+4,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,0 °C → +4,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,6 °C → +2,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Uzbekistan: rizik 50 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,3 od 10 | Rečna poplava | Opasan | |
| 7,0 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 6,6 od 10 | Suša | Visok | |
| 5,4 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (8,3 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Još na mapi: zemljotresi · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 1,5 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,1% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+38 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 170 mm, pa će porast do 2080. biti oko 22 % godišnje sume.
87%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 67%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 8% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
3. mesto od 5, računajući od najbezbednije
33. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
21. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 1,00 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 99,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +23,7.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (99,0); Indeks suše (SPEI) (95,2); Udeo obnovljive električne energije (92,9); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,3); Uvoz energije (1,5); Udeo uglja u električnoj energiji (11,2).
Udeo obnovljive energije 1,00 % ukupne energije | 99,0 |
Indeks suše (SPEI) -2,38 (ispod 0: suvlje nego obično) | 95,2 |
Udeo obnovljive električne energije 7,08 % ukupne proizvodnje | 92,9 |
Rizik od rečnih poplava 8,3 od 10 | 83,0 |
Temperatura površine tla 29,1 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 68,7 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.394 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 54,3 |
Energetska intenzivnost 7,55 MJ po dolaru BDP-a | 36,9 |
Emisije CO2 po stanovniku 4,09 t CO2e po stanovniku | 36,7 |
Stepen-dani grejanja 2.662 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 32,2 |
Zagađenje vazduha PM2,5 32,0 µg/m³ | 30,6 |
Stepen-dani hlađenja 1.204 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 28,6 |
Pristup čistim gorivima 78,1 % stanovništva | 21,9 |
Udeo uglja u električnoj energiji 11,1 % ukupne proizvodnje | 11,2 |
Uvoz energije 1,55 % potrošnje energije | 1,5 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,45 dana | 0,3 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (100,0); Šumska površina (91,0); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Pripremljenost za katastrofe (0,0).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 123 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 100,0 |
Šumska površina 8,55 % kopnene površine | 91,0 |
Ekološki otisak veoma visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 89,3 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 87,4 |
Zaštićena područja 14,1 % kopnene površine | 86,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 84,3 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 80,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 76,9 |
Rizik od zemljotresa 7,0 od 10 | 70,0 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 69,3 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 67,7 |
Poljoprivredno zemljište 58,1 % kopnene površine | 67,0 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 60,6 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 56,3 |
Indeks proizvodnje hrane 114 (2014-2016 = 100) | 54,5 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 54,1 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 53,0 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 52,8 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 47,2 |
Ugrožene vrste sisara 10 vrsta | 44,7 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 18,3 % BDP-a | 42,5 |
Projektovana promena hidroenergije niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 28,1 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 26,9 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 14,0 % BND-a | 24,4 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 23,9 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 19,3 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 13,1 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 9,9 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 7,2 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 4,2 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,4 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma niska ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,00 % površine šuma | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prekomerna težina kod odraslih (65,5); Bolnički kreveti (62,9); Rast BDP-a (52,1); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0); Upis u osnovnu školu (0,0).
Prekomerna težina kod odraslih 62,5 % odraslih | 65,5 |
Bolnički kreveti 4,89 na 1000 stanovnika | 62,9 |
Rast BDP-a 7,70 % godišnje | 52,1 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 55,7 % stope aktivnosti muškaraca | 49,8 |
Stopa fertiliteta 3,49 rođenja po ženi | 46,2 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,00 % svih prihoda | 44,2 |
Stopa aktivnosti 62,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 39,9 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 3,9 od 10 | 39,0 |
Gustina naseljenosti 80,9 st./km² | 37,7 |
Izdaci za obrazovanje 22,1 % javne potrošnje | 37,0 |
Zavisnost od pomoći 3,6 od 10 | 36,0 |
Siromaštvo i razvijenost 3,1 od 10 | 31,0 |
Gini koeficijent 32,7 od 100 | 29,8 |
Pristup sanitarnim uslovima 74,6 % stanovništva | 27,2 |
Očekivano trajanje života 72,5 godina | 20,6 |
Bezbedna pijaća voda 81,9 % stanovništva | 19,2 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 12,4 % svih smrtnih slučajeva | 16,9 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 11,0 % udatih žena od 15 do 49 godina | 16,3 |
Starenje stanovništva 6,07 % stanovništva | 13,6 |
Stopa nezaposlenosti 4,62 % radne snage | 12,4 |
Korisnici interneta 89,5 % stanovništva | 10,8 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 5,80 % stanovništva | 7,7 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,7 od 10 | 7,0 |
Bezbednost hrane 0,6 od 10 | 6,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,3 od 10 | 3,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 13,4 na 1000 živorođenih | 2,9 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 1,6 |
Ekonomska i socijalna prava 4,97 od 5 (5 = najbolje) | 0,4 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Stopa pismenosti odraslih 100 % ljudi od 15 godina i starijih | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 121 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (98,4); Glas i odgovornost (75,0); Prijave patenata (69,0); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (14,0); Smanjenje rizika od katastrofa (23,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (29,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,10 % BDP-a | 98,4 |
Glas i odgovornost -1,25 na skali od -2,5 do +2,5 | 75,0 |
Prijave patenata 12,1 na milion stanovnika | 69,0 |
Kontrola korupcije -0,69 na skali od -2,5 do +2,5 | 63,9 |
Vladavina prava -0,64 na skali od -2,5 do +2,5 | 62,8 |
INFORM indeks upravljanja 6,1 od 10 | 61,0 |
Kvalitet regulative -0,52 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,4 |
Efikasnost vlade -0,20 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,9 |
Politička stabilnost 0,10 na skali od -2,5 do +2,5 | 48,0 |
Naučni radovi 62,6 na milion stanovnika | 47,9 |
Žene u parlamentu 38,0 % mesta | 40,4 |
Fizička infrastruktura 3,0 od 10 | 30,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,9 od 10 | 29,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 2,3 od 10 | 23,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,4 od 10 | 14,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (94,2); Obrazovanje (66,1); Lakoća poslovanja (47,3).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 94,2 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 66,1 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 47,3 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 44,8 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 35,5 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Uzbekistan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/UZB BibTeX
@misc{criora_atlas_UZB_2026,
author = {{Criora}},
title = {Uzbekistan: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/UZB},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.