+3,0 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,0 °C → +3,0 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,5 °C → +1,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Gvajana: rizik 46 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,1 od 10 | Epidemije | Visok | |
| 7,0 od 10 | Priobalna poplava | Visok | |
| 6,9 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 4,1 od 10 | Suša | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (10,0 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Rečne poplave: dubina vode pri poplavi kakva dolazi jednom u sto godina. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: priobalne poplave.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,5 | Cunami | Nizak | |
| 1,8 | Sukobi | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,0 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,8 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-646 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 54 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.270 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 29 % godišnje sume.
2,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 2,3%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
3,5%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
6. mesto od 12, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 46
22. mesto od 35, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 42
64. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 7,11 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 92,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +18,0.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (92,9); Udeo obnovljive energije (87,4); Stepen-dani hlađenja (71,2); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0).
Udeo obnovljive električne energije 7,11 % ukupne proizvodnje | 92,9 |
Udeo obnovljive energije 12,1 % ukupne energije | 87,4 |
Stepen-dani hlađenja 2.993 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 71,2 |
Rizik od rečnih poplava 6,9 od 10 | 69,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 31,9 od 100 | 68,1 |
Temperatura površine tla 26,2 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 62,7 |
Emisije CO2 po stanovniku 4,56 t CO2e po stanovniku | 38,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 25,5 µg/m³ | 23,3 |
Indeks suše (SPEI) -0,47 (ispod 0: suvlje nego obično) | 18,9 |
Energetska intenzivnost 2,06 MJ po dolaru BDP-a | 6,1 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,10 dan | 0,1 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0,03 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Ekološki otisak (100,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (100,0); Projektovana promena prinosa žitarica (95,6); najmanje: Zavisnost od uvoza energije (0,0); Zavisnost od prirodnog kapitala (0,0); Rizik od zemljotresa (1,0).
Ekološki otisak veoma visoka ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 100,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 100,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 95,6 |
Zaštićena područja 5,10 % kopnene površine | 95,0 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 93,8 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 83,6 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 82,2 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 80,4 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 79,2 |
Kapacitet brana visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 75,1 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 74,9 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 72,2 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 69,7 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 66,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti srednja ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 59,2 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 57,6 |
Indeks proizvodnje hrane 112 (2014-2016 = 100) | 56,6 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 53,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka srednja ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 53,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 29,5 % BND-a | 51,5 |
Ugrožene vrste sisara 11 vrsta | 46,3 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 41,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 37,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 33,8 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 67,8 % vodnih tela | 32,2 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 30,3 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 26,9 |
Rizik od cunamija 2,5 od 10 | 25,0 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 20,8 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 7,62 % BDP-a | 17,7 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 17,6 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 13,5 |
Iscrpljivanje šuma 2,34 % BND-a | 12,7 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 11,4 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 11,3 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 11,1 |
Šumska površina 87,1 % kopnene površine | 8,2 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,10 % površine šuma | 4,6 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 4,2 |
Poljoprivredno zemljište 3,41 % kopnene površine | 3,4 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 3,30 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 3,3 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 0,0 |
Zavisnost od uvoza energije veoma niska ranjivost Koliki deo energije se kupuje u inostranstvu. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za obrazovanje (79,3); Bolnički kreveti (75,8); Nezadovoljena potreba za kontracepcijom (74,9); najmanje: Pothranjenost (0,0); Nedavni šokovi (0,0); Pristup električnoj energiji (1,2).
Izdaci za obrazovanje 7,24 % javne potrošnje | 79,3 |
Bolnički kreveti 3,24 na 1000 stanovnika | 75,8 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 30,5 % udatih žena od 15 do 49 godina | 74,9 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 44,0 % svih smrtnih slučajeva | 64,3 |
Pristup sanitarnim uslovima 43,4 % stanovništva | 60,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,0 od 10 | 60,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 56,4 % odraslih | 58,0 |
Stopa aktivnosti 59,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 45,4 |
Rast BDP-a 19,3 % godišnje | 43,2 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 3,5 od 10 | 35,0 |
Bezbedna pijaća voda 67,2 % stanovništva | 34,9 |
Stopa nezaposlenosti 12,0 % radne snage | 32,6 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 74,8 % stope aktivnosti muškaraca | 30,0 |
Siromaštvo i razvijenost 2,9 od 10 | 29,0 |
Ekonomska i socijalna prava 3,55 od 5 (5 = najbolje) | 28,9 |
Stopa fertiliteta 2,40 rođenja po ženi | 28,0 |
Zavisnost od pomoći 2,7 od 10 | 27,0 |
Očekivano trajanje života 70,3 godine | 23,9 |
Stopa pismenosti odraslih 85,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 20,4 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,0 od 10 | 20,0 |
Korisnici interneta 83,0 % stanovništva | 17,5 |
Starenje stanovništva 6,98 % stanovništva | 16,1 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 25,2 na 1000 živorođenih | 5,6 |
Gustina naseljenosti 3,91 st./km² | 5,4 |
Bezbednost hrane 0,4 od 10 | 4,0 |
Upis u osnovnu školu 97,6 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 3,1 |
Pristup električnoj energiji 98,9 % stanovništva | 1,2 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Smanjenje rizika od katastrofa (63,0); Kvalitet regulative (58,1); Kontrola korupcije (57,5); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (23,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (33,0); Fizička infrastruktura (39,0).
Smanjenje rizika od katastrofa 6,3 od 10 | 63,0 |
Kvalitet regulative -0,41 na skali od -2,5 do +2,5 | 58,1 |
Kontrola korupcije -0,38 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,5 |
Vladavina prava -0,31 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,2 |
INFORM indeks upravljanja 5,6 od 10 | 56,0 |
Naučni radovi 35,1 na milion stanovnika | 55,0 |
Prijave patenata 49,1 na milion stanovnika | 52,5 |
Glas i odgovornost 0,06 na skali od -2,5 do +2,5 | 48,7 |
Efikasnost vlade 0,15 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,1 |
Politička stabilnost 0,20 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,9 |
Žene u parlamentu 36,1 % mesta | 43,4 |
Fizička infrastruktura 3,9 od 10 | 39,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 3,3 od 10 | 33,0 |
Komunikaciona infrastruktura 2,3 od 10 | 23,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (84,2); Inovativnost (76,4); Lakoća poslovanja (71,7).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 84,2 |
Inovativnost slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 76,4 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 71,7 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 66,4 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 46,2 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Gvajana: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/GUY BibTeX
@misc{criora_atlas_GUY_2026,
author = {{Criora}},
title = {Gvajana: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/GUY},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.