+3,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,1 °C → +3,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,6 °C → +1,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Venecuela: rizik 55 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,0 od 10 | Zemljotres | Opasan | |
| 6,7 od 10 | Priobalna poplava | Visok | |
| 5,9 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 5,7 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (8,7 od 10).
Mapa opasnosti















Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,6 | Sukobi | Opasan | |
| 5,6 | Vetar tropskih ciklona | Srednji | |
| 5,4 | Cunami | Srednji | |
| 1,9 | Suša | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Red u kome se navodi grad odnosi se na njegovu okolinu: tamo je El Ninjo ostavio jasan znak koji se u proseku za zemlju ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-329 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 22 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.180 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 15 % godišnje sume.
10%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 3,8%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
4,7%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 6% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.














Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
12. mesto od 12, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
33. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
35. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Stepen-dani hlađenja”: 3.062 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 72,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 52,6, pa je razlika u odnosu na svet +20,3.
Rizik najviše podižu: Stepen-dani hlađenja (72,8); Temperatura površine tla (66,8); Udeo obnovljive energije (65,0); najmanje: Uvoz energije (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,1).
Stepen-dani hlađenja 3.062 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 72,8 |
Temperatura površine tla 28,2 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 66,8 |
Udeo obnovljive energije 33,7 % ukupne energije | 65,0 |
Rizik od rečnih poplava 5,7 od 10 | 57,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.331 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 53,5 |
Indeks suše (SPEI) -1,12 (ispod 0: suvlje nego obično) | 45,0 |
Energetska intenzivnost 8,32 MJ po dolaru BDP-a | 41,2 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,39 t CO2e po stanovniku | 33,4 |
Udeo obnovljive električne energije 81,7 % ukupne proizvodnje | 18,3 |
Zagađenje vazduha PM2,5 15,3 µg/m³ | 11,7 |
Zaštita obale prirodnim staništima 90,2 od 100 | 9,8 |
Pristup čistim gorivima 93,5 % stanovništva | 6,5 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 10,1 dan | 6,4 |
Stepen-dani grejanja 8,82 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,1 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 74 % više nego što troši | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena prinosa žitarica (97,9); Poljoprivredni kapacitet (88,6); Urbana koncentracija (88,5); najmanje: Kapacitet brana (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (1,8); Zaštićena područja bioma (3,3).
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 97,9 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 88,6 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 88,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 87,8 |
Rizik od zemljotresa 8,0 od 10 | 80,0 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 76,2 |
Indeks proizvodnje hrane 89,9 (2014-2016 = 100) | 73,9 |
Ugrožene vrste sisara 37 vrsta | 67,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 66,5 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,6 |
Zaštićena područja 39,0 % kopnene površine | 61,1 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 55,5 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 55,3 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 54,1 |
Rizik od cunamija 5,4 od 10 | 54,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 52,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 51,8 |
Šumska površina 52,2 % kopnene površine | 44,9 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 39,2 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 32,9 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 29,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 28,1 |
Poljoprivredno zemljište 24,4 % kopnene površine | 27,8 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 25,9 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 25,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 24,6 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 19,3 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 16,9 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 16,3 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 11,5 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 8,7 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 7,54 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 7,5 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,14 % površine šuma | 5,9 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 3,3 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 1,8 |
Kapacitet brana veoma niska ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nedavni šokovi (100,0); Bolnički kreveti (93,4); Pristup sanitarnim uslovima (79,1); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Upis u osnovnu školu (0,0); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (5,4).
Nedavni šokovi 10,0 od 10 | 100,0 |
Bolnički kreveti 0,99 na 1000 stanovnika | 93,4 |
Pristup sanitarnim uslovima 26,0 % stanovništva | 79,1 |
Izdaci za obrazovanje 10,3 % javne potrošnje | 70,7 |
Rast BDP-a 1,57 % godišnje | 56,8 |
Prekomerna težina kod odraslih 53,5 % odraslih | 54,4 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 5,3 od 10 | 53,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 54,9 % stope aktivnosti muškaraca | 50,6 |
Stopa aktivnosti 56,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 49,3 |
Siromaštvo i razvijenost 3,8 od 10 | 38,0 |
Zavisnost od pomoći 3,2 od 10 | 32,0 |
Gustina naseljenosti 32,1 st./km² | 27,3 |
Starenje stanovništva 10,0 % stanovništva | 24,5 |
Korisnici interneta 76,7 % stanovništva | 24,0 |
Stopa fertiliteta 2,08 rođenja po ženi | 22,7 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 16,0 % svih smrtnih slučajeva | 22,2 |
Bezbednost hrane 2,2 od 10 | 22,0 |
Očekivano trajanje života 72,7 godina | 20,4 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,9 od 10 | 19,0 |
Stopa nezaposlenosti 5,31 % radne snage | 14,3 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,3 od 10 | 13,0 |
Pothranjenost 5,90 % stanovništva | 6,3 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 24,2 na 1000 živorođenih | 5,4 |
Upis u osnovnu školu 114 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Vladavina prava (94,0); Kvalitet regulative (89,7); INFORM indeks upravljanja (85,0); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (24,0); Fizička infrastruktura (36,0); Žene u parlamentu (49,6).
Vladavina prava -2,20 na skali od -2,5 do +2,5 | 94,0 |
Kvalitet regulative -1,99 na skali od -2,5 do +2,5 | 89,7 |
INFORM indeks upravljanja 8,5 od 10 | 85,0 |
Glas i odgovornost -1,75 na skali od -2,5 do +2,5 | 84,9 |
Kontrola korupcije -1,55 na skali od -2,5 do +2,5 | 80,9 |
Politička stabilnost -1,51 na skali od -2,5 do +2,5 | 80,2 |
Efikasnost vlade -1,39 na skali od -2,5 do +2,5 | 77,9 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,6 od 10 | 66,0 |
Naučni radovi 18,2 na milion stanovnika | 62,9 |
Žene u parlamentu 32,1 % mesta | 49,6 |
Fizička infrastruktura 3,6 od 10 | 36,0 |
Komunikaciona infrastruktura 2,4 od 10 | 24,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (98,5); Lakoća poslovanja (88,9); Društvena nejednakost (68,7).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 98,5 |
Lakoća poslovanja veoma slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 88,9 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 68,7 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 53,0 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 48,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Venecuela: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/VEN BibTeX
@misc{criora_atlas_VEN_2026,
author = {{Criora}},
title = {Venecuela: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/VEN},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.