+4,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,2 °C → +4,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,3 °C → +2,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Saudijska Arabija: rizik 39 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,8 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 5,0 od 10 | Suša | Srednji | |
| 4,7 od 10 | Rečna poplava | Srednji | |
| 4,7 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (7,8 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,7 | Sukobi | Visok | |
| 1,8 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Svežije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsvežijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+20 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 50 mm, pa će porast do 2080. biti oko 39 % godišnje sume.
88%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 100%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
6. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
12. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
48. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 0,07 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 99,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +25,0.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (99,9); Udeo obnovljive energije (99,9); Temperatura površine tla (93,8); najmanje: Uvoz energije (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0).
Udeo obnovljive električne energije 0,07 % ukupne proizvodnje | 99,9 |
Udeo obnovljive energije 0,10 % ukupne energije | 99,9 |
Temperatura površine tla 41,3 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 93,8 |
Potrošnja energije po stanovniku 7.149 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 83,9 |
Stepen-dani hlađenja 3.457 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 82,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 18,5 t CO2e po stanovniku | 67,0 |
Indeks suše (SPEI) -1,62 (ispod 0: suvlje nego obično) | 64,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 53,1 µg/m³ | 54,6 |
Rizik od rečnih poplava 4,7 od 10 | 47,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 72,1 od 100 | 27,9 |
Energetska intenzivnost 5,81 MJ po dolaru BDP-a | 27,1 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 42,1 dan | 26,8 |
Stepen-dani grejanja 220 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 2,7 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 178 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Projektovana promena podzemnih voda (100,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (100,0); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,0).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 100,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 974 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 100,0 |
Šumska površina 0,45 % kopnene površine | 99,5 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,2 |
Pripremljenost za katastrofe veoma visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 97,4 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 95,0 |
Poljoprivredno zemljište 80,8 % kopnene površine | 93,4 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 83,3 |
Zaštićena područja 17,0 % kopnene površine | 83,1 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 80,2 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 79,1 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 70,3 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 67,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 66,3 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 63,7 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 54,1 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 47,1 |
Zavisnost od prirodnog kapitala srednja ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 46,3 |
Ugrožene vrste sisara 11 vrsta | 46,3 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 35,9 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 32,5 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 30,4 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 29,6 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 21,2 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 20,1 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 19,4 |
Rizik od zemljotresa 1,8 od 10 | 18,0 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 16,7 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 16,1 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 14,8 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 5,10 % BND-a | 8,9 |
Indeks proizvodnje hrane 173 (2014-2016 = 100) | 8,5 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 2,54 % BDP-a | 5,9 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 3,9 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,6 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,00 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (82,3); Prekomerna težina kod odraslih (77,1); Odnos polova na tržištu rada (65,8); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Upis u osnovnu školu (0,0); Korisnici interneta (0,0).
Bolnički kreveti 2,41 na 1000 stanovnika | 82,3 |
Prekomerna težina kod odraslih 71,8 % odraslih | 77,1 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 40,3 % stope aktivnosti muškaraca | 65,8 |
Izdaci za obrazovanje 15,6 % javne potrošnje | 55,3 |
Rast BDP-a 4,50 % godišnje | 54,6 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 5,0 od 10 | 50,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 21,4 % udatih žena od 15 do 49 godina | 47,6 |
Stopa aktivnosti 66,5 % ljudi od 15 godina i starijih | 34,5 |
Stopa fertiliteta 2,31 rođenje po ženi | 26,5 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 16,5 % svih smrtnih slučajeva | 23,0 |
Gustina naseljenosti 15,7 st./km² | 19,4 |
Pristup sanitarnim uslovima 83,9 % stanovništva | 17,2 |
Očekivano trajanje života 79,0 godina | 11,1 |
Stopa nezaposlenosti 3,04 % radne snage | 8,1 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,7 od 10 | 7,0 |
Starenje stanovništva 3,06 % stanovništva | 5,3 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 3,0 |
Stopa pismenosti odraslih 97,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 2,9 |
Bezbednost hrane 0,2 od 10 | 2,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 6,00 na 1000 živorođenih | 1,1 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,1 od 10 | 1,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,97 od 5 (5 = najbolje) | 0,4 |
Zavisnost od pomoći 0 od 10 | 0,0 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Korisnici interneta 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 104 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (90,1); Glas i odgovornost (84,6); Žene u parlamentu (68,8); najmanje: Pristup zdravstvenoj zaštiti (5,0); Komunikaciona infrastruktura (7,0); Naučni radovi (16,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,64 % BDP-a | 90,1 |
Glas i odgovornost -1,73 na skali od -2,5 do +2,5 | 84,6 |
Žene u parlamentu 19,9 % mesta | 68,8 |
Prijave patenata 45,4 na milion stanovnika | 53,5 |
Politička stabilnost 0,02 na skali od -2,5 do +2,5 | 49,7 |
Vladavina prava 0,27 na skali od -2,5 do +2,5 | 44,5 |
INFORM indeks upravljanja 3,9 od 10 | 39,0 |
Kvalitet regulative 0,67 na skali od -2,5 do +2,5 | 36,6 |
Efikasnost vlade 0,74 na skali od -2,5 do +2,5 | 35,2 |
Kontrola korupcije 0,81 na skali od -2,5 do +2,5 | 33,9 |
Fizička infrastruktura 3,3 od 10 | 33,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 2,7 od 10 | 27,0 |
Naučni radovi 803 na milion stanovnika | 16,0 |
Komunikaciona infrastruktura 0,7 od 10 | 7,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,5 od 10 | 5,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (78,1); Obrazovanje (49,6).
Inovativnost slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 78,1 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 49,6 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 30,8 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 28,8 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Saudijska Arabija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SAU BibTeX
@misc{criora_atlas_SAU_2026,
author = {{Criora}},
title = {Saudijska Arabija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/SAU},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.