+4,0 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,0 °C → +4,0 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,4 °C → +2,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 7,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Bugarska: rizik 41 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,2 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 5,1 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti











Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: rečne poplave · suše · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,2 | Suša | Nizak | |
| 3,2 | Epidemije | Nizak | |
| 2,9 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 0,8 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (6,4 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,7% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,0 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 7,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-59 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 12 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 690 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 9 % godišnje sume.
31%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 30%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,5%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 38% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
7. mesto od 10, računajući od najbezbednije
37. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
60. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 20,4 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 78,8 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +3,5.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (78,8); Udeo obnovljive električne energije (77,8); Potrošnja energije po stanovniku (65,6); najmanje: Zagađenje vazduha PM2,5 (13,9); Stepen-dani hlađenja (14,6); Energetska intenzivnost (21,0).
Udeo obnovljive energije 20,4 % ukupne energije | 78,8 |
Udeo obnovljive električne energije 22,2 % ukupne proizvodnje | 77,8 |
Potrošnja energije po stanovniku 2.604 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 65,6 |
Rizik od rečnih poplava 5,1 od 10 | 51,0 |
Temperatura površine tla 19,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 49,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 5,31 t CO2e po stanovniku | 41,6 |
Uvoz energije 40,9 % potrošnje energije | 40,9 |
Indeks suše (SPEI) -0,91 (ispod 0: suvlje nego obično) | 36,5 |
Stepen-dani grejanja 2.468 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 29,8 |
Udeo uglja u električnoj energiji 29,1 % ukupne proizvodnje | 29,2 |
Zaštita obale prirodnim staništima 74,9 od 100 | 25,1 |
Energetska intenzivnost 4,72 MJ po dolaru BDP-a | 21,0 |
Stepen-dani hlađenja 613 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 14,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 17,1 µg/m³ | 13,9 |
Rizik najviše podižu: Poljoprivredni kapacitet (88,7); Projektovana promena prinosa žitarica (85,1); Projektovana promena godišnjeg oticaja (83,8); najmanje: Projektovana promena stanovništva (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0); Rizik od cunamija (0,0).
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 88,7 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 85,1 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 83,8 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 82,6 |
Kapacitet brana visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 75,4 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 72,5 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 71,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 71,2 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 70,6 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 67,8 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 32,7 % vodnih tela | 67,3 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 101 (2014-2016 = 100) | 65,3 |
Zaštićena područja 35,6 % kopnene površine | 64,5 |
Rizik od zemljotresa 6,2 od 10 | 62,0 |
Šumska površina 36,2 % kopnene površine | 61,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 55,1 |
Poljoprivredno zemljište 46,1 % kopnene površine | 53,1 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture srednja ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 48,7 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 45,5 |
Ugrožene vrste sisara 10 vrsta | 44,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 42,1 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 40,2 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 40,2 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 33,3 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 28,1 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 24,5 |
Pothranjenost dece niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 24,4 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 20,6 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 16,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 9,8 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,23 % površine šuma | 9,6 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 8,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 2,35 % BDP-a | 5,4 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 2,1 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 1,8 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 1,4 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 1,4 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,53 % BND-a | 0,9 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,2 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 0,1 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (66,0); Izdaci za obrazovanje (65,8); Starenje stanovništva (58,3); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0); Nedavni šokovi (0,0).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,6 od 10 | 66,0 |
Izdaci za obrazovanje 12,0 % javne potrošnje | 65,8 |
Starenje stanovništva 22,2 % stanovništva | 58,3 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 6,00 % svih prihoda | 57,1 |
Rast BDP-a 3,10 % godišnje | 55,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 52,0 % odraslih | 52,5 |
Gini koeficijent 39,5 od 100 | 51,1 |
Bolnički kreveti 8,20 na 1000 stanovnika | 37,0 |
Gustina naseljenosti 59,4 st./km² | 34,2 |
Ekonomska i socijalna prava 3,42 od 5 (5 = najbolje) | 31,5 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 21,6 % svih smrtnih slučajeva | 30,7 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 21,7 % stanovništva | 28,9 |
Pristup sanitarnim uslovima 75,7 % stanovništva | 26,0 |
Rast prihoda domaćinstava 6,19 % godišnje | 25,1 |
Stopa aktivnosti 73,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 24,4 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 80,8 % stope aktivnosti muškaraca | 23,7 |
Korisnici interneta 82,4 % stanovništva | 18,1 |
Bezbednost hrane 1,8 od 10 | 18,0 |
Stopa fertiliteta 1,72 rođenja po ženi | 16,7 |
Očekivano trajanje života 75,8 godina | 15,9 |
Siromaštvo i razvijenost 1,1 od 10 | 11,0 |
Stopa nezaposlenosti 3,54 % radne snage | 9,4 |
Upis u osnovnu školu 95,3 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 6,0 |
Devojčice i dečaci u školi 0,98 (1 = podjednako) | 4,5 |
Zavisnost od pomoći 0,4 od 10 | 4,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,4 od 10 | 4,0 |
Bezbedna pijaća voda 96,2 % stanovništva | 4,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,2 od 10 | 2,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 5,70 na 1000 živorođenih | 1,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (87,6); Žene u parlamentu (60,8); Prijave patenata (60,4); najmanje: Pristup zdravstvenoj zaštiti (4,0); Fizička infrastruktura (13,0); Komunikaciona infrastruktura (16,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,79 % BDP-a | 87,6 |
Žene u parlamentu 25,0 % mesta | 60,8 |
Prijave patenata 25,4 na milion stanovnika | 60,4 |
Kontrola korupcije -0,29 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,8 |
INFORM indeks upravljanja 5,5 od 10 | 55,0 |
Vladavina prava -0,05 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,9 |
Efikasnost vlade 0,13 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,5 |
Politička stabilnost 0,25 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,1 |
Glas i odgovornost 0,27 na skali od -2,5 do +2,5 | 44,6 |
Kvalitet regulative 0,34 na skali od -2,5 do +2,5 | 43,2 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,5 od 10 | 35,0 |
Naučni radovi 740 na milion stanovnika | 17,1 |
Komunikaciona infrastruktura 1,6 od 10 | 16,0 |
Fizička infrastruktura 1,3 od 10 | 13,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,4 od 10 | 4,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (87,8); Obrazovanje (58,3); Lakoća poslovanja (56,4).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 87,8 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 58,3 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 56,4 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 52,2 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 37,5 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Bugarska: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BGR BibTeX
@misc{criora_atlas_BGR_2026,
author = {{Criora}},
title = {Bugarska: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/BGR},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.