Criora

Andora Klimatski rizik i karta opasnosti

Andora: rizik 33 od 100, nizak.

Region
Evropa
Podregion
Južna Evropa
Prihod
Visok
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Glavne pretnje

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Gradovi
Nema grada sa milion stanovnika

Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 33

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 24 Klima i energija Nizak Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 35 Priroda +1,0 Nizak Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 23 Društvo Nizak Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 45 Rizik slabog upravljanja Srednji Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 39 Rizik slabe adaptacije -3,8 Nizak Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

Na koje zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,3 °C

Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0,0 °C+2,6 °C+1,8 °C+3,3 °C+2,3 °C1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+2,6 °C → +3,3 °C
Ako emisije prestanu da rastu
+1,8 °C → +2,3 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 6,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-112 mm

Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0 mm+1 mm+7 mm-112 mm-62 mm1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+1 mm → -112 mm
Ako emisije prestanu da rastu
+7 mm → -62 mm

Najsuvlji mesec: oko 13 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 980 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 11 % godišnje sume.

100%

Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

100%100%100%100%100%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
100% → 100%
Ako se emisije smanje
100% → 100%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 100%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 46% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada
31%
Kontinentalna 69%
2050
Kontinentalna 100%
2080
Kontinentalna 85%
15%
Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Andora u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Indeks suše (SPEI)”: -2,17 (ispod 0: suvlje nego obično) za 2023. godinu. To je rizik 86,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 12,7, pa je razlika u odnosu na svet +74,1.

Rizik najviše podižu: Indeks suše (SPEI) (86,8); Udeo obnovljive energije (80,6); Stepen-dani grejanja (51,1); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).

Indeks suše (SPEI)
-2,17 (ispod 0: suvlje nego obično)
86,8
Udeo obnovljive energije
18,7 % ukupne energije
80,6
Stepen-dani grejanja
4.224 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja.

51,1
Temperatura površine tla
10,3 °C

Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze.

29,9
Udeo obnovljive električne energije
93,3 % ukupne proizvodnje
6,7
Zagađenje vazduha PM2,5
9,08 µg/m³
4,7
Energetska intenzivnost
1,81 MJ po dolaru BDP-a
4,7
Stepen-dani hlađenja
21,4 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

0,5
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
0 dana
0,0
Pristup čistim gorivima
100 % stanovništva
0,0
Udeo uglja u električnoj energiji
0 % ukupne proizvodnje
0,0

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2025. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Andora: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/AND

BibTeX

@misc{criora_atlas_AND_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Andora: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/AND},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.