+3,3 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,6 °C → +3,3 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,8 °C → +2,3 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Andora: rizik 33 od 100, nizak.
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,3 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-112 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 13 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 980 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 11 % godišnje sume.
100%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 100%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 46% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
4. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39
19. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
30. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Indeks suše (SPEI)”: -2,17 (ispod 0: suvlje nego obično) za 2023. godinu. To je rizik 86,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 12,7, pa je razlika u odnosu na svet +74,1.
Rizik najviše podižu: Indeks suše (SPEI) (86,8); Udeo obnovljive energije (80,6); Stepen-dani grejanja (51,1); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).
Indeks suše (SPEI) -2,17 (ispod 0: suvlje nego obično) | 86,8 |
Udeo obnovljive energije 18,7 % ukupne energije | 80,6 |
Stepen-dani grejanja 4.224 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 51,1 |
Temperatura površine tla 10,3 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 29,9 |
Udeo obnovljive električne energije 93,3 % ukupne proizvodnje | 6,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 9,08 µg/m³ | 4,7 |
Energetska intenzivnost 1,81 MJ po dolaru BDP-a | 4,7 |
Stepen-dani hlađenja 21,4 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 0,5 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Učešće u ekološkim sporazumima (97,2); Urbana koncentracija (88,0); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 97,2 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 88,0 |
Zaštićena područja 27,3 % kopnene površine | 72,8 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 66,9 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 65,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Šumska površina 34,0 % kopnene površine | 64,1 |
Pripremljenost za katastrofe visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 64,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 51,5 |
Poljoprivredni kapacitet srednja ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 49,5 |
Poljoprivredno zemljište 39,9 % kopnene površine | 45,8 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 33,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 33,1 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 68,0 % vodnih tela | 32,0 |
Ugrožene vrste sisara 2 vrste | 20,5 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 12,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 11,4 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 10,3 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,08 % površine šuma | 3,4 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 0,47 % BDP-a | 1,1 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za obrazovanje (65,4); Rast BDP-a (55,1); Prekomerna težina kod odraslih (47,9); najmanje: Pristup sanitarnim uslovima (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Upis u osnovnu školu (0,2).
Izdaci za obrazovanje 12,1 % javne potrošnje | 65,4 |
Rast BDP-a 3,87 % godišnje | 55,1 |
Prekomerna težina kod odraslih 48,2 % odraslih | 47,9 |
Gustina naseljenosti 172 st./km² | 46,2 |
Starenje stanovništva 16,6 % stanovništva | 42,6 |
Bezbedna pijaća voda 90,6 % stanovništva | 10,0 |
Stopa fertiliteta 1,09 rođenja po ženi | 6,1 |
Korisnici interneta 94,4 % stanovništva | 5,8 |
Očekivano trajanje života 84,2 godine | 3,4 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 2,50 na 1000 živorođenih | 0,3 |
Upis u osnovnu školu 99,9 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,2 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (97,6); Prijave patenata (55,5); Naučni radovi (39,8); najmanje: Vladavina prava (18,5); Politička stabilnost (18,7); Žene u parlamentu (21,6).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,16 % BDP-a | 97,6 |
Prijave patenata 38,3 na milion stanovnika | 55,5 |
Naučni radovi 120 na milion stanovnika | 39,8 |
Glas i odgovornost 0,79 na skali od -2,5 do +2,5 | 34,1 |
Kvalitet regulative 0,85 na skali od -2,5 do +2,5 | 33,0 |
Kontrola korupcije 1,18 na skali od -2,5 do +2,5 | 26,4 |
Efikasnost vlade 1,38 na skali od -2,5 do +2,5 | 22,4 |
Žene u parlamentu 50,0 % mesta | 21,6 |
Politička stabilnost 1,56 na skali od -2,5 do +2,5 | 18,7 |
Vladavina prava 1,58 na skali od -2,5 do +2,5 | 18,5 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (81,6); Obrazovanje (59,4).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 81,6 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 59,4 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 20,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2025. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Andora: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/AND BibTeX
@misc{criora_atlas_AND_2026,
author = {{Criora}},
title = {Andora: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/AND},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.