+4,0 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,0 °C → +4,0 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,1 °C → +2,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Pakistan: rizik 65 od 100, visok.
Opasnosti su ovde jake, a zemlja je loše opremljena da se s njima nosi, pa je ukupni rizik visok.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,5 od 10 | Rečna poplava | Opasan | |
| 9,2 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 7,5 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 7,1 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (9,8 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: zemljotresi · suše · priobalne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,8 | Sukobi | Opasan | |
| 6,1 | Cunami | Visok | |
| 4,5 | Suša | Srednji | |
| 4,4 | Priobalna poplava | Srednji |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,0 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+83 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 370 mm, pa će porast do 2080. biti oko 22 % godišnje sume.
64%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 61%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
4,5%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 7% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Za ove gradove UN ne daje posebnu procenu.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
8. mesto od 9, računajući od najbezbednije
45. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
47. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 9,5 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 95,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +44,0.
Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (95,0); Zaštita obale prirodnim staništima (77,7); Temperatura površine tla (76,2); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (12,8); Emisije CO2 po stanovniku (13,4).
Rizik od rečnih poplava 9,5 od 10 | 95,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 22,3 od 100 | 77,7 |
Temperatura površine tla 32,7 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 76,2 |
Udeo obnovljive električne energije 28,3 % ukupne proizvodnje | 71,7 |
Stepen-dani hlađenja 2.508 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 59,6 |
Udeo obnovljive energije 41,6 % ukupne energije | 56,8 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 74,0 dana | 47,1 |
Pristup čistim gorivima 54,9 % stanovništva | 45,1 |
Zagađenje vazduha PM2,5 43,0 µg/m³ | 43,1 |
Uvoz energije 39,8 % potrošnje energije | 39,8 |
Potrošnja energije po stanovniku 415 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 32,4 |
Energetska intenzivnost 4,21 MJ po dolaru BDP-a | 18,2 |
Stepen-dani grejanja 1.423 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 17,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,81 t CO2e po stanovniku | 13,4 |
Udeo uglja u električnoj energiji 12,8 % ukupne proizvodnje | 12,8 |
Indeks suše (SPEI) 0,89 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (100,0); Kapacitet brana (97,1); Šumska površina (95,1); najmanje: Gubitak drvenog pokrivača (0,2); Iscrpljivanje šuma (0,7); Iscrpljivanje prirodnih resursa (1,9).
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 110 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 97,1 |
Šumska površina 4,67 % kopnene površine | 95,1 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 94,5 |
Rizik od zemljotresa 9,2 od 10 | 92,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 90,2 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 86,5 |
Zaštićena područja 15,2 % kopnene površine | 84,9 |
Koeficijent zavisnosti od voda visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 77,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 74,9 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 73,8 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 71,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 71,8 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom visoka ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 66,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 66,4 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 65,5 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 64,5 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 62,7 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 62,4 |
Rizik od cunamija 6,1 od 10 | 61,0 |
Ugrožene vrste sisara 24 vrste | 60,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 56,5 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 56,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 55,6 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 23,7 % BDP-a | 55,1 |
Poljoprivredno zemljište 46,7 % kopnene površine | 53,8 |
Ekološki otisak srednja ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 49,1 |
Indeks proizvodnje hrane 122 (2014-2016 = 100) | 48,2 |
Projektovana promena hidroenergije niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 39,9 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 36,7 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 34,5 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 32,7 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 29,3 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 27,6 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 22,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 20,9 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 20,5 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 12,4 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 10,4 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 2,7 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 1,07 % BND-a | 1,9 |
Iscrpljivanje šuma 0,13 % BND-a | 0,7 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,00 % površine šuma | 0,2 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (96,2); Siromaštvo i razvijenost (79,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (79,0); najmanje: Pristup električnoj energiji (4,7); Starenje stanovništva (8,9); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (12,9).
Bolnički kreveti 0,63 na 1000 stanovnika | 96,2 |
Siromaštvo i razvijenost 7,9 od 10 | 79,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 7,9 od 10 | 79,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 30,0 % stope aktivnosti muškaraca | 76,4 |
Izdaci za obrazovanje 9,76 % javne potrošnje | 72,1 |
Rast prihoda domaćinstava 0 % godišnje | 62,8 |
Bezbedna pijaća voda 45,0 % stanovništva | 58,6 |
Stopa pismenosti odraslih 58,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 58,5 |
Prekomerna težina kod odraslih 54,8 % odraslih | 56,1 |
Rast BDP-a 3,70 % godišnje | 55,2 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 37,3 % svih smrtnih slučajeva | 54,2 |
Gustina naseljenosti 321 st./km² | 53,4 |
Stopa aktivnosti 54,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 52,2 |
Stopa fertiliteta 3,55 rođenja po ženi | 47,2 |
Zdravlje dece do 5 godina 4,7 od 10 | 47,0 |
Korisnici interneta 57,3 % stanovništva | 43,9 |
Bezbednost hrane 4,3 od 10 | 43,0 |
Ekonomska i socijalna prava 3,12 od 5 (5 = najbolje) | 37,6 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 17,3 % udatih žena od 15 do 49 godina | 35,3 |
Devojčice i dečaci u školi 0,88 (1 = podjednako) | 33,6 |
Gini koeficijent 33,5 od 100 | 32,3 |
Zavisnost od pomoći 3,2 od 10 | 32,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 21,9 % stanovništva | 29,1 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 8,20 % svih prihoda | 28,6 |
Očekivano trajanje života 67,8 godina | 27,6 |
Pothranjenost 16,5 % stanovništva | 26,1 |
Upis u osnovnu školu 83,7 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 20,6 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,7 od 10 | 17,0 |
Stopa nezaposlenosti 5,42 % radne snage | 14,6 |
Nedavni šokovi 1,4 od 10 | 14,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 56,0 na 1000 živorođenih | 12,9 |
Starenje stanovništva 4,36 % stanovništva | 8,9 |
Pristup električnoj energiji 95,6 % stanovništva | 4,7 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (97,5); Politička stabilnost (89,0); Prijave patenata (88,0); najmanje: Naučni radovi (43,0); Fizička infrastruktura (46,0); Komunikaciona infrastruktura (46,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,16 % BDP-a | 97,5 |
Politička stabilnost -1,95 na skali od -2,5 do +2,5 | 89,0 |
Prijave patenata 1,78 na milion stanovnika | 88,0 |
Žene u parlamentu 17,0 % mesta | 73,3 |
Glas i odgovornost -1,13 na skali od -2,5 do +2,5 | 72,6 |
Kontrola korupcije -1,07 na skali od -2,5 do +2,5 | 71,4 |
Vladavina prava -1,07 na skali od -2,5 do +2,5 | 71,3 |
Kvalitet regulative -0,92 na skali od -2,5 do +2,5 | 68,4 |
INFORM indeks upravljanja 6,7 od 10 | 67,0 |
Efikasnost vlade -0,61 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,1 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 5,2 od 10 | 52,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 5,2 od 10 | 52,0 |
Komunikaciona infrastruktura 4,6 od 10 | 46,0 |
Fizička infrastruktura 4,6 od 10 | 46,0 |
Naučni radovi 92,9 na milion stanovnika | 43,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,1); Obrazovanje (93,6); Lakoća poslovanja (65,8).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,1 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 93,6 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 65,8 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 59,1 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 28,4 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Pakistan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/PAK BibTeX
@misc{criora_atlas_PAK_2026,
author = {{Criora}},
title = {Pakistan: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/PAK},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.