+3,9 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,4 °C → +3,9 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,5 °C → +2,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Ukrajina: rizik 45 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,1 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 5,0 od 10 | Priobalna poplava | Srednji | |
| 4,2 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (7,3 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 10,0 | Sukobi | Opasan | |
| 3,2 | Suša | Nizak | |
| 1,9 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 2,9% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,9 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+16 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 550 mm, pa će porast do 2080. biti oko 3 % godišnje sume.
32%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 20%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,8%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,6%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 95% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
10. mesto od 10, računajući od najbezbednije
42. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
36. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 8,90 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 90,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +15,5.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (90,8); Udeo obnovljive električne energije (88,0); Rizik od rečnih poplava (61,0); najmanje: Pristup čistim gorivima (5,1); Indeks suše (SPEI) (6,1); Zagađenje vazduha PM2,5 (11,3).
Udeo obnovljive energije 8,90 % ukupne energije | 90,8 |
Udeo obnovljive električne energije 12,0 % ukupne proizvodnje | 88,0 |
Rizik od rečnih poplava 6,1 od 10 | 61,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.508 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 55,7 |
Temperatura površine tla 14,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 39,5 |
Zaštita obale prirodnim staništima 61,9 od 100 | 38,1 |
Stepen-dani grejanja 2.980 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 36,0 |
Energetska intenzivnost 6,89 MJ po dolaru BDP-a | 33,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,13 t CO2e po stanovniku | 32,0 |
Uvoz energije 23,6 % potrošnje energije | 23,6 |
Udeo uglja u električnoj energiji 22,2 % ukupne proizvodnje | 22,2 |
Stepen-dani hlađenja 512 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 12,2 |
Zagađenje vazduha PM2,5 14,9 µg/m³ | 11,3 |
Indeks suše (SPEI) -0,15 (ispod 0: suvlje nego obično) | 6,1 |
Pristup čistim gorivima 94,9 % stanovništva | 5,1 |
Rizik najviše podižu: Poljoprivredni kapacitet (93,3); Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka (82,5); Poljoprivredno zemljište (82,4); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Rizik od cunamija (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (1,1).
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 93,3 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 82,5 |
Poljoprivredno zemljište 71,3 % kopnene površine | 82,4 |
Šumska površina 16,8 % kopnene površine | 82,3 |
Zaštićena područja 17,9 % kopnene površine | 82,2 |
Indeks proizvodnje hrane 87,8 (2014-2016 = 100) | 75,5 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 73,9 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 71,2 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 70,6 |
Koeficijent zavisnosti od voda visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 68,6 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 67,5 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 67,2 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 63,1 |
Kapacitet brana visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 62,6 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 56,2 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 53,1 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 51,0 |
Ugrožene vrste sisara 13 vrsta | 49,2 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 48,7 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 45,9 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 45,4 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 34,9 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 33,9 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 32,8 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,71 % površine šuma | 25,0 |
Rizik od zemljotresa 1,9 od 10 | 19,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 18,2 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 7,11 % BDP-a | 16,5 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 16,2 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 14,4 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 9,6 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 6,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 6,30 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 6,3 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 2,43 % BND-a | 4,2 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 2,5 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 2,3 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 2,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 1,1 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (100,0); Zavisnost od pomoći (81,0); Izdaci za obrazovanje (63,7); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (0,0); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (1,6).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 10,0 od 10 | 100,0 |
Zavisnost od pomoći 8,1 od 10 | 81,0 |
Izdaci za obrazovanje 12,7 % javne potrošnje | 63,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 56,1 % odraslih | 57,7 |
Rast BDP-a 1,82 % godišnje | 56,7 |
Bolnički kreveti 6,14 na 1000 stanovnika | 53,1 |
Starenje stanovništva 19,0 % stanovništva | 49,3 |
Bezbednost hrane 3,8 od 10 | 38,0 |
Rast prihoda domaćinstava 4,12 % godišnje | 37,7 |
Gustina naseljenosti 65,1 st./km² | 35,2 |
Stopa aktivnosti 66,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 34,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 23,2 % stanovništva | 30,9 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 76,0 % stope aktivnosti muškaraca | 28,7 |
Stopa nezaposlenosti 9,83 % radne snage | 26,8 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 18,3 % svih smrtnih slučajeva | 25,7 |
Siromaštvo i razvijenost 2,4 od 10 | 24,0 |
Korisnici interneta 82,5 % stanovništva | 18,0 |
Očekivano trajanje života 74,7 godina | 17,4 |
Bezbedna pijaća voda 87,9 % stanovništva | 12,9 |
Upis u osnovnu školu 93,3 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 8,5 |
Pothranjenost 6,90 % stanovništva | 8,2 |
Pristup sanitarnim uslovima 92,4 % stanovništva | 8,1 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,8 od 10 | 8,0 |
Gini koeficijent 25,6 od 100 | 7,5 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,6 od 10 | 6,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 10,0 % svih prihoda | 5,2 |
Stopa fertiliteta 0,99 rođenja po ženi | 4,5 |
Ekonomska i socijalna prava 4,78 od 5 (5 = najbolje) | 4,2 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 7,90 na 1000 živorođenih | 1,6 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (94,3); Žene u parlamentu (66,7); Vladavina prava (65,8); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (13,0); Fizička infrastruktura (14,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (23,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,37 % BDP-a | 94,3 |
Žene u parlamentu 21,2 % mesta | 66,7 |
Vladavina prava -0,79 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,8 |
Kontrola korupcije -0,69 na skali od -2,5 do +2,5 | 63,8 |
INFORM indeks upravljanja 6,3 od 10 | 63,0 |
Efikasnost vlade -0,60 na skali od -2,5 do +2,5 | 61,9 |
Prijave patenata 29,4 na milion stanovnika | 58,7 |
Politička stabilnost -0,33 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,7 |
Kvalitet regulative -0,28 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,6 |
Glas i odgovornost -0,08 na skali od -2,5 do +2,5 | 51,7 |
Smanjenje rizika od katastrofa 4,4 od 10 | 44,0 |
Naučni radovi 322 na milion stanovnika | 27,5 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,3 od 10 | 23,0 |
Fizička infrastruktura 1,4 od 10 | 14,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,3 od 10 | 13,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (85,8); Lakoća poslovanja (57,9); Obrazovanje (47,7).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 85,8 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 57,9 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 47,7 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 44,3 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 23,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Ukrajina: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/UKR BibTeX
@misc{criora_atlas_UKR_2026,
author = {{Criora}},
title = {Ukrajina: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/UKR},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.