+3,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,0 °C → +3,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,2 °C → +2,4 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Švajcarska: rizik 28 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,9 od 10 | Rečna poplava | Srednji | |
| 4,6 od 10 | Zemljotres | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: zemljotresi
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,2 | Epidemije | Nizak | |
| 0,9 | Suša | Slab | |
| 0,3 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (4,2 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+66 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 18 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.540 mm, pa će porast do 2080. biti oko 4 % godišnje sume.
0,1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,6%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 33% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
4. mesto od 9, računajući od najbezbednije
10. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
12. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 27,7 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 71,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet -4,0.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (71,3); Potrošnja energije po stanovniku (64,8); Rizik od rečnih poplava (59,0); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).
Udeo obnovljive energije 27,7 % ukupne energije | 71,3 |
Potrošnja energije po stanovniku 2.492 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 64,8 |
Rizik od rečnih poplava 5,9 od 10 | 59,0 |
Uvoz energije 51,7 % potrošnje energije | 51,7 |
Stepen-dani grejanja 4.220 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 51,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,75 t CO2e po stanovniku | 35,1 |
Udeo obnovljive električne energije 67,9 % ukupne proizvodnje | 32,1 |
Temperatura površine tla 11,1 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 31,5 |
Indeks suše (SPEI) -0,17 (ispod 0: suvlje nego obično) | 6,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 9,06 µg/m³ | 4,7 |
Energetska intenzivnost 1,48 MJ po dolaru BDP-a | 2,9 |
Stepen-dani hlađenja 72,0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 1,7 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (90,4); Zaštićena područja (87,6); Urbana koncentracija (84,3); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 90,4 |
Zaštićena područja 12,5 % kopnene površine | 87,6 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 84,3 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 80,5 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 77,3 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 73,7 |
Indeks proizvodnje hrane 97,4 (2014-2016 = 100) | 67,9 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 67,2 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 67,0 |
Projektovana promena hidroenergije visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 66,2 |
Šumska površina 32,4 % kopnene površine | 65,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 64,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 51,2 |
Rizik od zemljotresa 4,6 od 10 | 46,0 |
Poljoprivredno zemljište 37,8 % kopnene površine | 43,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 37,7 |
Ugrožene vrste sisara 5 vrsta | 33,4 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 25,6 |
Koeficijent zavisnosti od voda niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 24,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku niska ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 21,1 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 79,4 % vodnih tela | 20,6 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 19,1 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma niska ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 16,2 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 15,7 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture veoma niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 15,4 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,29 % površine šuma | 12,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 7,8 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 6,7 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 6,50 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 6,5 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 2,6 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 0,63 % BDP-a | 1,4 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,00 % BND-a | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,00 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (74,0); Bolnički kreveti (66,9); Rast prihoda domaćinstava (61,7); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pothranjenost (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 7,4 od 10 | 74,0 |
Bolnički kreveti 4,38 na 1000 stanovnika | 66,9 |
Rast prihoda domaćinstava 0,18 % godišnje | 61,7 |
Rast BDP-a 1,30 % godišnje | 57,1 |
Izdaci za obrazovanje 15,4 % javne potrošnje | 56,0 |
Starenje stanovništva 20,4 % stanovništva | 53,3 |
Gustina naseljenosti 225 st./km² | 49,3 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,40 % svih prihoda | 39,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 40,6 % odraslih | 38,5 |
Gini koeficijent 33,8 od 100 | 33,2 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 15,8 % stanovništva | 21,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 87,2 % stope aktivnosti muškaraca | 17,1 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 12,4 % svih smrtnih slučajeva | 17,0 |
Stopa nezaposlenosti 4,87 % radne snage | 13,1 |
Bezbednost hrane 1,2 od 10 | 12,0 |
Zavisnost od pomoći 1,0 od 10 | 10,0 |
Stopa fertiliteta 1,29 rođenja po ženi | 9,5 |
Devojčice i dečaci u školi 0,97 (1 = podjednako) | 8,6 |
Stopa aktivnosti 84,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 7,9 |
Bezbedna pijaća voda 96,7 % stanovništva | 3,5 |
Očekivano trajanje života 84,4 godine | 3,1 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,3 od 10 | 3,0 |
Korisnici interneta 97,3 % stanovništva | 2,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,2 od 10 | 2,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 3,90 na 1000 živorođenih | 0,6 |
Ekonomska i socijalna prava 4,97 od 5 (5 = najbolje) | 0,4 |
Pristup sanitarnim uslovima 99,7 % stanovništva | 0,3 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 101 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (49,3); Prijave patenata (39,1); Žene u parlamentu (38,8); najmanje: Fizička infrastruktura (0,0); Naučni radovi (0,5); Pristup zdravstvenoj zaštiti (3,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 3,22 % BDP-a | 49,3 |
Prijave patenata 148 na milion stanovnika | 39,1 |
Žene u parlamentu 39,0 % mesta | 38,8 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,4 od 10 | 34,0 |
Politička stabilnost 1,12 na skali od -2,5 do +2,5 | 27,6 |
Glas i odgovornost 1,54 na skali od -2,5 do +2,5 | 19,3 |
INFORM indeks upravljanja 1,7 od 10 | 17,0 |
Kvalitet regulative 1,68 na skali od -2,5 do +2,5 | 16,3 |
Vladavina prava 1,74 na skali od -2,5 do +2,5 | 15,2 |
Komunikaciona infrastruktura 1,3 od 10 | 13,0 |
Efikasnost vlade 1,97 na skali od -2,5 do +2,5 | 10,6 |
Kontrola korupcije 1,98 na skali od -2,5 do +2,5 | 10,3 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,3 od 10 | 3,0 |
Naučni radovi 2.763 na milion stanovnika | 0,5 |
Fizička infrastruktura 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (55,9); Društvena nejednakost (43,3); Lakoća poslovanja (37,8).
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 55,9 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 43,3 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 37,8 |
Inovativnost dobra pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 28,7 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 26,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Švajcarska: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/CHE BibTeX
@misc{criora_atlas_CHE_2026,
author = {{Criora}},
title = {Švajcarska: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/CHE},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.