+2,7 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,0 °C → +2,7 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Bahami: rizik 33 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,4 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Visok | |
| 6,1 od 10 | Priobalna poplava | Visok | |
| 5,0 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (8,0 od 10).
Mapa opasnosti















+25 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Još na mapi: požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 1,3 | Suša | Slab | |
| 0,2 | Sukobi | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,7% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,7 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-75 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 3 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.000 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 8 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 12% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.


















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
6. mesto od 13, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
6. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
31. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 0,48 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 99,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +24,5.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (99,5); Udeo obnovljive energije (98,9); Stepen-dani hlađenja (66,8); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0).
Udeo obnovljive električne energije 0,48 % ukupne proizvodnje | 99,5 |
Udeo obnovljive energije 1,10 % ukupne energije | 98,9 |
Stepen-dani hlađenja 2.811 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 66,8 |
Temperatura površine tla 28,0 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 66,5 |
Zaštita obale prirodnim staništima 39,9 od 100 | 60,1 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,64 t CO2e po stanovniku | 34,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 18,9 µg/m³ | 15,9 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 20,6 dana | 13,1 |
Energetska intenzivnost 2,42 MJ po dolaru BDP-a | 8,1 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0,12 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 1,00 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (100,0); Poljoprivredni kapacitet (92,8); najmanje: Projektovana promena rasprostranjenosti bioma (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Rizik od cunamija (0,0).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 92,8 |
Zaštićena područja 8,30 % kopnene površine | 91,8 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 89,4 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 84,5 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 79,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 79,4 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 77,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 75,7 |
Indeks proizvodnje hrane 99,2 (2014-2016 = 100) | 66,5 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 64,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 62,1 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 49,7 |
Šumska površina 50,9 % kopnene površine | 46,3 |
Asfaltirani putevi srednja ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 43,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 37,8 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 64,7 % vodnih tela | 35,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 34,7 |
Ugrožene vrste sisara 5 vrsta | 33,4 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 31,5 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 22,8 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 20,1 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 17,4 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,30 % površine šuma | 12,3 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 5,9 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 1,7 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 0,51 % BDP-a | 1,2 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Poljoprivredno zemljište 1,30 % kopnene površine | 1,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,02 % BND-a | 0,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,02 % BND-a | 0,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma veoma niska ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (84,2); Prekomerna težina kod odraslih (82,0); Izdaci za obrazovanje (69,7); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (2,6); Nedavni šokovi (3,0).
Bolnički kreveti 2,17 na 1000 stanovnika | 84,2 |
Prekomerna težina kod odraslih 75,8 % odraslih | 82,0 |
Izdaci za obrazovanje 10,6 % javne potrošnje | 69,7 |
Rast BDP-a 3,38 % godišnje | 55,5 |
Bezbednost hrane 5,2 od 10 | 52,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 25,9 % svih smrtnih slučajeva | 37,1 |
Starenje stanovništva 12,1 % stanovništva | 30,3 |
Gustina naseljenosti 39,9 st./km² | 29,7 |
Stopa nezaposlenosti 9,21 % radne snage | 25,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 1,9 od 10 | 19,0 |
Očekivano trajanje života 74,7 godina | 17,4 |
Siromaštvo i razvijenost 1,6 od 10 | 16,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,23 od 5 (5 = najbolje) | 15,3 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 91,6 % stope aktivnosti muškaraca | 12,5 |
Stopa fertiliteta 1,37 rođenja po ženi | 10,9 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,0 od 10 | 10,0 |
Stopa aktivnosti 82,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 9,6 |
Upis u osnovnu školu 92,9 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 9,0 |
Korisnici interneta 92,5 % stanovništva | 7,7 |
Zavisnost od pomoći 0,6 od 10 | 6,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,6 od 10 | 6,0 |
Nedavni šokovi 0,3 od 10 | 3,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 12,4 na 1000 živorođenih | 2,6 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (71,1); Naučni radovi (52,0); Kvalitet regulative (51,8); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (20,0); Fizička infrastruktura (21,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (29,0).
Žene u parlamentu 18,4 % mesta | 71,1 |
Naučni radovi 44,6 na milion stanovnika | 52,0 |
Kvalitet regulative -0,09 na skali od -2,5 do +2,5 | 51,8 |
Vladavina prava 0,23 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,4 |
Glas i odgovornost 0,63 na skali od -2,5 do +2,5 | 37,4 |
Efikasnost vlade 0,65 na skali od -2,5 do +2,5 | 37,0 |
INFORM indeks upravljanja 3,6 od 10 | 36,0 |
Politička stabilnost 1,02 na skali od -2,5 do +2,5 | 29,6 |
Kontrola korupcije 1,04 na skali od -2,5 do +2,5 | 29,1 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,9 od 10 | 29,0 |
Fizička infrastruktura 2,1 od 10 | 21,0 |
Komunikaciona infrastruktura 2,0 od 10 | 20,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (95,1); Obrazovanje (91,2).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 95,1 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 91,2 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 58,2 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 37,8 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Bahami: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BHS BibTeX
@misc{criora_atlas_BHS_2026,
author = {{Criora}},
title = {Bahami: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/BHS},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.