+4,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,1 °C → +4,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,5 °C → +2,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Tadžikistan: rizik 53 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,1 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 7,6 od 10 | Suša | Visok | |
| 6,6 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 5,0 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (7,3 od 10).
Mapa opasnosti















Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: suše · rečne poplave
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 4,8 | Sukobi | Srednji | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+127 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 560 mm, pa će porast do 2080. biti oko 23 % godišnje sume.
27%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 42%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,9%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,7%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 46% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
4. mesto od 5, računajući od najbezbednije
34. mesto od 48, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
32. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Stepen-dani grejanja”: 6.526 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 78,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 10,5, pa je razlika u odnosu na svet +68,4.
Rizik najviše podižu: Stepen-dani grejanja (78,9); Rizik od rečnih poplava (66,0); Udeo obnovljive energije (63,8); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,2); Udeo uglja u električnoj energiji (4,6); Udeo obnovljive električne energije (6,6).
Stepen-dani grejanja 6.526 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 78,9 |
Rizik od rečnih poplava 6,6 od 10 | 66,0 |
Udeo obnovljive energije 34,9 % ukupne energije | 63,8 |
Indeks suše (SPEI) -1,22 (ispod 0: suvlje nego obično) | 48,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 37,1 µg/m³ | 36,4 |
Temperatura površine tla 11,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 33,2 |
Potrošnja energije po stanovniku 393 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 31,4 |
Uvoz energije 28,0 % potrošnje energije | 28,0 |
Energetska intenzivnost 4,03 MJ po dolaru BDP-a | 17,1 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,92 t CO2e po stanovniku | 14,7 |
Pristup čistim gorivima 87,9 % stanovništva | 12,1 |
Stepen-dani hlađenja 304 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 7,2 |
Udeo obnovljive električne energije 93,4 % ukupne proizvodnje | 6,6 |
Udeo uglja u električnoj energiji 4,60 % ukupne proizvodnje | 4,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,30 dana | 0,2 |
Rizik najviše podižu: Šumska površina (96,8); Učešće u ekološkim sporazumima (89,5); Poljoprivredni kapacitet (88,3); najmanje: Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Pripremljenost za katastrofe (0,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0).
Šumska površina 3,08 % kopnene površine | 96,8 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 89,5 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 88,3 |
Rizik od zemljotresa 8,1 od 10 | 81,0 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 79,5 |
Zaštićena područja 22,6 % kopnene površine | 77,5 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 74,1 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 71,9 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 69,9 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 69,9 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 68,9 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 68,2 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 64,3 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 64,1 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 58,8 |
Ekološki otisak srednja ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 53,8 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 22,9 % BDP-a | 53,1 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 47,0 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 42,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja srednja ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 40,3 |
Ugrožene vrste sisara 7 vrsta | 38,8 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 38,3 |
Poljoprivredno zemljište 27,9 % kopnene površine | 32,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 30,7 |
Kapacitet brana niska ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 27,6 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 26,4 |
Indeks proizvodnje hrane 150 (2014-2016 = 100) | 26,3 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 22,2 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 20,5 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 17,4 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 17,3 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 5,37 % BND-a | 9,4 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 5,8 |
Iscrpljivanje šuma 0,64 % BND-a | 3,5 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,1 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,00 % površine šuma | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Stopa aktivnosti (73,9); Bolnički kreveti (69,6); Odnos polova na tržištu rada (66,8); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (0,0); Ekonomska i socijalna prava (0,4).
Stopa aktivnosti 40,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 73,9 |
Bolnički kreveti 4,04 na 1000 stanovnika | 69,6 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 39,3 % stope aktivnosti muškaraca | 66,8 |
Zavisnost od pomoći 6,1 od 10 | 61,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 58,9 % odraslih | 61,0 |
Rast BDP-a 8,40 % godišnje | 51,6 |
Siromaštvo i razvijenost 4,8 od 10 | 48,0 |
Korisnici interneta 55,8 % stanovništva | 45,4 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 31,4 % svih smrtnih slučajeva | 45,3 |
Izdaci za obrazovanje 19,3 % javne potrošnje | 45,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,10 % svih prihoda | 42,9 |
Gini koeficijent 36,1 od 100 | 40,4 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 4,0 od 10 | 40,0 |
Stopa fertiliteta 3,04 rođenja po ženi | 38,7 |
Bezbedna pijaća voda 65,1 % stanovništva | 37,1 |
Gustina naseljenosti 74,9 st./km² | 36,8 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 19,8 % stanovništva | 26,3 |
Bezbednost hrane 2,5 od 10 | 25,0 |
Očekivano trajanje života 71,9 godina | 21,5 |
Stopa nezaposlenosti 6,93 % radne snage | 18,8 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,7 od 10 | 17,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,4 od 10 | 14,0 |
Pothranjenost 8,40 % stanovništva | 11,0 |
Starenje stanovništva 4,07 % stanovništva | 8,1 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 28,1 na 1000 živorođenih | 6,3 |
Upis u osnovnu školu 95,8 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 5,4 |
Ekonomska i socijalna prava 4,97 od 5 (5 = najbolje) | 0,4 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (99,4); Izdaci za istraživanje i razvoj (98,7); Glas i odgovornost (85,0); najmanje: Smanjenje rizika od katastrofa (34,0); Komunikaciona infrastruktura (36,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (37,0).
Prijave patenata 0,10 na milion stanovnika | 99,4 |
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,09 % BDP-a | 98,7 |
Glas i odgovornost -1,75 na skali od -2,5 do +2,5 | 85,0 |
Kontrola korupcije -1,25 na skali od -2,5 do +2,5 | 75,1 |
Vladavina prava -1,22 na skali od -2,5 do +2,5 | 74,5 |
INFORM indeks upravljanja 7,2 od 10 | 72,0 |
Naučni radovi 10,8 na milion stanovnika | 69,0 |
Kvalitet regulative -0,80 na skali od -2,5 do +2,5 | 66,1 |
Efikasnost vlade -0,69 na skali od -2,5 do +2,5 | 63,7 |
Politička stabilnost -0,30 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,9 |
Žene u parlamentu 28,6 % mesta | 55,2 |
Fizička infrastruktura 3,9 od 10 | 39,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 3,7 od 10 | 37,0 |
Komunikaciona infrastruktura 3,6 od 10 | 36,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,4 od 10 | 34,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (100,0); Obrazovanje (78,7); Lakoća poslovanja (59,8).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 100,0 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 78,7 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 59,8 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 59,5 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 37,3 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Tadžikistan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/TJK BibTeX
@misc{criora_atlas_TJK_2026,
author = {{Criora}},
title = {Tadžikistan: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/TJK},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.