+2,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,8 °C → +2,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,3 °C → +1,7 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Brunej: rizik 36 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,5 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 4,7 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,2 od 10).
Mapa opasnosti























Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: suše
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,3 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 2,1 | Suša | Nizak | |
| 1,9 | Cunami | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,1 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+272 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 7 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 3.530 mm, pa će porast do 2080. biti oko 8 % godišnje sume.
5,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.






















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 11, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 49
10. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
45. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 0,02 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +25,0.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (100,0); Udeo obnovljive energije (100,0); Potrošnja energije po stanovniku (87,4); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Uvoz energije (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).
Udeo obnovljive električne energije 0,02 % ukupne proizvodnje | 100,0 |
Udeo obnovljive energije 0 % ukupne energije | 100,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 8.658 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 87,4 |
Stepen-dani hlađenja 3.281 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 78,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 20,2 t CO2e po stanovniku | 69,0 |
Temperatura površine tla 28,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 67,2 |
Rizik od rečnih poplava 4,7 od 10 | 47,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 58,7 od 100 | 41,3 |
Energetska intenzivnost 6,33 MJ po dolaru BDP-a | 30,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 20,4 % ukupne proizvodnje | 20,4 |
Indeks suše (SPEI) -0,50 (ispod 0: suvlje nego obično) | 20,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 21,7 dana | 13,8 |
Zagađenje vazduha PM2,5 7,60 µg/m³ | 3,1 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 173 % više nego što troši | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (100,0); Kapacitet brana (97,5); Pripremljenost za katastrofe (97,4); najmanje: Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,0); Projektovana smrtnost povezana sa klimom (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0).
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 97,5 |
Pripremljenost za katastrofe veoma visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 97,4 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 96,5 |
Zaštićena područja 7,50 % kopnene površine | 92,6 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 88,6 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 88,3 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 86,9 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 73,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 71,3 |
Ugrožene vrste sisara 37 vrsta | 67,8 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 67,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 66,1 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 65,1 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka visoka ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 63,3 |
Indeks proizvodnje hrane 119 (2014-2016 = 100) | 50,6 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 39,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 36,2 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma niska ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 32,9 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 32,8 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 16,1 % BND-a | 28,1 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 27,0 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 24,2 |
Šumska površina 72,1 % kopnene površine | 24,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 21,8 |
Rizik od cunamija 1,9 od 10 | 19,0 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 17,8 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 12,4 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 12,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,22 % površine šuma | 9,4 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 9,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 8,3 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 3,47 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 3,5 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 1,17 % BDP-a | 2,7 |
Poljoprivredno zemljište 2,54 % kopnene površine | 2,4 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,05 % BND-a | 0,3 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prekomerna težina kod odraslih (74,4); Bolnički kreveti (73,2); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (63,0); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (0,0); Zavisnost od pomoći (0,0).
Prekomerna težina kod odraslih 69,6 % odraslih | 74,4 |
Bolnički kreveti 3,58 na 1000 stanovnika | 73,2 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,3 od 10 | 63,0 |
Rast BDP-a 0,67 % godišnje | 57,5 |
Gustina naseljenosti 87,1 st./km² | 38,5 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 74,8 % stope aktivnosti muškaraca | 30,0 |
Stopa aktivnosti 69,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 29,8 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 14,4 % svih smrtnih slučajeva | 19,9 |
Bezbednost hrane 1,8 od 10 | 18,0 |
Stopa fertiliteta 1,73 rođenja po ženi | 16,9 |
Starenje stanovništva 7,24 % stanovništva | 16,8 |
Očekivano trajanje života 75,5 godina | 16,2 |
Ekonomska i socijalna prava 4,26 od 5 (5 = najbolje) | 14,7 |
Stopa nezaposlenosti 5,28 % radne snage | 14,2 |
Siromaštvo i razvijenost 1,3 od 10 | 13,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,8 od 10 | 8,0 |
Upis u osnovnu školu 94,8 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 6,5 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,6 od 10 | 6,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,02 (1 = podjednako) | 5,1 |
Korisnici interneta 96,3 % stanovništva | 3,8 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 9,90 na 1000 živorođenih | 2,0 |
Zavisnost od pomoći 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (95,7); Žene u parlamentu (82,1); Prijave patenata (79,8); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (13,0); Naučni radovi (14,5); Politička stabilnost (20,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,28 % BDP-a | 95,7 |
Žene u parlamentu 11,4 % mesta | 82,1 |
Prijave patenata 4,43 na milion stanovnika | 79,8 |
Glas i odgovornost -0,95 na skali od -2,5 do +2,5 | 69,1 |
Vladavina prava 0,67 na skali od -2,5 do +2,5 | 36,5 |
INFORM indeks upravljanja 3,5 od 10 | 35,0 |
Efikasnost vlade 0,89 na skali od -2,5 do +2,5 | 32,1 |
Kvalitet regulative 0,96 na skali od -2,5 do +2,5 | 30,7 |
Kontrola korupcije 0,99 na skali od -2,5 do +2,5 | 30,1 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,4 od 10 | 24,0 |
Fizička infrastruktura 2,4 od 10 | 24,0 |
Politička stabilnost 1,50 na skali od -2,5 do +2,5 | 20,0 |
Naučni radovi 910 na milion stanovnika | 14,5 |
Komunikaciona infrastruktura 1,3 od 10 | 13,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (97,9); Obrazovanje (78,2).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 97,9 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 78,2 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 40,3 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 37,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Brunej: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BRN BibTeX
@misc{criora_atlas_BRN_2026,
author = {{Criora}},
title = {Brunej: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/BRN},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.