Criora

Tadžikistan Klimatski rizik i karta opasnosti

Tadžikistan: rizik 53 od 100, srednji.

Region
Azija
Podregion
Centralna Azija
Prihod
Niži srednji
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.

Glavne pretnje

Ocena Opasnost Rizik
8,1 od 10 Zemljotres Opasan
7,6 od 10 Suša Visok
6,6 od 10 Rečna poplava Visok
5,0 od 10 Epidemije Srednji

Ispod su još 4 pretnje: sukobi (4,8 od 10), priobalna poplava (0,0 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (7,3 od 10).

Gradovi
Dušanbe

Mapa opasnosti

Natural Earth
Ne osećaju se Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

Otvori veliku mapu

Još na mapi: suše · rečne poplave


Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 53

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 47 Klima i energija Srednji Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 44 Priroda +1,3 Srednji Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 38 Društvo Nizak Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 69 Rizik slabog upravljanja Visok Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 65 Rizik slabe adaptacije -1,6 Visok Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
4,8 Sukobi Srednji
0,0 Priobalna poplava Slab
0,0 Cunami Slab
0,0 Vetar tropskih ciklona Slab

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
Kŭlob i šira okolina, gde živi 10% stanovništva zemlje: više padavina nego obično, 16 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.
Decembar-februar
Kurgan-Tyube i šira okolina, gde živi 29% stanovništva zemlje: više padavina nego obično, 16 od 27 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.
Januar-mart
Više padavina nego obično: 15 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Jasan znak.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.

Na koje još zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+4,2 °C

Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0,0 °C+3,1 °C+2,5 °C+4,2 °C+2,9 °C1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+3,1 °C → +4,2 °C
Ako emisije prestanu da rastu
+2,5 °C → +2,9 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 4,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+127 mm

Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0 mm+112 mm+64 mm+127 mm+106 mm1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+112 mm → +127 mm
Ako emisije prestanu da rastu
+64 mm → +106 mm

Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 560 mm, pa će porast do 2080. biti oko 23 % godišnje sume.

27%

Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

42%49%49%27%49%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
49% → 27%
Ako se emisije smanje
49% → 49%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 42%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

1,9%

Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1,7%1,3%1,2%1,9%1,8%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
1,3% → 1,9%
Ako emisije prestanu da rastu
1,2% → 1,8%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,7%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 46% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada
Polarna 44%
29%
18%
2050
25%
Kontinentalna 45%
13%
16%
2080
Kontinentalna 51%
16%
21%
Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeSuva: malo padavina

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

Nivo mora

Bez izlaza na more, nije primenljivo.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

  • Dušanbe · 1,04 mil. stanovnika Zemljotresi: razorni potresi na čvrstom tlu (0,4 g), na mekom jači. Jače nego u 95% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Tadžikistan u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Stepen-dani grejanja”: 6.526 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 78,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 10,5, pa je razlika u odnosu na svet +68,4.

Rizik najviše podižu: Stepen-dani grejanja (78,9); Rizik od rečnih poplava (66,0); Udeo obnovljive energije (63,8); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,2); Udeo uglja u električnoj energiji (4,6); Udeo obnovljive električne energije (6,6).

Stepen-dani grejanja
6.526 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja.

78,9
Rizik od rečnih poplava
6,6 od 10
66,0
Udeo obnovljive energije
34,9 % ukupne energije
63,8
Indeks suše (SPEI)
-1,22 (ispod 0: suvlje nego obično)
48,6
Zagađenje vazduha PM2,5
37,1 µg/m³
36,4
Temperatura površine tla
11,9 °C

Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze.

33,2
Potrošnja energije po stanovniku
393 kg ekvivalenta nafte po stanovniku
31,4
Uvoz energije
28,0 % potrošnje energije
28,0
Energetska intenzivnost
4,03 MJ po dolaru BDP-a
17,1
Emisije CO2 po stanovniku
0,92 t CO2e po stanovniku
14,7
Pristup čistim gorivima
87,9 % stanovništva
12,1
Stepen-dani hlađenja
304 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

7,2
Udeo obnovljive električne energije
93,4 % ukupne proizvodnje
6,6
Udeo uglja u električnoj energiji
4,60 % ukupne proizvodnje
4,6
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
0,30 dana
0,2

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Tadžikistan: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/TJK

BibTeX

@misc{criora_atlas_TJK_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Tadžikistan: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/TJK},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.