+3,8 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,9 °C → +3,8 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,1 °C → +2,7 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Ujedinjeni Arapski Emirati: rizik 32 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,4 od 10 | Priobalna poplava | Opasan | |
| 6,0 od 10 | Cunami | Visok | |
| 5,3 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 5,0 od 10 | Suša | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,3 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Priobalne poplave: dubina vode pri poplavi s mora kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: suše · porast nivoa mora
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,2 | Sukobi | Nizak | |
| 0,6 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,4 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,8 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+19 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 20 mm, pa će porast do 2080. biti oko 99 % godišnje sume.
99%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 99%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
4. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
25. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Temperatura površine tla”: 44,3 °C za 2021. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,1, pa je razlika u odnosu na svet +35,0.
Rizik najviše podižu: Temperatura površine tla (100,0); Udeo obnovljive energije (99,0); Udeo obnovljive električne energije (95,8); najmanje: Uvoz energije (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Stepen-dani grejanja (0,1).
Temperatura površine tla 44,3 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 100,0 |
Udeo obnovljive energije 1,00 % ukupne energije | 99,0 |
Udeo obnovljive električne energije 4,20 % ukupne proizvodnje | 95,8 |
Stepen-dani hlađenja 3.924 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 93,3 |
Potrošnja energije po stanovniku 9.140 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 88,4 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 130 dana | 82,6 |
Emisije CO2 po stanovniku 18,3 t CO2e po stanovniku | 66,8 |
Indeks suše (SPEI) -1,55 (ispod 0: suvlje nego obično) | 62,1 |
Zagađenje vazduha PM2,5 36,3 µg/m³ | 35,5 |
Energetska intenzivnost 5,48 MJ po dolaru BDP-a | 25,3 |
Zaštita obale prirodnim staništima 81,6 od 100 | 18,4 |
Rizik od rečnih poplava 0,6 od 10 | 6,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0,46 % ukupne proizvodnje | 0,5 |
Stepen-dani grejanja 11,6 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,1 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 171 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Projektovana promena podzemnih voda (100,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (100,0); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Vodna tela dobrog kvaliteta (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,0).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 100,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 100,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 1.510 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,9 |
Šumska površina 4,47 % kopnene površine | 95,3 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 90,8 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 88,3 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 84,7 |
Zaštićena područja 16,1 % kopnene površine | 84,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 75,8 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 69,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Rizik od cunamija 6,0 od 10 | 60,0 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 55,3 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 53,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala srednja ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 53,0 |
Indeks proizvodnje hrane 125 (2014-2016 = 100) | 46,2 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 44,9 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Ugrožene vrste sisara 8 vrsta | 41,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 37,7 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 30,8 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 28,6 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 28,4 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 25,6 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 23,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 21,2 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 15,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti veoma niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 7,9 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 7,3 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 3,41 % BND-a | 6,0 |
Poljoprivredno zemljište 5,52 % kopnene površine | 5,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 0,77 % BDP-a | 1,8 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 1,7 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 100 % vodnih tela | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,00 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (86,5); Prekomerna težina kod odraslih (76,5); Izdaci za obrazovanje (57,9); najmanje: Korisnici interneta (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Upis u osnovnu školu (0,0).
Bolnički kreveti 1,87 na 1000 stanovnika | 86,5 |
Prekomerna težina kod odraslih 71,3 % odraslih | 76,5 |
Izdaci za obrazovanje 14,8 % javne potrošnje | 57,9 |
Rast BDP-a 3,99 % godišnje | 55,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 57,9 % stope aktivnosti muškaraca | 47,5 |
Gustina naseljenosti 148 st./km² | 44,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 3,0 od 10 | 30,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 8,20 % svih prihoda | 28,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 16,8 % svih smrtnih slučajeva | 23,5 |
Bezbednost hrane 1,6 od 10 | 16,0 |
Stopa aktivnosti 79,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 14,6 |
Gini koeficijent 26,4 od 100 | 10,0 |
Stopa fertiliteta 1,21 rođenje po ženi | 8,2 |
Stopa nezaposlenosti 2,17 % radne snage | 5,7 |
Očekivano trajanje života 83,1 godina | 5,1 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,4 od 10 | 4,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,81 od 5 (5 = najbolje) | 3,6 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 2,9 |
Starenje stanovništva 1,79 % stanovništva | 1,8 |
Pristup sanitarnim uslovima 98,4 % stanovništva | 1,7 |
Stopa pismenosti odraslih 98,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 1,7 |
Bezbedna pijaća voda 98,6 % stanovništva | 1,4 |
Zavisnost od pomoći 0,1 od 10 | 1,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,1 od 10 | 1,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 4,80 na 1000 živorođenih | 0,8 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 108 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Korisnici interneta 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (76,5); Prijave patenata (74,7); Glas i odgovornost (71,4); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (1,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (8,0); Fizička infrastruktura (18,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 1,49 % BDP-a | 76,5 |
Prijave patenata 7,21 na milion stanovnika | 74,7 |
Glas i odgovornost -1,07 na skali od -2,5 do +2,5 | 71,4 |
Smanjenje rizika od katastrofa 6,7 od 10 | 67,0 |
Vladavina prava 0,54 na skali od -2,5 do +2,5 | 39,1 |
Politička stabilnost 0,83 na skali od -2,5 do +2,5 | 33,5 |
INFORM indeks upravljanja 2,8 od 10 | 28,0 |
Efikasnost vlade 1,13 na skali od -2,5 do +2,5 | 27,4 |
Kontrola korupcije 1,15 na skali od -2,5 do +2,5 | 27,0 |
Kvalitet regulative 1,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 26,5 |
Žene u parlamentu 50,0 % mesta | 21,6 |
Naučni radovi 635 na milion stanovnika | 19,0 |
Fizička infrastruktura 1,8 od 10 | 18,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,8 od 10 | 8,0 |
Komunikaciona infrastruktura 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (96,5); Obrazovanje (61,8).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 96,5 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 61,8 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 30,0 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 28,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Ujedinjeni Arapski Emirati: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ARE BibTeX
@misc{criora_atlas_ARE_2026,
author = {{Criora}},
title = {Ujedinjeni Arapski Emirati: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/ARE},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.