+2,0 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,6 °C → +2,0 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,2 °C → +1,5 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Dominika: rizik 33 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,8 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Visok | |
| 5,5 od 10 | Cunami | Srednji | |
| 4,2 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (6,6 od 10).
Mapa opasnosti
























Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: tropski cikloni, cunamiji.
Još na mapi: porast nivoa mora
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,7 | Zemljotres | Nizak | |
| 2,1 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Suša | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,0 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-787 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 46 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.190 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 66 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
4. mesto od 13, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
4. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
3. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 8,90 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 90,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +22,8.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (90,8); Udeo obnovljive električne energije (79,7); Stepen-dani hlađenja (73,8); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).
Udeo obnovljive energije 8,90 % ukupne energije | 90,8 |
Udeo obnovljive električne energije 20,3 % ukupne proizvodnje | 79,7 |
Stepen-dani hlađenja 3.102 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 73,8 |
Temperatura površine tla 24,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 59,4 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,27 t CO2e po stanovniku | 18,5 |
Zagađenje vazduha PM2,5 20,7 µg/m³ | 17,8 |
Pristup čistim gorivima 86,2 % stanovništva | 13,8 |
Energetska intenzivnost 2,95 MJ po dolaru BDP-a | 11,1 |
Indeks suše (SPEI) -0,24 (ispod 0: suvlje nego obično) | 9,7 |
Zaštita obale prirodnim staništima 96,8 od 100 | 3,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,31 dan | 0,2 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zaštićena područja (99,5); Poljoprivredni kapacitet (98,5); Projektovana promena prinosa žitarica (91,7); najmanje: Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,1); Iscrpljivanje šuma (0,2).
Zaštićena područja 0,60 % kopnene površine | 99,5 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 98,5 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 91,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 89,1 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 79,1 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 77,7 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 73,3 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 71,5 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 101 (2014-2016 = 100) | 65,2 |
Rizik od cunamija 5,5 od 10 | 55,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 40,7 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 39,9 |
Poljoprivredno zemljište 33,3 % kopnene površine | 38,2 |
Rizik od zemljotresa 3,7 od 10 | 37,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 35,6 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 35,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 33,7 |
Šumska površina 63,8 % kopnene površine | 32,7 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 32,6 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 29,6 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 28,5 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 12,2 % BDP-a | 28,4 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 28,4 |
Ugrožene vrste sisara 3 vrste | 25,9 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 18,2 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 12,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 10,0 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 10,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 9,2 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma niska ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 8,7 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,05 % površine šuma | 2,1 |
Iscrpljivanje šuma 0,03 % BND-a | 0,2 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,03 % BND-a | 0,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za obrazovanje (83,5); Bolnički kreveti (70,1); Prekomerna težina kod odraslih (61,2); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (0,0); Pothranjenost (2,0).
Izdaci za obrazovanje 5,80 % javne potrošnje | 83,5 |
Bolnički kreveti 3,97 na 1000 stanovnika | 70,1 |
Prekomerna težina kod odraslih 59,0 % odraslih | 61,2 |
Rast BDP-a 3,05 % godišnje | 55,7 |
Gustina naseljenosti 88,7 st./km² | 38,7 |
Zavisnost od pomoći 3,8 od 10 | 38,0 |
Starenje stanovništva 13,2 % stanovništva | 33,3 |
Ekonomska i socijalna prava 3,36 od 5 (5 = najbolje) | 32,7 |
Siromaštvo i razvijenost 2,8 od 10 | 28,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,7 od 10 | 27,0 |
Očekivano trajanje života 71,3 godine | 22,5 |
Korisnici interneta 82,0 % stanovništva | 18,5 |
Bezbednost hrane 1,4 od 10 | 14,0 |
Stopa fertiliteta 1,48 rođenja po ženi | 12,7 |
Devojčice i dečaci u školi 0,97 (1 = podjednako) | 8,2 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 35,7 na 1000 živorođenih | 8,1 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0,8 od 10 | 8,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,4 od 10 | 4,0 |
Upis u osnovnu školu 97,7 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 3,0 |
Pothranjenost 3,60 % stanovništva | 2,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kvalitet regulative (48,6); Efikasnost vlade (46,8); Naučni radovi (45,3); najmanje: Fizička infrastruktura (9,0); Komunikaciona infrastruktura (26,0); Politička stabilnost (30,3).
Kvalitet regulative 0,07 na skali od -2,5 do +2,5 | 48,6 |
Efikasnost vlade 0,16 na skali od -2,5 do +2,5 | 46,8 |
Naučni radovi 77,4 na milion stanovnika | 45,3 |
INFORM indeks upravljanja 4,4 od 10 | 44,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,3 od 10 | 43,0 |
Vladavina prava 0,42 na skali od -2,5 do +2,5 | 41,5 |
Glas i odgovornost 0,50 na skali od -2,5 do +2,5 | 40,0 |
Kontrola korupcije 0,54 na skali od -2,5 do +2,5 | 39,3 |
Žene u parlamentu 40,6 % mesta | 36,3 |
Politička stabilnost 0,98 na skali od -2,5 do +2,5 | 30,3 |
Komunikaciona infrastruktura 2,6 od 10 | 26,0 |
Fizička infrastruktura 0,9 od 10 | 9,0 |
Rizik najviše podižu: Lakoća poslovanja (60,3).
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 60,3 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 43,8 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Dominika: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/DMA BibTeX
@misc{criora_atlas_DMA_2026,
author = {{Criora}},
title = {Dominika: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/DMA},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.