+3,4 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,5 °C → +3,4 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,1 °C → +2,4 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Kipar: rizik 35 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,9 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 4,0 od 10 | Cunami | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti















Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: suše
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,9 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 2,4 | Suša | Nizak | |
| 2,4 | Epidemije | Nizak | |
| 1,5 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| - | Rečna poplava | Nije izmeren |
Na svetskim mapama poplava INFORM ovde niko ne živi tamo gde dopire nabujala reka, dok mapa WRI u delu o klimi niže pokazuje deo kopna pod poplavom kakva dolazi jednom u sto godina. Mape INFORM mogu da ne vide manje reke, pa njihova nula ovde nije merenje.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (3,6 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,4 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-64 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 300 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 21 % godišnje sume.
100%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 100%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 21% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.














Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
4. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
6. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
39. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Uvoz energije”: 117 % potrošnje energije za 2022. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 27,7, pa je razlika u odnosu na svet +72,3.
Rizik najviše podižu: Uvoz energije (100,0); Udeo obnovljive električne energije (84,9); Udeo obnovljive energije (83,8); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).
Uvoz energije 117 % potrošnje energije | 100,0 |
Udeo obnovljive električne energije 15,1 % ukupne proizvodnje | 84,9 |
Udeo obnovljive energije 15,6 % ukupne energije | 83,8 |
Temperatura površine tla 29,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 70,4 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.673 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 57,6 |
Emisije CO2 po stanovniku 5,40 t CO2e po stanovniku | 41,9 |
Stepen-dani hlađenja 1.482 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 35,2 |
Indeks suše (SPEI) -0,73 (ispod 0: suvlje nego obično) | 29,4 |
Zaštita obale prirodnim staništima 72,1 od 100 | 27,9 |
Zagađenje vazduha PM2,5 13,5 µg/m³ | 9,7 |
Stepen-dani grejanja 659 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 8,0 |
Energetska intenzivnost 2,36 MJ po dolaru BDP-a | 7,8 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 5,01 dan | 3,2 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (94,3); Zaštićena područja (89,0); Projektovana promena podzemnih voda (85,3); najmanje: Zaštićena područja bioma (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 94,3 |
Zaštićena područja 11,1 % kopnene površine | 89,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 85,3 |
Šumska površina 18,7 % kopnene površine | 80,3 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 74,9 |
Rizik od zemljotresa 6,9 od 10 | 69,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 64,1 |
Indeks proizvodnje hrane 109 (2014-2016 = 100) | 59,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 56,5 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 56,4 |
Poljoprivredni kapacitet srednja ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 51,9 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 51,0 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 45,9 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Zavisnost od prirodnog kapitala srednja ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 43,4 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 42,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 40,4 |
Rizik od cunamija 4,0 od 10 | 40,0 |
Ugrožene vrste sisara 7 vrsta | 38,8 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 38,0 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 35,9 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 34,5 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 30,5 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 30,5 |
Projektovana promena prinosa žitarica niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 27,1 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 75,0 % vodnih tela | 25,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 24,4 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 23,9 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 19,5 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 18,9 |
Poljoprivredno zemljište 14,0 % kopnene površine | 15,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 9,5 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 7,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,08 % površine šuma | 3,6 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 1,16 % BDP-a | 2,7 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 1,3 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,3 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,01 % BND-a | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (92,0); Bolnički kreveti (84,4); Izdaci za obrazovanje (64,4); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 9,2 od 10 | 92,0 |
Bolnički kreveti 2,15 na 1000 stanovnika | 84,4 |
Izdaci za obrazovanje 12,5 % javne potrošnje | 64,4 |
Rast BDP-a 3,77 % godišnje | 55,1 |
Prekomerna težina kod odraslih 53,8 % odraslih | 54,8 |
Rast prihoda domaćinstava 2,19 % godišnje | 49,5 |
Gustina naseljenosti 146 st./km² | 44,3 |
Starenje stanovništva 14,9 % stanovništva | 38,1 |
Gini koeficijent 31,8 od 100 | 27,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 77,0 % stanovništva | 24,6 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 8,60 % svih prihoda | 23,4 |
Bezbednost hrane 2,1 od 10 | 21,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 84,2 % stope aktivnosti muškaraca | 20,2 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 13,9 % stanovništva | 18,5 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 13,0 % svih smrtnih slučajeva | 17,8 |
Stopa aktivnosti 79,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 15,1 |
Stopa nezaposlenosti 4,92 % radne snage | 13,3 |
Stopa fertiliteta 1,38 rođenja po ženi | 11,0 |
Korisnici interneta 89,6 % stanovništva | 10,7 |
Očekivano trajanje života 81,8 godina | 6,9 |
Devojčice i dečaci u školi 0,98 (1 = podjednako) | 5,0 |
Zavisnost od pomoći 0,4 od 10 | 4,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,4 od 10 | 4,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,89 od 5 (5 = najbolje) | 2,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,1 od 10 | 1,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 5,00 na 1000 živorođenih | 0,9 |
Bezbedna pijaća voda 99,7 % stanovništva | 0,3 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 105 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (93,7); Izdaci za istraživanje i razvoj (89,3); Žene u parlamentu (77,6); najmanje: Fizička infrastruktura (1,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (7,0); Komunikaciona infrastruktura (8,0).
Prijave patenata 0,76 na milion stanovnika | 93,7 |
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,68 % BDP-a | 89,3 |
Žene u parlamentu 14,3 % mesta | 77,6 |
Politička stabilnost 0,44 na skali od -2,5 do +2,5 | 41,2 |
Kontrola korupcije 0,54 na skali od -2,5 do +2,5 | 39,3 |
INFORM indeks upravljanja 3,9 od 10 | 39,0 |
Vladavina prava 0,74 na skali od -2,5 do +2,5 | 35,2 |
Efikasnost vlade 0,83 na skali od -2,5 do +2,5 | 33,3 |
Kvalitet regulative 0,85 na skali od -2,5 do +2,5 | 32,9 |
Glas i odgovornost 0,90 na skali od -2,5 do +2,5 | 32,0 |
Naučni radovi 1.402 na milion stanovnika | 9,0 |
Komunikaciona infrastruktura 0,8 od 10 | 8,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,7 od 10 | 7,0 |
Fizička infrastruktura 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,6); Lakoća poslovanja (49,3).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,6 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 49,3 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 33,3 |
Obrazovanje dobra pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 27,4 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Kipar: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/CYP BibTeX
@misc{criora_atlas_CYP_2026,
author = {{Criora}},
title = {Kipar: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/CYP},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.