+4,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,0 °C → +4,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,5 °C → +2,7 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Gruzija: rizik 40 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,2 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 6,1 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 6,0 od 10 | Priobalna poplava | Visok | |
| 5,1 od 10 | Suša | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti








Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 4,5 | Epidemije | Srednji | |
| 2,2 | Sukobi | Nizak | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (7,0 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+61 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 2 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.190 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.
9,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 32% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
8. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
14. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
16. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Uvoz energije”: 79,9 % potrošnje energije za 2023. godinu. To je rizik 79,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 43,8, pa je razlika u odnosu na svet +36,1.
Rizik najviše podižu: Uvoz energije (79,9); Udeo obnovljive energije (73,9); Rizik od rečnih poplava (61,0); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).
Uvoz energije 79,9 % potrošnje energije | 79,9 |
Udeo obnovljive energije 25,2 % ukupne energije | 73,9 |
Rizik od rečnih poplava 6,1 od 10 | 61,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.530 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 56,0 |
Stepen-dani grejanja 3.653 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 44,2 |
Temperatura površine tla 15,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 40,9 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,53 t CO2e po stanovniku | 34,1 |
Zaštita obale prirodnim staništima 74,9 od 100 | 25,1 |
Udeo obnovljive električne energije 81,4 % ukupne proizvodnje | 18,6 |
Energetska intenzivnost 3,64 MJ po dolaru BDP-a | 15,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 17,0 µg/m³ | 13,7 |
Pristup čistim gorivima 93,2 % stanovništva | 6,8 |
Stepen-dani hlađenja 259 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 6,1 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,01 dan | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,74 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zaštićena područja (82,7); Učešće u ekološkim sporazumima (79,3); Projektovana promena hidroenergije (77,9); najmanje: Rizik od cunamija (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,3); Gubitak drvenog pokrivača (0,8).
Zaštićena područja 17,4 % kopnene površine | 82,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 79,3 |
Projektovana promena hidroenergije visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 77,9 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 77,6 |
Kapacitet brana visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 77,2 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 75,9 |
Rizik od zemljotresa 7,2 od 10 | 72,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 70,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 70,1 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 69,2 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 68,2 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 65,3 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 64,1 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 63,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 60,7 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 58,1 |
Šumska površina 40,6 % kopnene površine | 57,2 |
Indeks proizvodnje hrane 114 (2014-2016 = 100) | 55,1 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 54,9 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 50,0 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 41,9 |
Ugrožene vrste sisara 8 vrsta | 41,0 |
Poljoprivredno zemljište 34,1 % kopnene površine | 39,2 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 28,7 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 25,3 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 23,3 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 19,3 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 5,49 % BDP-a | 12,7 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 11,6 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 8,2 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 92,0 % vodnih tela | 8,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 7,1 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 6,5 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 4,21 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 4,2 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 3,2 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 2,9 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 2,6 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 2,5 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 1,12 % BND-a | 2,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,02 % površine šuma | 0,8 |
Iscrpljivanje šuma 0,06 % BND-a | 0,3 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (91,0); Bolnički kreveti (69,6); Prekomerna težina kod odraslih (69,6); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0); Stopa pismenosti odraslih (0,5).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 9,1 od 10 | 91,0 |
Bolnički kreveti 4,04 na 1000 stanovnika | 69,6 |
Prekomerna težina kod odraslih 65,8 % odraslih | 69,6 |
Izdaci za obrazovanje 12,2 % javne potrošnje | 65,1 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 23,7 % udatih žena od 15 do 49 godina | 54,5 |
Rast BDP-a 7,46 % godišnje | 52,3 |
Starenje stanovništva 16,0 % stanovništva | 41,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 28,1 % svih smrtnih slučajeva | 40,5 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,30 % svih prihoda | 40,3 |
Pristup sanitarnim uslovima 63,0 % stanovništva | 39,6 |
Zavisnost od pomoći 3,6 od 10 | 36,0 |
Gustina naseljenosti 65,0 st./km² | 35,2 |
Rast prihoda domaćinstava 4,69 % godišnje | 34,3 |
Gini koeficijent 33,9 od 100 | 33,5 |
Stopa nezaposlenosti 12,1 % radne snage | 33,0 |
Bezbedna pijaća voda 70,5 % stanovništva | 31,4 |
Nedavni šokovi 2,9 od 10 | 29,0 |
Stopa aktivnosti 70,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 27,8 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 77,1 % stope aktivnosti muškaraca | 27,5 |
Ekonomska i socijalna prava 3,68 od 5 (5 = najbolje) | 26,3 |
Stopa fertiliteta 1,80 rođenja po ženi | 18,1 |
Bezbednost hrane 1,8 od 10 | 18,0 |
Očekivano trajanje života 74,7 godina | 17,5 |
Korisnici interneta 83,8 % stanovništva | 16,7 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 9,40 % stanovništva | 12,5 |
Siromaštvo i razvijenost 0,8 od 10 | 8,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,6 od 10 | 6,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,4 od 10 | 4,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 8,60 na 1000 živorođenih | 1,7 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 1,6 |
Upis u osnovnu školu 99,4 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,8 |
Stopa pismenosti odraslih 99,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 0,5 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (95,9); Žene u parlamentu (73,6); Prijave patenata (60,9); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (9,0); Fizička infrastruktura (11,0); Smanjenje rizika od katastrofa (18,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,26 % BDP-a | 95,9 |
Žene u parlamentu 16,8 % mesta | 73,6 |
Prijave patenata 24,3 na milion stanovnika | 60,9 |
Politička stabilnost -0,50 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,9 |
Glas i odgovornost -0,36 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,2 |
Kontrola korupcije -0,14 na skali od -2,5 do +2,5 | 52,8 |
Vladavina prava 0,10 na skali od -2,5 do +2,5 | 48,1 |
INFORM indeks upravljanja 4,6 od 10 | 46,0 |
Efikasnost vlade 0,35 na skali od -2,5 do +2,5 | 43,0 |
Kvalitet regulative 0,62 na skali od -2,5 do +2,5 | 37,5 |
Naučni radovi 161 na milion stanovnika | 36,1 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,9 od 10 | 19,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 1,8 od 10 | 18,0 |
Fizička infrastruktura 1,1 od 10 | 11,0 |
Komunikaciona infrastruktura 0,9 od 10 | 9,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (88,3); Društvena nejednakost (60,4); Obrazovanje (53,0).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 88,3 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 60,4 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 53,0 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 40,0 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 26,3 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Gruzija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/GEO BibTeX
@misc{criora_atlas_GEO_2026,
author = {{Criora}},
title = {Gruzija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/GEO},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.