+3,6 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,2 °C → +3,6 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,4 °C → +2,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Litvanija: rizik 33 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,8 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti








Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: suše
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,2 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 2,4 | Suša | Nizak | |
| 2,1 | Epidemije | Nizak | |
| 1,2 | Sukobi | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (4,0 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,6 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+63 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 8 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 780 mm, pa će porast do 2080. biti oko 8 % godišnje sume.
22%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 22%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 100% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.


















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
9. mesto od 10, računajući od najbezbednije
18. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
29. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Uvoz energije”: 71,5 % potrošnje energije za 2023. godinu. To je rizik 71,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 43,8, pa je razlika u odnosu na svet +27,7.
Rizik najviše podižu: Uvoz energije (71,5); Udeo obnovljive energije (65,6); Potrošnja energije po stanovniku (65,6); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0).
Uvoz energije 71,5 % potrošnje energije | 71,5 |
Udeo obnovljive energije 33,2 % ukupne energije | 65,6 |
Potrošnja energije po stanovniku 2.603 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 65,6 |
Rizik od rečnih poplava 5,8 od 10 | 58,0 |
Stepen-dani grejanja 3.403 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 41,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 4,49 t CO2e po stanovniku | 38,4 |
Zaštita obale prirodnim staništima 62,9 od 100 | 37,1 |
Udeo obnovljive električne energije 65,6 % ukupne proizvodnje | 34,4 |
Temperatura površine tla 9,16 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 27,6 |
Indeks suše (SPEI) -0,66 (ispod 0: suvlje nego obično) | 26,6 |
Energetska intenzivnost 2,59 MJ po dolaru BDP-a | 9,1 |
Zagađenje vazduha PM2,5 9,22 µg/m³ | 4,9 |
Stepen-dani hlađenja 139 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 3,3 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena rasprostranjenosti bioma (100,0); Kapacitet brana (95,6); Poljoprivredni kapacitet (93,8); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0).
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma veoma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 95,6 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 93,8 |
Zaštićena područja 18,4 % kopnene površine | 81,7 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 78,1 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 22,4 % vodnih tela | 77,6 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 77,3 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 76,7 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 70,5 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 66,4 |
Indeks proizvodnje hrane 99,5 (2014-2016 = 100) | 66,2 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Šumska površina 35,2 % kopnene površine | 62,8 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 61,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 58,3 |
Poljoprivredno zemljište 45,9 % kopnene površine | 52,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 51,0 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 47,2 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 44,0 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 43,5 |
Gubitak drvenog pokrivača 1,33 % površine šuma | 39,4 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 38,5 |
Koeficijent zavisnosti od voda niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 36,9 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 33,6 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 25,6 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 23,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 23,6 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 19,7 |
Ugrožene vrste sisara 1 vrsta | 12,9 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 9,7 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 9,3 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 8,8 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 2,57 % BDP-a | 6,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 2,17 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 2,2 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 1,5 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 1,1 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 0,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,01 % BND-a | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za obrazovanje (66,5); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (63,0); Prekomerna težina kod odraslih (60,8); najmanje: Pothranjenost (0,0); Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0).
Izdaci za obrazovanje 11,7 % javne potrošnje | 66,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,3 od 10 | 63,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 58,7 % odraslih | 60,8 |
Bolnički kreveti 5,71 na 1000 stanovnika | 56,5 |
Rast BDP-a 2,92 % godišnje | 55,8 |
Starenje stanovništva 20,7 % stanovništva | 54,1 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 6,50 % svih prihoda | 50,6 |
Rast prihoda domaćinstava 3,65 % godišnje | 40,6 |
Gini koeficijent 36,0 od 100 | 40,1 |
Gustina naseljenosti 45,9 st./km² | 31,3 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 20,9 % stanovništva | 27,8 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 17,2 % svih smrtnih slučajeva | 24,1 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 83,6 % stope aktivnosti muškaraca | 20,8 |
Stopa nezaposlenosti 6,73 % radne snage | 18,2 |
Ekonomska i socijalna prava 4,09 od 5 (5 = najbolje) | 18,1 |
Stopa aktivnosti 78,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 15,9 |
Očekivano trajanje života 77,2 godine | 13,7 |
Korisnici interneta 89,2 % stanovništva | 11,1 |
Bezbednost hrane 1,0 od 10 | 10,0 |
Stopa fertiliteta 1,11 rođenja po ženi | 6,5 |
Devojčice i dečaci u školi 0,98 (1 = podjednako) | 4,5 |
Pristup sanitarnim uslovima 96,4 % stanovništva | 3,9 |
Bezbedna pijaća voda 96,7 % stanovništva | 3,5 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,3 od 10 | 3,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,3 od 10 | 3,0 |
Zavisnost od pomoći 0,2 od 10 | 2,0 |
Siromaštvo i razvijenost 0,1 od 10 | 1,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 3,40 na 1000 živorođenih | 0,5 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 101 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (83,5); Prijave patenata (58,9); Žene u parlamentu (55,5); najmanje: Fizička infrastruktura (1,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (5,0); Komunikaciona infrastruktura (11,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 1,05 % BDP-a | 83,5 |
Prijave patenata 28,8 na milion stanovnika | 58,9 |
Žene u parlamentu 28,4 % mesta | 55,5 |
Smanjenje rizika od katastrofa 4,5 od 10 | 45,0 |
Politička stabilnost 0,93 na skali od -2,5 do +2,5 | 31,3 |
INFORM indeks upravljanja 3,1 od 10 | 31,0 |
Kontrola korupcije 1,02 na skali od -2,5 do +2,5 | 29,6 |
Glas i odgovornost 1,18 na skali od -2,5 do +2,5 | 26,5 |
Efikasnost vlade 1,24 na skali od -2,5 do +2,5 | 25,2 |
Kvalitet regulative 1,27 na skali od -2,5 do +2,5 | 24,6 |
Vladavina prava 1,37 na skali od -2,5 do +2,5 | 22,6 |
Naučni radovi 1.106 na milion stanovnika | 12,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,1 od 10 | 11,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,5 od 10 | 5,0 |
Fizička infrastruktura 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (86,1); Obrazovanje (54,6); Društvena nejednakost (47,8).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 86,1 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 54,6 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 47,8 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 39,7 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 34,4 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Litvanija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/LTU BibTeX
@misc{criora_atlas_LTU_2026,
author = {{Criora}},
title = {Litvanija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/LTU},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.