komunikaciona infrastruktura (34,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,65 % BDP-a | 89,9 |
Žene u parlamentu 13,8 % mesta | 78,4 |
Prijave patenata 18,6 na milion stanovnika | 64,1 |
Politička stabilnost -0,61 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,2 |
Kontrola korupcije -0,28 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,6 |
Kvalitet regulative -0,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,4 |
Glas i odgovornost -0,15 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,0 |
Vladavina prava -0,13 na skali od -2,5 do +2,5 | 52,6 |
INFORM indeks upravljanja 5,2 od 10 | 52,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,8 od 10 | 48,0 |
Efikasnost vlade 0,50 na skali od -2,5 do +2,5 | 40,0 |
Naučni radovi 145 na milion stanovnika | 37,4 |
Komunikaciona infrastruktura 3,4 od 10 | 34,0 |
Fizička infrastruktura 3,4 od 10 | 34,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 2,6 od 10 | 26,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (91,1); Obrazovanje (79,4); Lakoća poslovanja (60,8).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 91,1 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 79,4 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 60,8 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 56,3 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 36,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Indija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/IND BibTeX
@misc{criora_atlas_IND_2026,
author = {{Criora}},
title = {Indija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/IND},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.