+2,3 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,4 °C → +2,3 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,2 °C → +1,6 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Urugvaj: rizik 33 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,2 od 10 | Epidemije | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (10,0 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,9 | Rečna poplava | Nizak | |
| 3,8 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 3,6 | Suša | Nizak | |
| 0,4 | Sukobi | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,3 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+118 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 3 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.040 mm, pa će porast do 2080. biti oko 11 % godišnje sume.
17%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 6,9%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
4,1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Montevideo ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
1. mesto od 12, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
7. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
32. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Temperatura površine tla”: 24,9 °C za 2021. godinu. To je rizik 60,1 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,1, pa je razlika u odnosu na svet -4,9.
Rizik najviše podižu: Temperatura površine tla (60,1); Potrošnja energije po stanovniku (58,7); Uvoz energije (46,2); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,1).
Temperatura površine tla 24,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 60,1 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.772 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 58,7 |
Uvoz energije 46,2 % potrošnje energije | 46,2 |
Udeo obnovljive energije 57,8 % ukupne energije | 40,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 60,9 od 100 | 39,1 |
Rizik od rečnih poplava 3,9 od 10 | 39,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 2,57 t CO2e po stanovniku | 28,7 |
Stepen-dani hlađenja 700 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 16,6 |
Udeo obnovljive električne energije 84,4 % ukupne proizvodnje | 15,6 |
Stepen-dani grejanja 990 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 12,0 |
Energetska intenzivnost 2,94 MJ po dolaru BDP-a | 11,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 10,6 µg/m³ | 6,4 |
Indeks suše (SPEI) -0,15 (ispod 0: suvlje nego obično) | 6,1 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,08 dana | 0,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zaštićena područja (97,7); Urbana koncentracija (95,3); Poljoprivredno zemljište (94,0); najmanje: Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0); Rizik od cunamija (0,0).
Zaštićena područja 2,40 % kopnene površine | 97,7 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 95,3 |
Poljoprivredno zemljište 81,4 % kopnene površine | 94,0 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 90,7 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 88,4 |
Šumska površina 12,0 % kopnene površine | 87,4 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 86,8 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 82,6 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma veoma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 82,4 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 70,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 70,6 |
Indeks proizvodnje hrane 97,8 (2014-2016 = 100) | 67,6 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 59,2 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 59,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 57,9 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 49,6 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 47,9 |
Koeficijent zavisnosti od voda srednja ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 46,5 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,1 |
Ugrožene vrste sisara 9 vrsta | 42,9 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 41,7 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 41,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 21,9 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 19,8 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 81,8 % vodnih tela | 18,2 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 17,9 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,46 % površine šuma | 17,8 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 6,42 % BDP-a | 14,9 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 13,3 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 12,9 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 12,1 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 12,1 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 5,8 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 4,7 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 1,3 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Kapacitet brana veoma niska ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 0,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 0,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,02 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (82,1); Prekomerna težina kod odraslih (71,8); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (65,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pothranjenost (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0).
Bolnički kreveti 2,44 na 1000 stanovnika | 82,1 |
Prekomerna težina kod odraslih 67,6 % odraslih | 71,8 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,5 od 10 | 65,0 |
Rast prihoda domaćinstava 0 % godišnje | 62,8 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 5,70 % svih prihoda | 61,0 |
Rast BDP-a 1,78 % godišnje | 56,7 |
Izdaci za obrazovanje 15,6 % javne potrošnje | 55,4 |
Gini koeficijent 40,0 od 100 | 52,7 |
Starenje stanovništva 16,3 % stanovništva | 41,8 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 22,0 % svih smrtnih slučajeva | 31,3 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 78,0 % stope aktivnosti muškaraca | 26,6 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 17,3 % stanovništva | 23,0 |
Gustina naseljenosti 19,4 st./km² | 21,7 |
Stopa nezaposlenosti 7,52 % radne snage | 20,4 |
Stopa aktivnosti 77,5 % ljudi od 15 godina i starijih | 17,8 |
Devojčice i dečaci u školi 1,05 (1 = podjednako) | 14,4 |
Očekivano trajanje života 78,3 godine | 12,1 |
Nedavni šokovi 1,2 od 10 | 12,0 |
Stopa fertiliteta 1,40 rođenja po ženi | 11,3 |
Bezbednost hrane 1,1 od 10 | 11,0 |
Korisnici interneta 92,0 % stanovništva | 8,2 |
Siromaštvo i razvijenost 0,8 od 10 | 8,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,8 od 10 | 8,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,5 od 10 | 5,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,74 od 5 (5 = najbolje) | 5,0 |
Stopa pismenosti odraslih 98,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 1,5 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 7,40 na 1000 živorođenih | 1,4 |
Zavisnost od pomoći 0,1 od 10 | 1,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 105 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (89,0); Smanjenje rizika od katastrofa (63,0); Žene u parlamentu (50,9); najmanje: Pristup zdravstvenoj zaštiti (2,0); Komunikaciona infrastruktura (10,0); Kontrola korupcije (18,9).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,70 % BDP-a | 89,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 6,3 od 10 | 63,0 |
Žene u parlamentu 31,3 % mesta | 50,9 |
Kvalitet regulative 0,55 na skali od -2,5 do +2,5 | 39,0 |
Efikasnost vlade 0,86 na skali od -2,5 do +2,5 | 32,7 |
INFORM indeks upravljanja 3,2 od 10 | 32,0 |
Vladavina prava 0,94 na skali od -2,5 do +2,5 | 31,2 |
Naučni radovi 312 na milion stanovnika | 27,9 |
Glas i odgovornost 1,21 na skali od -2,5 do +2,5 | 25,7 |
Politička stabilnost 1,30 na skali od -2,5 do +2,5 | 24,0 |
Fizička infrastruktura 2,3 od 10 | 23,0 |
Kontrola korupcije 1,56 na skali od -2,5 do +2,5 | 18,9 |
Komunikaciona infrastruktura 1,0 od 10 | 10,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,2 od 10 | 2,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (96,7); Društvena nejednakost (61,2); Lakoća poslovanja (56,7).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 96,7 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 61,2 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 56,7 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 52,0 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 33,1 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Urugvaj: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/URY BibTeX
@misc{criora_atlas_URY_2026,
author = {{Criora}},
title = {Urugvaj: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/URY},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.