+4,0 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,0 °C → +4,0 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,4 °C → +2,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 7,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Severna Makedonija: rizik 40 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,5 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 4,2 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti























Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,6 | Epidemije | Nizak | |
| 3,3 | Suša | Nizak | |
| 1,1 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (7,1 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,0 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 7,0 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-45 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 13 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 780 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 6 % godišnje sume.
89%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 6,6%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 49% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
11. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39
36. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
15. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 19,5 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 79,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +4,5.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (79,8); Udeo obnovljive električne energije (69,0); Uvoz energije (63,8); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Energetska intenzivnost (12,6); Stepen-dani hlađenja (12,8).
Udeo obnovljive energije 19,5 % ukupne energije | 79,8 |
Udeo obnovljive električne energije 31,0 % ukupne proizvodnje | 69,0 |
Uvoz energije 63,8 % potrošnje energije | 63,8 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.450 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 55,0 |
Temperatura površine tla 18,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 46,7 |
Rizik od rečnih poplava 4,2 od 10 | 42,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 40,2 % ukupne proizvodnje | 40,3 |
Emisije CO2 po stanovniku 4,00 t CO2e po stanovniku | 36,3 |
Stepen-dani grejanja 2.540 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 30,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 26,1 µg/m³ | 24,0 |
Pristup čistim gorivima 81,3 % stanovništva | 18,7 |
Indeks suše (SPEI) -0,34 (ispod 0: suvlje nego obično) | 13,6 |
Stepen-dani hlađenja 540 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 12,8 |
Energetska intenzivnost 3,22 MJ po dolaru BDP-a | 12,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Učešće u ekološkim sporazumima (99,2); Projektovana promena godišnjeg oticaja (89,7); Poljoprivredni kapacitet (83,6); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0).
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 99,2 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 89,7 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 83,6 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 80,2 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 76,2 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 71,4 |
Zaštićena područja 29,0 % kopnene površine | 71,1 |
Kapacitet brana visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 68,1 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 101 (2014-2016 = 100) | 65,3 |
Rizik od zemljotresa 6,5 od 10 | 65,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 64,3 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 59,7 |
Šumska površina 39,7 % kopnene površine | 58,1 |
Poljoprivredno zemljište 49,6 % kopnene površine | 57,1 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 55,6 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 55,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 52,6 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 52,6 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 51,3 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 50,9 |
Asfaltirani putevi srednja ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 42,0 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 40,3 |
Ugrožene vrste sisara 7 vrsta | 38,8 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 72,2 % vodnih tela | 27,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 27,4 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 18,2 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 15,6 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 6,08 % BDP-a | 14,1 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 14,0 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 13,1 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,22 % površine šuma | 9,3 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 8,8 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 8,2 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,3 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,00 % BND-a | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Pristup sanitarnim uslovima (94,0); Prekomerna težina kod odraslih (64,7); Bolnički kreveti (64,1); najmanje: Pothranjenost (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (0,0).
Pristup sanitarnim uslovima 12,1 % stanovništva | 94,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 61,8 % odraslih | 64,7 |
Bolnički kreveti 4,74 na 1000 stanovnika | 64,1 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 5,80 % svih prihoda | 59,7 |
Rast BDP-a 3,49 % godišnje | 55,4 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 5,1 od 10 | 51,0 |
Starenje stanovništva 18,5 % stanovništva | 48,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 27,7 % svih smrtnih slučajeva | 39,8 |
Gustina naseljenosti 72,5 st./km² | 36,4 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 69,1 % stope aktivnosti muškaraca | 35,8 |
Stopa aktivnosti 65,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 35,4 |
Stopa nezaposlenosti 12,3 % radne snage | 33,4 |
Gini koeficijent 33,5 od 100 | 32,3 |
Rast prihoda domaćinstava 5,25 % godišnje | 30,9 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 21,9 % stanovništva | 29,1 |
Bezbedna pijaća voda 80,8 % stanovništva | 20,5 |
Zavisnost od pomoći 2,0 od 10 | 20,0 |
Očekivano trajanje života 76,6 godina | 14,6 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 10,3 % udatih žena od 15 do 49 godina | 14,3 |
Siromaštvo i razvijenost 1,2 od 10 | 12,0 |
Stopa fertiliteta 1,40 rođenja po ženi | 11,3 |
Korisnici interneta 93,1 % stanovništva | 7,1 |
Bezbednost hrane 0,6 od 10 | 6,0 |
Upis u osnovnu školu 96,3 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 4,7 |
Ekonomska i socijalna prava 4,78 od 5 (5 = najbolje) | 4,2 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 2,2 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,2 od 10 | 2,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,2 od 10 | 2,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 2,80 na 1000 živorođenih | 0,4 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (94,2); Prijave patenata (61,6); INFORM indeks upravljanja (56,0); najmanje: Fizička infrastruktura (17,0); Komunikaciona infrastruktura (18,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (25,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,37 % BDP-a | 94,2 |
Prijave patenata 22,9 na milion stanovnika | 61,6 |
INFORM indeks upravljanja 5,6 od 10 | 56,0 |
Kontrola korupcije -0,30 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,0 |
Vladavina prava -0,14 na skali od -2,5 do +2,5 | 52,8 |
Efikasnost vlade 0,20 na skali od -2,5 do +2,5 | 46,1 |
Glas i odgovornost 0,19 na skali od -2,5 do +2,5 | 46,1 |
Politička stabilnost 0,38 na skali od -2,5 do +2,5 | 42,5 |
Kvalitet regulative 0,45 na skali od -2,5 do +2,5 | 40,9 |
Žene u parlamentu 39,2 % mesta | 38,6 |
Naučni radovi 291 na milion stanovnika | 28,8 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,5 od 10 | 25,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,8 od 10 | 18,0 |
Fizička infrastruktura 1,7 od 10 | 17,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (89,0); Obrazovanje (67,0); Društvena nejednakost (59,7).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 89,0 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 67,0 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 59,7 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 44,2 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 35,4 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Severna Makedonija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MKD BibTeX
@misc{criora_atlas_MKD_2026,
author = {{Criora}},
title = {Severna Makedonija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MKD},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.