Maldivi Klimatski rizik i porast nivoa mora
Maldivi: rizik 36 od 100, nizak.
- Region
- Azija
- Podregion
- Južna Azija
- Prihod
- Viši srednji
- Slab
- Nizak
- Srednji
- Visok
- Opasan
Glavna pretnja, porast nivoa mora, ne ulazi u ocenu: svetske karte poplava po kojima INFORM računa ne vide ova ostrva, pa ovde nema ocene poplava s mora. Ocena 36 proizlazi iz ostalih pretnji i iz toga kako se zemlja s njima nosi.
Glavne pretnje
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| Porast nivoa mora | Nije ocenjen | ||
| 9,0 od 10 | Cunami | Opasan |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Nivo mora
- Ako emisije nastave da rastu
- +0,26 m → +0,84 m
- Ako emisije prestanu da rastu
- +0,23 m → +0,60 m
Porast u odnosu na period 1995-2014, regionalna projekcija IPCC AR6 za ovu obalu.
- Gradovi
- Nema grada sa milion stanovnika
Događaji uživo
Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Zašto je ocena 36
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
- 17 Klima i energija Slab Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
- 41 Priroda -0,2 Srednji Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
- 19 Društvo Slab Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
- 48 Rizik slabog upravljanja Srednji Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
- 54 Rizik slabe adaptacije -4,4 Srednji Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.
Koje još pretnje postoje?
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,7 | Epidemije | Nizak | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,1 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,0 | Suša | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (4,4 od 10).
0,0 od 10 za vetar tropskih ciklona je ocena samog INFORM-a (poređenja radi: Japan 9,2, Filipini 9,2). INFORM ovde računa samo vetar; talase i olujni nalet mora kojima cikloni plave niska ostrva svrstava u obalne poplave, a takve poplave njegove karte na ovim ostrvima ne vide.
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
- Novembar-januar
- Više padavina nego obično: 8 od 14 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1980. godine); obično bude oko 5. Slab znak, možda slučajnost.
- Decembar-februar
- Toplije nego obično: 14 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Klima do 2050. i 2080.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Proverite rizik na svojoj adresi
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Bilo koja adresa ili mesto
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Maldivi u globalnom kontekstu
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
Južna Azija
1. mesto od 9, računajući od najbezbednije
Azija
8. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
Viši srednji dohodak
7. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Stavite dve zemlje jednu naspram druge
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 1,20 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 98,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +30,8.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (98,8); Udeo obnovljive električne energije (94,2); Stepen-dani hlađenja (84,5); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).
Udeo obnovljive energije 1,20 % ukupne energije | 98,8 |
Udeo obnovljive električne energije 5,82 % ukupne proizvodnje | 94,2 |
Stepen-dani hlađenja 3.555 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 84,5 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,57 t CO2e po stanovniku | 34,3 |
Zaštita obale prirodnim staništima 67,3 od 100 | 32,7 |
Energetska intenzivnost 2,79 MJ po dolaru BDP-a | 10,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 13,6 dana | 8,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 12,0 µg/m³ | 8,1 |
Pristup čistim gorivima 99,8 % stanovništva | 0,2 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (100,0); Projektovana smrtnost povezana sa klimom (100,0); Kapacitet brana (100,0); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0); Asfaltirani putevi (0,0).
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 100,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma visoka ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 100,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 100,0 |
Zaštićena područja 0,10 % kopnene površine | 100,0 |
Šumska površina 2,75 % kopnene površine | 97,1 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 94,1 |
Rizik od cunamija 9,0 od 10 | 90,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 86,4 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 83,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 82,6 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 75,6 |
Indeks proizvodnje hrane 94,5 (2014-2016 = 100) | 70,2 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 67,2 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 62,5 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 58,5 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka srednja ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 47,5 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 38,5 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 37,6 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 37,5 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 35,2 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 33,5 |
Poljoprivredni kapacitet niska ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 29,2 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 28,4 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 24,0 |
Poljoprivredno zemljište 19,8 % kopnene površine | 22,5 |
Ugrožene vrste sisara 2 vrste | 20,5 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 15,7 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 15,7 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,32 % površine šuma | 13,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 3,84 % BDP-a | 8,9 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 7,7 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 5,2 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,00 % BND-a | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,00 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Gustina naseljenosti (72,9); Izdaci za obrazovanje (72,5); Bolnički kreveti (65,5); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0).
Gustina naseljenosti 1.765 st./km² | 72,9 |
Izdaci za obrazovanje 9,65 % javne potrošnje | 72,5 |
Bolnički kreveti 4,56 na 1000 stanovnika | 65,5 |
Prekomerna težina kod odraslih 52,5 % odraslih | 53,2 |
Rast BDP-a 6,31 % godišnje | 53,2 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 53,3 % stope aktivnosti muškaraca | 52,3 |
Stopa aktivnosti 66,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 34,5 |
Bezbednost hrane 3,2 od 10 | 32,0 |
Zavisnost od pomoći 2,8 od 10 | 28,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 17,6 % svih smrtnih slučajeva | 24,7 |
Siromaštvo i razvijenost 2,2 od 10 | 22,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 8,90 % svih prihoda | 19,5 |
Gini koeficijent 29,3 od 100 | 19,1 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,9 od 10 | 19,0 |
Korisnici interneta 85,2 % stanovništva | 15,2 |
Stopa fertiliteta 1,56 rođenja po ženi | 14,0 |
Stopa nezaposlenosti 4,51 % radne snage | 12,1 |
Starenje stanovništva 4,96 % stanovništva | 10,5 |
Očekivano trajanje života 81,3 godine | 7,7 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 5,40 % stanovništva | 7,2 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,4 od 10 | 4,0 |
Stopa pismenosti odraslih 98,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 2,5 |
Ekonomska i socijalna prava 4,87 od 5 (5 = najbolje) | 2,4 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 2,2 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 5,40 na 1000 živorođenih | 1,0 |
Upis u osnovnu školu 99,7 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,4 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (94,9); Smanjenje rizika od katastrofa (61,0); Glas i odgovornost (59,2); najmanje: Fizička infrastruktura (0,0); Komunikaciona infrastruktura (12,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (18,0).
Žene u parlamentu 3,23 % mesta | 94,9 |
Smanjenje rizika od katastrofa 6,1 od 10 | 61,0 |
Glas i odgovornost -0,46 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,2 |
INFORM indeks upravljanja 5,8 od 10 | 58,0 |
Kvalitet regulative -0,40 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,9 |
Kontrola korupcije -0,33 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,7 |
Efikasnost vlade -0,24 na skali od -2,5 do +2,5 | 54,8 |
Vladavina prava -0,01 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,2 |
Politička stabilnost 0,08 na skali od -2,5 do +2,5 | 48,4 |
Naučni radovi 68,4 na milion stanovnika | 46,8 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,8 od 10 | 18,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,2 od 10 | 12,0 |
Fizička infrastruktura 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (70,9); Lakoća poslovanja (54,6).
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 70,9 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 54,6 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 51,5 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 44,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
Za novinare i istraživače
Citiraj ovu stranicu
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Maldivi: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MDV BibTeX
@misc{criora_atlas_MDV_2026,
author = {{Criora}},
title = {Maldivi: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MDV},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Ugradi na svoj sajt
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.