+4,6 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,2 °C → +4,6 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,9 °C → +3,3 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Mongolija: rizik 42 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,7 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 6,6 od 10 | Suša | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti











Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: rečne poplave.
Još na mapi: zemljotresi · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,7 | Epidemije | Nizak | |
| 2,1 | Zemljotres | Nizak | |
| 0,8 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (7,1 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,6% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,6 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,9 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+35 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 250 mm, pa će porast do 2080. biti oko 14 % godišnje sume.
75%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 77%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 14% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
3. mesto od 5, računajući od najbezbednije
17. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
24. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 3,00 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 96,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +21,6.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (96,9); Udeo obnovljive električne energije (89,1); Udeo uglja u električnoj energiji (85,3); najmanje: Uvoz energije (0,0); Stepen-dani hlađenja (6,6); Zagađenje vazduha PM2,5 (28,0).
Udeo obnovljive energije 3,00 % ukupne energije | 96,9 |
Udeo obnovljive električne energije 10,9 % ukupne proizvodnje | 89,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 85,2 % ukupne proizvodnje | 85,3 |
Stepen-dani grejanja 6.030 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 72,9 |
Rizik od rečnih poplava 6,7 od 10 | 67,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 2.176 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 62,4 |
Emisije CO2 po stanovniku 7,85 t CO2e po stanovniku | 49,2 |
Pristup čistim gorivima 55,8 % stanovništva | 44,2 |
Indeks suše (SPEI) -1,09 (ispod 0: suvlje nego obično) | 43,5 |
Temperatura površine tla 13,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 37,3 |
Energetska intenzivnost 6,96 MJ po dolaru BDP-a | 33,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 29,7 µg/m³ | 28,0 |
Stepen-dani hlađenja 278 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 6,6 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 226 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Projektovana promena podzemnih voda (100,0); Poljoprivredni kapacitet (98,4); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Pripremljenost za katastrofe (0,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 98,4 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 98,1 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 97,3 |
Šumska površina 9,09 % kopnene površine | 90,4 |
Zaštićena područja 19,8 % kopnene površine | 80,3 |
Poljoprivredno zemljište 69,0 % kopnene površine | 79,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 77,4 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 75,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 71,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 69,2 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 68,7 |
Ekološki otisak visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 66,6 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 60,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 57,2 |
Ugrožene vrste sisara 11 vrsta | 46,3 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 40,8 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 31,3 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 26,7 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 14,9 % BND-a | 26,0 |
Rizik od zemljotresa 2,1 od 10 | 21,0 |
Indeks proizvodnje hrane 158 (2014-2016 = 100) | 20,2 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 18,0 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 17,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 7,29 % BDP-a | 16,9 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 12,9 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 11,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 11,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 3,40 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 3,4 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,06 % površine šuma | 2,5 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za obrazovanje (60,7); Bezbedna pijaća voda (60,3); Prekomerna težina kod odraslih (60,1); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0).
Izdaci za obrazovanje 13,8 % javne potrošnje | 60,7 |
Bezbedna pijaća voda 43,4 % stanovništva | 60,3 |
Prekomerna težina kod odraslih 58,1 % odraslih | 60,1 |
Rast BDP-a 6,84 % godišnje | 52,8 |
Ekonomska i socijalna prava 2,38 od 5 (5 = najbolje) | 52,4 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 22,6 % udatih žena od 15 do 49 godina | 51,1 |
Rast prihoda domaćinstava 3,11 % godišnje | 43,9 |
Siromaštvo i razvijenost 4,3 od 10 | 43,0 |
Stopa aktivnosti 63,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 38,8 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 27,1 % stanovništva | 36,0 |
Bolnički kreveti 8,58 na 1000 stanovnika | 34,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 69,9 % stanovništva | 32,1 |
Stopa fertiliteta 2,50 rođenja po ženi | 29,7 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 75,4 % stope aktivnosti muškaraca | 29,3 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 8,20 % svih prihoda | 28,6 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 2,8 od 10 | 28,0 |
Gini koeficijent 31,4 od 100 | 25,7 |
Zavisnost od pomoći 2,5 od 10 | 25,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 15,2 % svih smrtnih slučajeva | 21,1 |
Očekivano trajanje života 72,4 godine | 20,8 |
Korisnici interneta 85,1 % stanovništva | 15,3 |
Stopa nezaposlenosti 5,23 % radne snage | 14,1 |
Bezbednost hrane 1,3 od 10 | 13,0 |
Starenje stanovništva 5,43 % stanovništva | 11,9 |
Nedavni šokovi 1,1 od 10 | 11,0 |
Upis u osnovnu školu 92,3 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 9,7 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,7 od 10 | 7,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 13,4 na 1000 živorođenih | 2,9 |
Stopa pismenosti odraslih 98,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 1,9 |
Gustina naseljenosti 2,23 st./km² | 0,6 |
Devojčice i dečaci u školi 1,00 (1 = podjednako) | 0,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (98,8); INFORM indeks upravljanja (64,0); Žene u parlamentu (60,2); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (12,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (19,0); Smanjenje rizika od katastrofa (27,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,08 % BDP-a | 98,8 |
INFORM indeks upravljanja 6,4 od 10 | 64,0 |
Žene u parlamentu 25,4 % mesta | 60,2 |
Kontrola korupcije -0,45 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,0 |
Prijave patenata 32,2 na milion stanovnika | 57,6 |
Efikasnost vlade -0,21 na skali od -2,5 do +2,5 | 54,1 |
Vladavina prava -0,12 na skali od -2,5 do +2,5 | 52,3 |
Fizička infrastruktura 5,1 od 10 | 51,0 |
Kvalitet regulative -0,05 na skali od -2,5 do +2,5 | 51,0 |
Naučni radovi 76,3 na milion stanovnika | 45,4 |
Glas i odgovornost 0,24 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,3 |
Politička stabilnost 0,57 na skali od -2,5 do +2,5 | 38,7 |
Smanjenje rizika od katastrofa 2,7 od 10 | 27,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,9 od 10 | 19,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,2 od 10 | 12,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (84,5); Obrazovanje (58,6); Lakoća poslovanja (50,0).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 84,5 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 58,6 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 50,0 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 47,0 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 44,5 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Mongolija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MNG BibTeX
@misc{criora_atlas_MNG_2026,
author = {{Criora}},
title = {Mongolija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MNG},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.