+3,9 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,4 °C → +3,9 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,4 °C → +3,0 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Belorusija: rizik 39 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,8 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti























Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,5 | Epidemije | Nizak | |
| 2,3 | Sukobi | Nizak | |
| 1,3 | Suša | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (7,7 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,9 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+33 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 6 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 750 mm, pa će porast do 2080. biti oko 4 % godišnje sume.
9,8%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 5,3%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,6%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 96% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.
Minsk ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
3. mesto od 10, računajući od najbezbednije
29. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
11. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 3,15 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 96,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +22,0.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (96,9); Udeo obnovljive energije (91,5); Uvoz energije (77,1); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,1); Pristup čistim gorivima (0,3).
Udeo obnovljive električne energije 3,15 % ukupne proizvodnje | 96,9 |
Udeo obnovljive energije 8,20 % ukupne energije | 91,5 |
Uvoz energije 77,1 % potrošnje energije | 77,1 |
Potrošnja energije po stanovniku 2.856 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 67,3 |
Rizik od rečnih poplava 5,8 od 10 | 58,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 5,94 t CO2e po stanovniku | 43,7 |
Stepen-dani grejanja 3.449 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 41,7 |
Temperatura površine tla 10,3 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 30,1 |
Energetska intenzivnost 6,18 MJ po dolaru BDP-a | 29,2 |
Indeks suše (SPEI) -0,49 (ispod 0: suvlje nego obično) | 19,5 |
Zagađenje vazduha PM2,5 14,6 µg/m³ | 11,0 |
Stepen-dani hlađenja 224 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 5,3 |
Pristup čistim gorivima 99,7 % stanovništva | 0,3 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0,06 % ukupne proizvodnje | 0,1 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (97,3); Poljoprivredni kapacitet (95,9); Zaštićena područja (90,9); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 97,3 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 95,9 |
Zaštićena područja 9,20 % kopnene površine | 90,9 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma veoma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 82,4 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 79,4 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 77,5 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 74,6 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 68,5 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 103 (2014-2016 = 100) | 63,9 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 61,9 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 59,0 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 54,5 |
Šumska površina 43,4 % kopnene površine | 54,2 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 48,7 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 47,3 |
Poljoprivredno zemljište 39,6 % kopnene površine | 45,5 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Koeficijent zavisnosti od voda srednja ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 41,3 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 69,2 % vodnih tela | 30,8 |
Ugrožene vrste sisara 4 vrste | 30,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,88 % površine šuma | 29,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 25,5 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 22,6 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 22,5 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 6,87 % BDP-a | 15,9 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 15,9 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 13,6 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 12,2 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 7,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 6,9 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 5,5 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 5,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 4,66 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 4,7 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,67 % BND-a | 1,2 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,3 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za obrazovanje (64,8); Rast BDP-a (57,1); Prekomerna težina kod odraslih (56,8); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0); Nedavni šokovi (0,0).
Izdaci za obrazovanje 12,3 % javne potrošnje | 64,8 |
Rast BDP-a 1,30 % godišnje | 57,1 |
Prekomerna težina kod odraslih 55,4 % odraslih | 56,8 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 5,2 od 10 | 52,0 |
Starenje stanovništva 18,3 % stanovništva | 47,4 |
Rast prihoda domaćinstava 2,60 % godišnje | 47,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 17,5 % udatih žena od 15 do 49 godina | 35,9 |
Gustina naseljenosti 45,2 st./km² | 31,1 |
Pristup sanitarnim uslovima 74,4 % stanovništva | 27,3 |
Bolnički kreveti 9,77 na 1000 stanovnika | 24,7 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 81,3 % stope aktivnosti muškaraca | 23,2 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 16,0 % svih smrtnih slučajeva | 22,3 |
Očekivano trajanje života 74,4 godine | 17,9 |
Siromaštvo i razvijenost 1,5 od 10 | 15,0 |
Stopa aktivnosti 79,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 14,7 |
Stopa nezaposlenosti 3,38 % radne snage | 9,0 |
Stopa fertiliteta 1,22 rođenja po ženi | 8,3 |
Bezbedna pijaća voda 93,1 % stanovništva | 7,4 |
Bezbednost hrane 0,7 od 10 | 7,0 |
Zavisnost od pomoći 0,7 od 10 | 7,0 |
Korisnici interneta 94,3 % stanovništva | 5,9 |
Ekonomska i socijalna prava 4,75 od 5 (5 = najbolje) | 4,8 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 3,50 % stanovništva | 4,7 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,4 od 10 | 4,0 |
Upis u osnovnu školu 96,8 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 4,0 |
Gini koeficijent 24,4 od 100 | 3,8 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,2 od 10 | 2,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 2,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 10,3 % svih prihoda | 1,3 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 2,30 na 1000 živorođenih | 0,2 |
Stopa pismenosti odraslih 99,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 0,2 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (90,8); Glas i odgovornost (84,8); Kvalitet regulative (75,2); najmanje: Fizička infrastruktura (0,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (7,0); Komunikaciona infrastruktura (10,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,59 % BDP-a | 90,8 |
Glas i odgovornost -1,74 na skali od -2,5 do +2,5 | 84,8 |
Kvalitet regulative -1,26 na skali od -2,5 do +2,5 | 75,2 |
Vladavina prava -1,23 na skali od -2,5 do +2,5 | 74,5 |
INFORM indeks upravljanja 6,7 od 10 | 67,0 |
Efikasnost vlade -0,80 na skali od -2,5 do +2,5 | 66,0 |
Kontrola korupcije -0,57 na skali od -2,5 do +2,5 | 61,4 |
Prijave patenata 29,7 na milion stanovnika | 58,5 |
Politička stabilnost -0,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,5 |
Žene u parlamentu 33,9 % mesta | 46,8 |
Naučni radovi 165 na milion stanovnika | 35,9 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,0 od 10 | 30,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,0 od 10 | 10,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,7 od 10 | 7,0 |
Fizička infrastruktura 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (85,7); Obrazovanje (57,9); Lakoća poslovanja (40,6).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 85,7 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 57,9 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 40,6 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 30,0 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 29,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Belorusija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BLR BibTeX
@misc{criora_atlas_BLR_2026,
author = {{Criora}},
title = {Belorusija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/BLR},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.