+3,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,2 °C → +3,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,2 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Tajland: rizik 49 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 9,8 od 10 | Rečna poplava | Opasan | |
| 5,8 od 10 | Cunami | Srednji | |
| 5,8 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 5,6 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (9,9 od 10).
Mapa opasnosti























Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: suše · porast nivoa mora · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,4 | Sukobi | Opasan | |
| 5,2 | Suša | Srednji | |
| 1,7 | Zemljotres | Slab | |
| 1,6 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 2,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+91 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.760 mm, pa će porast do 2080. biti oko 5 % godišnje sume.
59%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 58%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
6%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4,5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
6. mesto od 11, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 49
29. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
46. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Rizik od rečnih poplava”: 9,8 od 10 za 2026. godinu. To je rizik 98,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 51,0, pa je razlika u odnosu na svet +47,0.
Rizik najviše podižu: Rizik od rečnih poplava (98,0); Udeo obnovljive energije (80,3); Udeo obnovljive električne energije (80,1); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,0); Zaštita obale prirodnim staništima (12,8); Pristup čistim gorivima (13,2).
Rizik od rečnih poplava 9,8 od 10 | 98,0 |
Udeo obnovljive energije 19,0 % ukupne energije | 80,3 |
Udeo obnovljive električne energije 19,9 % ukupne proizvodnje | 80,1 |
Stepen-dani hlađenja 3.316 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 78,8 |
Temperatura površine tla 30,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 71,7 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.851 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 59,5 |
Uvoz energije 57,5 % potrošnje energije | 57,5 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 64,1 dan | 40,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,96 t CO2e po stanovniku | 36,1 |
Indeks suše (SPEI) -0,79 (ispod 0: suvlje nego obično) | 31,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 31,0 µg/m³ | 29,5 |
Energetska intenzivnost 4,44 MJ po dolaru BDP-a | 19,4 |
Udeo uglja u električnoj energiji 14,6 % ukupne proizvodnje | 14,6 |
Pristup čistim gorivima 86,8 % stanovništva | 13,2 |
Zaštita obale prirodnim staništima 87,2 od 100 | 12,8 |
Stepen-dani grejanja 0,37 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (100,0); Projektovana promena prinosa žitarica (96,9); Zaštićena područja (86,7); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,3); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (2,0).
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 100,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 96,9 |
Zaštićena područja 13,4 % kopnene površine | 86,7 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 86,2 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 80,7 |
Ugrožene vrste sisara 64 vrste | 77,9 |
Kapacitet brana visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 71,8 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 70,4 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 70,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 68,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 66,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 36,8 % vodnih tela | 63,2 |
Indeks proizvodnje hrane 104 (2014-2016 = 100) | 62,5 |
Šumska površina 38,7 % kopnene površine | 59,2 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 58,9 |
Rizik od cunamija 5,8 od 10 | 58,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 55,7 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 55,3 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 50,5 |
Poljoprivredno zemljište 43,8 % kopnene površine | 50,4 |
Koeficijent zavisnosti od voda srednja ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 48,8 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 41,9 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 41,1 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 39,4 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 39,4 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 38,9 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 33,3 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 29,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 25,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 23,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 23,0 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 23,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 21,7 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,57 % površine šuma | 20,9 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 20,5 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 8,71 % BDP-a | 20,2 |
Rizik od zemljotresa 1,7 od 10 | 17,0 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 9,9 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 9,4 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 2,5 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 1,38 % BND-a | 2,4 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 2,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,3 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (82,5); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (81,0); Pristup sanitarnim uslovima (78,4); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (1,8).
Bolnički kreveti 2,39 na 1000 stanovnika | 82,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,1 od 10 | 81,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 26,7 % stanovništva | 78,4 |
Izdaci za obrazovanje 12,6 % javne potrošnje | 64,0 |
Rast prihoda domaćinstava 1,00 % godišnje | 56,7 |
Rast BDP-a 2,44 % godišnje | 56,2 |
Prekomerna težina kod odraslih 45,7 % odraslih | 44,8 |
Gustina naseljenosti 140 st./km² | 43,9 |
Nedavni šokovi 4,3 od 10 | 43,0 |
Starenje stanovništva 16,0 % stanovništva | 41,1 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,90 % svih prihoda | 32,5 |
Gini koeficijent 33,3 od 100 | 31,7 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 19,2 % svih smrtnih slučajeva | 27,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 78,6 % stope aktivnosti muškaraca | 26,0 |
Bezbednost hrane 2,5 od 10 | 25,0 |
Stopa aktivnosti 75,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 20,4 |
Siromaštvo i razvijenost 1,5 od 10 | 15,0 |
Očekivano trajanje života 76,6 godina | 14,7 |
Stopa pismenosti odraslih 91,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 12,7 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,1 od 10 | 11,0 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 8,94 % udatih žena od 15 do 49 godina | 10,3 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,0 od 10 | 10,0 |
Korisnici interneta 90,9 % stanovništva | 9,4 |
Stopa fertiliteta 1,20 rođenja po ženi | 8,1 |
Devojčice i dečaci u školi 1,03 (1 = podjednako) | 7,5 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 5,40 % stanovništva | 7,2 |
Pothranjenost 4,60 % stanovništva | 3,9 |
Ekonomska i socijalna prava 4,83 od 5 (5 = najbolje) | 3,2 |
Zavisnost od pomoći 0,3 od 10 | 3,0 |
Stopa nezaposlenosti 0,78 % radne snage | 1,9 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 9,00 na 1000 živorođenih | 1,8 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 101 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (85,3); Žene u parlamentu (69,3); Prijave patenata (69,0); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (12,0); Fizička infrastruktura (19,0); Naučni radovi (30,3).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,94 % BDP-a | 85,3 |
Žene u parlamentu 19,6 % mesta | 69,3 |
Prijave patenata 12,1 na milion stanovnika | 69,0 |
Politička stabilnost -0,56 na skali od -2,5 do +2,5 | 61,2 |
Glas i odgovornost -0,52 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,3 |
Kontrola korupcije -0,50 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,9 |
INFORM indeks upravljanja 5,6 od 10 | 56,0 |
Vladavina prava -0,12 na skali od -2,5 do +2,5 | 52,4 |
Kvalitet regulative 0,12 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,5 |
Efikasnost vlade 0,26 na skali od -2,5 do +2,5 | 44,8 |
Smanjenje rizika od katastrofa 4,3 od 10 | 43,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,3 od 10 | 43,0 |
Naučni radovi 258 na milion stanovnika | 30,3 |
Fizička infrastruktura 1,9 od 10 | 19,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,2 od 10 | 12,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (94,2); Obrazovanje (73,1); Društvena nejednakost (49,3).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 94,2 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 73,1 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 49,3 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 44,7 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 36,4 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Tajland: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/THA BibTeX
@misc{criora_atlas_THA_2026,
author = {{Criora}},
title = {Tajland: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/THA},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.