+2,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,5 °C → +2,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,3 °C → +1,6 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Tonga: rizik 42 od 100, srednji.
Glavna pretnja, porast nivoa mora, ne ulazi u ocenu: svetske karte poplava po kojima INFORM računa ne vide ova ostrva, pa ovde nema ocene poplava s mora. Ocena 42 proizlazi iz ostalih pretnji i iz toga kako se zemlja s njima nosi.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| Porast nivoa mora | Nije ocenjen | ||
| 7,0 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 5,7 od 10 | Cunami | Srednji | |
| 5,6 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Nivo mora
Porast u odnosu na period 1995-2014, regionalna projekcija IPCC AR6 za ovu obalu.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 4,4 | Epidemije | Srednji | |
| 0,5 | Suša | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (7,4 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+18 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 8 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. Izvor nema godišnju sumu padavina za ovu zemlju: ERA5-Land ne pokriva more, pa promenu nema s čim uporediti.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
3. mesto od 3, računajući od najbezbednije
9. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40
20. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 2,30 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 97,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +29,6.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (97,6); Udeo obnovljive električne energije (85,8); Stepen-dani hlađenja (60,7); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,1).
Udeo obnovljive energije 2,30 % ukupne energije | 97,6 |
Udeo obnovljive električne energije 14,2 % ukupne proizvodnje | 85,8 |
Stepen-dani hlađenja 2.552 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 60,7 |
Temperatura površine tla 25,2 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 60,7 |
Indeks suše (SPEI) -0,94 (ispod 0: suvlje nego obično) | 37,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,63 t CO2e po stanovniku | 21,8 |
Energetska intenzivnost 4,03 MJ po dolaru BDP-a | 17,1 |
Pristup čistim gorivima 90,1 % stanovništva | 9,9 |
Zaštita obale prirodnim staništima 91,3 od 100 | 8,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 12,5 µg/m³ | 8,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,15 dana | 0,1 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (100,0); Ekološki otisak (100,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (100,0); najmanje: Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,1); Iscrpljivanje šuma (0,2).
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 100,0 |
Ekološki otisak veoma visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 100,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 100,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 100,0 |
Zaštićena područja 0,10 % kopnene površine | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 96,2 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 89,2 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 88,6 |
Šumska površina 12,4 % kopnene površine | 86,9 |
Ruralno stanovništvo veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 84,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 82,5 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 80,6 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 75,1 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 73,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 73,1 |
Rizik od zemljotresa 7,0 od 10 | 70,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 69,3 |
Indeks proizvodnje hrane 97,8 (2014-2016 = 100) | 67,6 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 66,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Rizik od cunamija 5,7 od 10 | 57,0 |
Poljoprivredno zemljište 48,6 % kopnene površine | 56,0 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 51,3 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 19,0 % BDP-a | 44,0 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 43,6 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 31,1 |
Ugrožene vrste sisara 2 vrste | 20,5 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 20,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 19,4 |
Urbana koncentracija veoma niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 15,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 4,5 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,3 |
Iscrpljivanje šuma 0,04 % BND-a | 0,2 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,04 % BND-a | 0,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prekomerna težina kod odraslih (100,0); Zavisnost od pomoći (90,0); Bezbedna pijaća voda (75,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0).
Prekomerna težina kod odraslih 90,4 % odraslih | 100,0 |
Zavisnost od pomoći 9,0 od 10 | 90,0 |
Bezbedna pijaća voda 29,6 % stanovništva | 75,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 31,2 % stanovništva | 73,5 |
Izdaci za obrazovanje 9,33 % javne potrošnje | 73,4 |
Stopa aktivnosti 52,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 56,1 |
Rast BDP-a 2,80 % godišnje | 55,9 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 21,8 % udatih žena od 15 do 49 godina | 48,9 |
Gustina naseljenosti 145 st./km² | 44,3 |
Stopa fertiliteta 3,10 rođenje po ženi | 39,7 |
Bezbednost hrane 3,8 od 10 | 38,0 |
Korisnici interneta 67,4 % stanovništva | 33,5 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 71,8 % stope aktivnosti muškaraca | 33,1 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 20,6 % stanovništva | 27,4 |
Siromaštvo i razvijenost 2,3 od 10 | 23,0 |
Očekivano trajanje života 73,1 godina | 19,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,9 od 10 | 19,0 |
Starenje stanovništva 6,85 % stanovništva | 15,8 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 9,30 % svih prihoda | 14,3 |
Devojčice i dečaci u školi 1,05 (1 = podjednako) | 14,2 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 9,99 % svih smrtnih slučajeva | 13,3 |
Gini koeficijent 27,1 od 100 | 12,2 |
Ekonomska i socijalna prava 4,53 od 5 (5 = najbolje) | 9,2 |
Stopa nezaposlenosti 2,01 % radne snage | 5,2 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,5 od 10 | 5,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 9,50 na 1000 živorođenih | 1,9 |
Stopa pismenosti odraslih 99,5 % ljudi od 15 godina i starijih | 0,7 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 109 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (94,0); Smanjenje rizika od katastrofa (66,0); Kontrola korupcije (58,3); najmanje: Fizička infrastruktura (3,0); Politička stabilnost (23,7); Komunikaciona infrastruktura (26,0).
Žene u parlamentu 3,85 % mesta | 94,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 6,6 od 10 | 66,0 |
Kontrola korupcije -0,42 na skali od -2,5 do +2,5 | 58,3 |
Kvalitet regulative -0,26 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,1 |
Naučni radovi 44,1 na milion stanovnika | 52,2 |
Efikasnost vlade -0,06 na skali od -2,5 do +2,5 | 51,2 |
INFORM indeks upravljanja 5,1 od 10 | 51,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,2 od 10 | 42,0 |
Vladavina prava 0,77 na skali od -2,5 do +2,5 | 34,5 |
Glas i odgovornost 0,81 na skali od -2,5 do +2,5 | 33,9 |
Komunikaciona infrastruktura 2,6 od 10 | 26,0 |
Politička stabilnost 1,31 na skali od -2,5 do +2,5 | 23,7 |
Fizička infrastruktura 0,3 od 10 | 3,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (74,3); Lakoća poslovanja (55,2).
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 74,3 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 55,2 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 53,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Tonga: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/TON BibTeX
@misc{criora_atlas_TON_2026,
author = {{Criora}},
title = {Tonga: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/TON},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.