+4,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,4 °C → +4,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,6 °C → +2,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 7,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Moldavija: rizik 44 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,0 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 5,6 od 10 | Suša | Srednji | |
| 4,7 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 4,6 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (9,2 od 10).
Mapa opasnosti







Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Još na mapi: suše · rečne poplave · požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,4 | Sukobi | Nizak | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,8% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+4,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 7,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-9 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 4 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 460 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 2 % godišnje sume.
34%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 1,1%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,9%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 3,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 100% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
9. mesto od 10, računajući od najbezbednije
40. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
31. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 6,50 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 93,5 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +18,5.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (93,5); Uvoz energije (81,2); Udeo obnovljive energije (77,8); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Pristup čistim gorivima (1,7).
Udeo obnovljive električne energije 6,50 % ukupne proizvodnje | 93,5 |
Uvoz energije 81,2 % potrošnje energije | 81,2 |
Udeo obnovljive energije 21,4 % ukupne energije | 77,8 |
Indeks suše (SPEI) -1,47 (ispod 0: suvlje nego obično) | 58,8 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.297 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 53,0 |
Temperatura površine tla 18,3 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 46,4 |
Rizik od rečnih poplava 4,6 od 10 | 46,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,42 t CO2e po stanovniku | 33,5 |
Stepen-dani grejanja 2.705 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 32,7 |
Energetska intenzivnost 4,69 MJ po dolaru BDP-a | 20,8 |
Stepen-dani hlađenja 626 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 14,9 |
Zagađenje vazduha PM2,5 14,8 µg/m³ | 11,2 |
Pristup čistim gorivima 98,3 % stanovništva | 1,7 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Učešće u ekološkim sporazumima (97,6); Kapacitet brana (90,6); Zaštićena područja (88,6); najmanje: Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,0); Iscrpljivanje šuma (0,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0).
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 97,6 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 90,6 |
Zaštićena područja 11,5 % kopnene površine | 88,6 |
Šumska površina 11,7 % kopnene površine | 87,6 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma visoka ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 86,8 |
Poljoprivredno zemljište 74,1 % kopnene površine | 85,6 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 84,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 81,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 80,0 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 79,5 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 78,0 |
Pripremljenost za katastrofe visoka ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 76,9 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 74,7 |
Indeks proizvodnje hrane 89,7 (2014-2016 = 100) | 74,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 65,1 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 64,7 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 64,7 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 60,8 |
Rizik od zemljotresa 6,0 od 10 | 60,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 53,8 |
Ekološki otisak srednja ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 49,4 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 39,2 |
Ugrožene vrste sisara 6 vrsta | 36,3 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 24,1 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,65 % površine šuma | 23,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 21,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 7,11 % BDP-a | 16,5 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 15,9 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 13,9 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 12,6 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 12,6 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 7,9 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 7,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 6,6 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 4,6 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 4,3 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,01 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (76,0); Rast prihoda domaćinstava (72,1); Zavisnost od pomoći (66,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pothranjenost (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 7,6 od 10 | 76,0 |
Rast prihoda domaćinstava -1,53 % godišnje | 72,1 |
Zavisnost od pomoći 6,6 od 10 | 66,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 61,2 % odraslih | 63,9 |
Bolnički kreveti 5,54 na 1000 stanovnika | 57,8 |
Rast BDP-a 2,42 % godišnje | 56,2 |
Izdaci za obrazovanje 16,0 % javne potrošnje | 54,4 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 21,2 % udatih žena od 15 do 49 godina | 47,0 |
Starenje stanovništva 16,9 % stanovništva | 43,4 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 31,6 % stanovništva | 42,0 |
Gustina naseljenosti 85,4 st./km² | 38,3 |
Ekonomska i socijalna prava 3,18 od 5 (5 = najbolje) | 36,3 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 23,8 % svih smrtnih slučajeva | 34,1 |
Bezbedna pijaća voda 75,8 % stanovništva | 25,7 |
Korisnici interneta 77,4 % stanovništva | 23,3 |
Siromaštvo i razvijenost 2,3 od 10 | 23,0 |
Stopa aktivnosti 74,4 % ljudi od 15 godina i starijih | 22,5 |
Očekivano trajanje života 71,3 godine | 22,4 |
Bezbednost hrane 1,8 od 10 | 18,0 |
Stopa fertiliteta 1,73 rođenja po ženi | 16,8 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,3 od 10 | 13,0 |
Gini koeficijent 26,8 od 100 | 11,3 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,0 od 10 | 10,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 9,90 % svih prihoda | 6,5 |
Stopa nezaposlenosti 1,51 % radne snage | 3,9 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 100 % stope aktivnosti muškaraca | 3,7 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 16,5 na 1000 živorođenih | 3,6 |
Devojčice i dečaci u školi 0,99 (1 = podjednako) | 2,8 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 108 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (96,7); Smanjenje rizika od katastrofa (92,0); Prijave patenata (60,7); najmanje: Fizička infrastruktura (10,0); Komunikaciona infrastruktura (16,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (21,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,22 % BDP-a | 96,7 |
Smanjenje rizika od katastrofa 9,2 od 10 | 92,0 |
Prijave patenata 24,7 na milion stanovnika | 60,7 |
Kontrola korupcije -0,25 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,1 |
Vladavina prava -0,15 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,1 |
Politička stabilnost -0,11 na skali od -2,5 do +2,5 | 52,2 |
INFORM indeks upravljanja 5,2 od 10 | 52,0 |
Kvalitet regulative -0,05 na skali od -2,5 do +2,5 | 51,1 |
Efikasnost vlade 0,21 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,7 |
Glas i odgovornost 0,26 na skali od -2,5 do +2,5 | 44,7 |
Naučni radovi 112 na milion stanovnika | 40,6 |
Žene u parlamentu 39,6 % mesta | 37,9 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,1 od 10 | 21,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,6 od 10 | 16,0 |
Fizička infrastruktura 1,0 od 10 | 10,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (88,1); Lakoća poslovanja (56,6); Obrazovanje (55,2).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 88,1 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 56,6 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 55,2 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 39,7 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 36,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Moldavija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MDA BibTeX
@misc{criora_atlas_MDA_2026,
author = {{Criora}},
title = {Moldavija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MDA},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.