+4,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,2 °C → +4,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,4 °C → +2,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Jordan: rizik 42 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,3 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 6,7 od 10 | Suša | Visok | |
| 4,2 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (4,5 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: suše
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,5 | Sukobi | Nizak | |
| 0,4 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,2 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-9 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 80 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 11 % godišnje sume.
100%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 93%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
9. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
16. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
22. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Uvoz energije”: 96,4 % potrošnje energije za 2022. godinu. To je rizik 96,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 27,7, pa je razlika u odnosu na svet +68,7.
Rizik najviše podižu: Uvoz energije (96,4); Udeo obnovljive energije (88,1); Temperatura površine tla (82,0); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,2); Pristup čistim gorivima (0,6); Indeks suše (SPEI) (0,6).
Uvoz energije 96,4 % potrošnje energije | 96,4 |
Udeo obnovljive energije 11,5 % ukupne energije | 88,1 |
Temperatura površine tla 35,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 82,0 |
Udeo obnovljive električne energije 24,9 % ukupne proizvodnje | 75,1 |
Potrošnja energije po stanovniku 768 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 43,5 |
Stepen-dani hlađenja 1.750 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 41,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 28,8 µg/m³ | 27,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 2,09 t CO2e po stanovniku | 25,4 |
Zaštita obale prirodnim staništima 81,8 od 100 | 18,2 |
Energetska intenzivnost 3,39 MJ po dolaru BDP-a | 13,6 |
Udeo uglja u električnoj energiji 12,6 % ukupne proizvodnje | 12,6 |
Stepen-dani grejanja 915 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 11,1 |
Rizik od rečnih poplava 0,4 od 10 | 4,0 |
Indeks suše (SPEI) -0,02 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,6 |
Pristup čistim gorivima 99,4 % stanovništva | 0,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,28 dana | 0,2 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (100,0); Kapacitet brana (99,4); najmanje: Vodna tela dobrog kvaliteta (0,0); Rizik od cunamija (0,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (0,0).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 105 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,4 |
Šumska površina 1,10 % kopnene površine | 98,8 |
Zaštićena područja 5,40 % kopnene površine | 94,7 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 93,2 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 92,4 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 87,8 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 84,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 79,2 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 75,2 |
Rizik od zemljotresa 7,3 od 10 | 73,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 70,4 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 58,5 |
Indeks proizvodnje hrane 110 (2014-2016 = 100) | 57,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 51,8 |
Ugrožene vrste sisara 13 vrsta | 49,2 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 44,7 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 40,8 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 35,3 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 32,6 |
Koeficijent zavisnosti od voda niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 27,2 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 25,3 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 23,6 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 23,5 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 21,2 |
Poljoprivredno zemljište 11,5 % kopnene površine | 12,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 5,07 % BDP-a | 11,7 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 10,6 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 10,3 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 9,5 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 7,8 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 7,6 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 4,8 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,3 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,01 % površine šuma | 0,3 |
Iscrpljivanje šuma 0,02 % BND-a | 0,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,06 % BND-a | 0,1 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 0,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 0,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 100 % vodnih tela | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (100,0); Bolnički kreveti (90,1); Odnos polova na tržištu rada (80,9); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (0,0); Devojčice i dečaci u školi (0,6).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 10,0 od 10 | 100,0 |
Bolnički kreveti 1,41 na 1000 stanovnika | 90,1 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 25,7 % stope aktivnosti muškaraca | 80,9 |
Prekomerna težina kod odraslih 69,9 % odraslih | 74,6 |
Izdaci za obrazovanje 9,79 % javne potrošnje | 72,1 |
Stopa aktivnosti 42,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 70,3 |
Zavisnost od pomoći 6,3 od 10 | 63,0 |
Rast BDP-a 2,83 % godišnje | 55,9 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 31,5 % svih smrtnih slučajeva | 45,5 |
Stopa nezaposlenosti 16,5 % radne snage | 45,2 |
Gustina naseljenosti 129 st./km² | 43,0 |
Bezbednost hrane 3,8 od 10 | 38,0 |
Stopa fertiliteta 2,60 rođenja po ženi | 31,5 |
Siromaštvo i razvijenost 2,3 od 10 | 23,0 |
Pothranjenost 14,3 % stanovništva | 22,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 80,1 % stanovništva | 21,3 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 15,7 % stanovništva | 20,9 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 10,8 % udatih žena od 15 do 49 godina | 15,9 |
Očekivano trajanje života 78,0 godina | 12,6 |
Bezbedna pijaća voda 89,0 % stanovništva | 11,8 |
Starenje stanovništva 4,75 % stanovništva | 10,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,8 od 10 | 8,0 |
Stopa pismenosti odraslih 94,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 7,9 |
Ekonomska i socijalna prava 4,75 od 5 (5 = najbolje) | 4,8 |
Korisnici interneta 95,6 % stanovništva | 4,5 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 12,9 na 1000 živorođenih | 2,7 |
Upis u osnovnu školu 98,6 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 1,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,1 od 10 | 1,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,00 (1 = podjednako) | 0,6 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (86,1); Žene u parlamentu (69,3); Glas i odgovornost (64,9); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (21,0); Naučni radovi (22,8); Fizička infrastruktura (24,0).
Prijave patenata 2,26 na milion stanovnika | 86,1 |
Žene u parlamentu 19,6 % mesta | 69,3 |
Glas i odgovornost -0,75 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,9 |
Politička stabilnost -0,32 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,3 |
INFORM indeks upravljanja 4,8 od 10 | 48,0 |
Efikasnost vlade 0,11 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,8 |
Vladavina prava 0,19 na skali od -2,5 do +2,5 | 46,2 |
Kontrola korupcije 0,30 na skali od -2,5 do +2,5 | 43,9 |
Kvalitet regulative 0,33 na skali od -2,5 do +2,5 | 43,4 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,2 od 10 | 32,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,8 od 10 | 28,0 |
Fizička infrastruktura 2,4 od 10 | 24,0 |
Naučni radovi 466 na milion stanovnika | 22,8 |
Komunikaciona infrastruktura 2,1 od 10 | 21,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (98,9); Obrazovanje (78,5); Lakoća poslovanja (61,9).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 98,9 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 78,5 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 61,9 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 46,8 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 38,8 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Jordan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/JOR BibTeX
@misc{criora_atlas_JOR_2026,
author = {{Criora}},
title = {Jordan: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/JOR},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.