Criora

Maldivi Klimatski rizik i porast nivoa mora

Maldivi: rizik 36 od 100, nizak.

Region
Azija
Podregion
Južna Azija
Prihod
Viši srednji
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Glavna pretnja, porast nivoa mora, ne ulazi u ocenu: svetske karte poplava po kojima INFORM računa ne vide ova ostrva, pa ovde nema ocene poplava s mora. Ocena 36 proizlazi iz ostalih pretnji i iz toga kako se zemlja s njima nosi.

Glavne pretnje

Ocena Opasnost Rizik
Porast nivoa mora Nije ocenjen
9,0 od 10 Cunami Opasan

Ispod je još 6 pretnji: epidemije (2,7 od 10), zemljotres (0,1 od 10), sukobi (0,1 od 10), rečna poplava (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10), suša (0,0 od 10).

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Nivo mora

0,00 m+0,26 m+0,23 m+0,84 m+0,60 m1995-201420502100
Ako emisije nastave da rastu
+0,26 m → +0,84 m
Ako emisije prestanu da rastu
+0,23 m → +0,60 m

Porast u odnosu na period 1995-2014, regionalna projekcija IPCC AR6 za ovu obalu.

Gradovi
Nema grada sa milion stanovnika

Otvori veliku mapu


Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 36

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 17 Klima i energija Slab Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 41 Priroda -0,2 Srednji Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 19 Društvo Slab Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 48 Rizik slabog upravljanja Srednji Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 54 Rizik slabe adaptacije -4,4 Srednji Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
2,7 Epidemije Nizak
0,1 Zemljotres Slab
0,1 Sukobi Slab
0,0 Rečna poplava Slab
0,0 Vetar tropskih ciklona Slab
0,0 Suša Slab

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (4,4 od 10).

0,0 od 10 za vetar tropskih ciklona je ocena samog INFORM-a (poređenja radi: Japan 9,2, Filipini 9,2). INFORM ovde računa samo vetar; talase i olujni nalet mora kojima cikloni plave niska ostrva svrstava u obalne poplave, a takve poplave njegove karte na ovim ostrvima ne vide.

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
Više padavina nego obično: 8 od 14 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1980. godine); obično bude oko 5. Slab znak, možda slučajnost.
Decembar-februar
Toplije nego obično: 14 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

Na koje još zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Maldivi u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 1,20 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 98,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +30,8.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (98,8); Udeo obnovljive električne energije (94,2); Stepen-dani hlađenja (84,5); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).

Udeo obnovljive energije
1,20 % ukupne energije
98,8
Udeo obnovljive električne energije
5,82 % ukupne proizvodnje
94,2
Stepen-dani hlađenja
3.555 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

84,5
Emisije CO2 po stanovniku
3,57 t CO2e po stanovniku
34,3
Zaštita obale prirodnim staništima
67,3 od 100
32,7
Energetska intenzivnost
2,79 MJ po dolaru BDP-a
10,2
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
13,6 dana
8,7
Zagađenje vazduha PM2,5
12,0 µg/m³
8,1
Pristup čistim gorivima
99,8 % stanovništva
0,2
Rizik od rečnih poplava
0 od 10
0,0
Stepen-dani grejanja
0 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja.

0,0
Udeo uglja u električnoj energiji
0 % ukupne proizvodnje
0,0

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Maldivi: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MDV

BibTeX

@misc{criora_atlas_MDV_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Maldivi: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/MDV},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.