+2,9 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,5 °C → +2,9 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,6 °C → +2,0 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Belgija: rizik 35 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,7 od 10 | Priobalna poplava | Visok | |
| 6,2 od 10 | Rečna poplava | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti















Natural Earth Priobalne poplave: dubina vode pri poplavi s mora kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: porast nivoa mora · zemljotresi
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,9 | Zemljotres | Nizak | |
| 1,5 | Epidemije | Slab | |
| 1,3 | Suša | Slab | |
| 0,6 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (4,2 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,9 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+12 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 8 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 760 mm, pa će porast do 2080. biti oko 2 % godišnje sume.
97%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 94%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Brisel ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
9. mesto od 9, računajući od najbezbednije
26. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
42. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Uvoz energije”: 89,2 % potrošnje energije za 2023. godinu. To je rizik 89,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 43,8, pa je razlika u odnosu na svet +45,4.
Rizik najviše podižu: Uvoz energije (89,2); Udeo obnovljive energije (87,9); Udeo obnovljive električne energije (76,5); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).
Uvoz energije 89,2 % potrošnje energije | 89,2 |
Udeo obnovljive energije 11,7 % ukupne energije | 87,9 |
Udeo obnovljive električne energije 23,5 % ukupne proizvodnje | 76,5 |
Potrošnja energije po stanovniku 4.078 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 73,8 |
Rizik od rečnih poplava 6,2 od 10 | 62,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 7,31 t CO2e po stanovniku | 47,8 |
Zaštita obale prirodnim staništima 61,6 od 100 | 38,4 |
Temperatura površine tla 14,3 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 38,3 |
Stepen-dani grejanja 2.661 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 32,2 |
Energetska intenzivnost 3,40 MJ po dolaru BDP-a | 13,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 11,2 µg/m³ | 7,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 2,83 % ukupne proizvodnje | 2,8 |
Stepen-dani hlađenja 108 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,56 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (99,7); Urbana koncentracija (86,7); Projektovana promena godišnjeg oticaja (84,9); najmanje: Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,0); Pothranjenost dece (0,0).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,7 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 86,7 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 84,9 |
Zaštićena područja 18,6 % kopnene površine | 81,5 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 76,6 |
Šumska površina 22,6 % kopnene površine | 76,2 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 26,3 % vodnih tela | 73,8 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 72,0 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 70,8 |
Indeks proizvodnje hrane 100 (2014-2016 = 100) | 65,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 63,0 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 55,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 55,2 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 52,8 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 52,8 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 51,3 |
Poljoprivredno zemljište 44,4 % kopnene površine | 51,1 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 48,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala srednja ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 46,4 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 44,2 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,9 |
Koeficijent zavisnosti od voda niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 34,4 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 33,4 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 33,1 |
Rizik od zemljotresa 2,9 od 10 | 29,0 |
Ugrožene vrste sisara 3 vrste | 25,9 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,65 % površine šuma | 23,2 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 23,1 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 22,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima niska ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 21,1 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 18,3 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 14,8 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 13,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 8,2 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 0,79 % BDP-a | 1,8 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 1,8 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,03 % BND-a | 0,1 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,01 % BND-a | 0,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 0,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (74,0); Izdaci za obrazovanje (65,7); Bolnički kreveti (58,8); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 7,4 od 10 | 74,0 |
Izdaci za obrazovanje 12,0 % javne potrošnje | 65,7 |
Bolnički kreveti 5,42 na 1000 stanovnika | 58,8 |
Rast BDP-a 0,98 % godišnje | 57,3 |
Rast prihoda domaćinstava 1,12 % godišnje | 56,0 |
Gustina naseljenosti 386 st./km² | 55,5 |
Starenje stanovništva 21,0 % stanovništva | 54,8 |
Prekomerna težina kod odraslih 51,1 % odraslih | 51,4 |
Stopa aktivnosti 71,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 27,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 17,9 % svih smrtnih slučajeva | 25,2 |
Devojčice i dečaci u školi 1,08 (1 = podjednako) | 22,4 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 84,4 % stope aktivnosti muškaraca | 19,9 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 9,10 % svih prihoda | 16,9 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 12,3 % stanovništva | 16,4 |
Stopa nezaposlenosti 5,91 % radne snage | 16,0 |
Stopa fertiliteta 1,44 rođenja po ženi | 12,0 |
Gini koeficijent 26,8 od 100 | 11,3 |
Očekivano trajanje života 82,3 godine | 6,2 |
Pristup sanitarnim uslovima 94,9 % stanovništva | 5,5 |
Korisnici interneta 95,8 % stanovništva | 4,3 |
Zavisnost od pomoći 0,4 od 10 | 4,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,2 od 10 | 2,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,90 od 5 (5 = najbolje) | 1,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,1 od 10 | 1,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 3,70 na 1000 živorođenih | 0,6 |
Bezbedna pijaća voda 99,5 % stanovništva | 0,5 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Bezbednost hrane 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 102 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Smanjenje rizika od katastrofa (69,0); Izdaci za istraživanje i razvoj (48,5); Prijave patenata (48,4); najmanje: Fizička infrastruktura (0,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (6,0); Naučni radovi (8,1).
Smanjenje rizika od katastrofa 6,9 od 10 | 69,0 |
Izdaci za istraživanje i razvoj 3,27 % BDP-a | 48,5 |
Prijave patenata 69,0 na milion stanovnika | 48,4 |
Politička stabilnost 0,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 46,5 |
Žene u parlamentu 41,3 % mesta | 35,2 |
INFORM indeks upravljanja 2,9 od 10 | 29,0 |
Kvalitet regulative 1,21 na skali od -2,5 do +2,5 | 25,8 |
Vladavina prava 1,27 na skali od -2,5 do +2,5 | 24,7 |
Efikasnost vlade 1,32 na skali od -2,5 do +2,5 | 23,6 |
Kontrola korupcije 1,36 na skali od -2,5 do +2,5 | 22,7 |
Glas i odgovornost 1,43 na skali od -2,5 do +2,5 | 21,5 |
Komunikaciona infrastruktura 1,8 od 10 | 18,0 |
Naučni radovi 1.508 na milion stanovnika | 8,1 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,6 od 10 | 6,0 |
Fizička infrastruktura 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (66,8); Obrazovanje (50,7); Lakoća poslovanja (49,7).
Inovativnost slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 66,8 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 50,7 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 49,7 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 37,3 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 29,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Belgija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BEL BibTeX
@misc{criora_atlas_BEL_2026,
author = {{Criora}},
title = {Belgija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/BEL},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.