+3,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,7 °C → +3,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,0 °C → +2,3 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Island: rizik 23 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,5 od 10 | Priobalna poplava | Visok | |
| 5,4 od 10 | Zemljotres | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti



















Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: priobalne poplave.
Još na mapi: porast nivoa mora
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,4 | Epidemije | Nizak | |
| 0,2 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,0 | Suša | Slab | |
| - | Rečna poplava | Nije izmeren |
Na svetskim mapama poplava INFORM ovde niko ne živi tamo gde dopire nabujala reka, dok mapa WRI u delu o klimi niže pokazuje deo kopna pod poplavom kakva dolazi jednom u sto godina. Mape INFORM mogu da ne vide manje reke, pa njihova nula ovde nije merenje.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (4,3 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+102 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 8 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.410 mm, pa će porast do 2080. biti oko 7 % godišnje sume.
0%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,6%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 66% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 10, računajući od najbezbednije
2. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
3. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Potrošnja energije po stanovniku”: 15.997 kg ekvivalenta nafte po stanovniku za 2024. godinu. To je rizik 98,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,9, pa je razlika u odnosu na svet +32,6.
Rizik najviše podižu: Potrošnja energije po stanovniku (98,5); Stepen-dani grejanja (77,0); Energetska intenzivnost (61,4); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0).
Potrošnja energije po stanovniku 15.997 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 98,5 |
Stepen-dani grejanja 6.364 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 77,0 |
Energetska intenzivnost 11,9 MJ po dolaru BDP-a | 61,4 |
Emisije CO2 po stanovniku 8,52 t CO2e po stanovniku | 50,9 |
Zaštita obale prirodnim staništima 62,3 od 100 | 37,8 |
Udeo obnovljive energije 82,4 % ukupne energije | 14,5 |
Temperatura površine tla 2,44 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 13,8 |
Zagađenje vazduha PM2,5 5,11 µg/m³ | 0,2 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Stepen-dani hlađenja 0,03 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 0,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,22 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovani gubitak morske biodiverziteta (100,0); Šumska površina (99,4); Zaštićena područja (97,2); najmanje: Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,0).
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 100,0 |
Šumska površina 0,53 % kopnene površine | 99,4 |
Zaštićena područja 2,90 % kopnene površine | 97,2 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 93,7 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma veoma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 81,2 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 69,1 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 68,7 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 68,3 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 67,3 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 102 (2014-2016 = 100) | 64,2 |
Asfaltirani putevi srednja ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 59,8 |
Rizik od zemljotresa 5,4 od 10 | 54,0 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 52,4 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 50,0 % vodnih tela | 50,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 49,4 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 47,3 |
Ugrožene vrste sisara 6 vrsta | 36,3 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 35,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku niska ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 31,3 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 22,1 |
Poljoprivredno zemljište 16,2 % kopnene površine | 18,4 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 17,8 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 17,7 |
Zavisnost od uvoza energije veoma niska ranjivost Koliki deo energije se kupuje u inostranstvu. | 17,3 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 14,0 |
Projektovana promena hidroenergije veoma niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 11,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 3,98 % BDP-a | 9,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 6,7 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 6,3 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 2,8 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 0,39 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 0,4 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Kapacitet brana veoma niska ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,00 % BND-a | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,00 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (79,0); Prekomerna težina kod odraslih (59,2); Rast BDP-a (57,1); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0); Bezbedna pijaća voda (0,0).
Bolnički kreveti 2,83 na 1000 stanovnika | 79,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 57,4 % odraslih | 59,2 |
Rast BDP-a 1,28 % godišnje | 57,1 |
Izdaci za obrazovanje 15,7 % javne potrošnje | 55,3 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 5,1 od 10 | 51,0 |
Rast prihoda domaćinstava 2,83 % godišnje | 45,6 |
Starenje stanovništva 16,0 % stanovništva | 41,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 87,9 % stope aktivnosti muškaraca | 16,3 |
Stopa fertiliteta 1,56 rođenja po ženi | 14,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 9,40 % svih prihoda | 13,0 |
Gini koeficijent 26,8 od 100 | 11,3 |
Stopa nezaposlenosti 3,63 % radne snage | 9,7 |
Bezbednost hrane 0,6 od 10 | 6,0 |
Očekivano trajanje života 82,8 godina | 5,4 |
Gustina naseljenosti 3,82 st./km² | 5,2 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 4,24 % svih smrtnih slučajeva | 4,7 |
Ekonomska i socijalna prava 4,76 od 5 (5 = najbolje) | 4,6 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 4,1 |
Stopa aktivnosti 87,5 % ljudi od 15 godina i starijih | 2,7 |
Upis u osnovnu školu 98,2 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 2,2 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,2 od 10 | 2,0 |
Korisnici interneta 98,2 % stanovništva | 1,8 |
Zavisnost od pomoći 0,1 od 10 | 1,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,1 od 10 | 1,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 2,80 na 1000 živorođenih | 0,4 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Bezbedna pijaća voda 100 % stanovništva | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (58,4); Prijave patenata (45,0); Kvalitet regulative (28,7); najmanje: Pristup zdravstvenoj zaštiti (2,0); Naučni radovi (4,6); Kontrola korupcije (13,5).
Izdaci za istraživanje i razvoj 2,64 % BDP-a | 58,4 |
Prijave patenata 91,3 na milion stanovnika | 45,0 |
Kvalitet regulative 1,07 na skali od -2,5 do +2,5 | 28,7 |
Žene u parlamentu 46,0 % mesta | 27,8 |
Fizička infrastruktura 2,6 od 10 | 26,0 |
Politička stabilnost 1,32 na skali od -2,5 do +2,5 | 23,6 |
Glas i odgovornost 1,36 na skali od -2,5 do +2,5 | 22,7 |
INFORM indeks upravljanja 2,0 od 10 | 20,0 |
Efikasnost vlade 1,55 na skali od -2,5 do +2,5 | 19,1 |
Vladavina prava 1,61 na skali od -2,5 do +2,5 | 17,8 |
Komunikaciona infrastruktura 1,4 od 10 | 14,0 |
Kontrola korupcije 1,82 na skali od -2,5 do +2,5 | 13,5 |
Naučni radovi 2.004 na milion stanovnika | 4,6 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,2 od 10 | 2,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (56,0); Obrazovanje (54,1); IKT infrastruktura (32,2).
Inovativnost srednja pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 56,0 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 54,1 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 32,2 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 29,9 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 28,4 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Island: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/ISL BibTeX
@misc{criora_atlas_ISL_2026,
author = {{Criora}},
title = {Island: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/ISL},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.