Criora

Bosna i Hercegovina Klimatski rizik i porast nivoa mora

Bosna i Hercegovina: rizik 47 od 100, srednji.

Region
Evropa
Podregion
Južna Evropa
Prihod
Viši srednji
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Glavna pretnja, porast nivoa mora, ne ulazi u ocenu: svetske karte poplava po kojima INFORM računa ne vide ova ostrva, pa ovde nema ocene poplava s mora. Ocena 47 proizlazi iz ostalih pretnji i iz toga kako se zemlja s njima nosi.

Glavne pretnje

Ocena Opasnost Rizik
Porast nivoa mora Nije ocenjen
6,0 od 10 Zemljotres Visok
5,9 od 10 Rečna poplava Srednji

Ispod je još 5 pretnji: suša (2,6 od 10), epidemije (2,5 od 10), sukobi (1,5 od 10), cunami (0,3 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Nivo mora

0,00 m+0,22 m+0,19 m+0,69 m+0,50 m1995-201420502100
Ako emisije nastave da rastu
+0,22 m → +0,69 m
Ako emisije prestanu da rastu
+0,19 m → +0,50 m

Porast u odnosu na period 1995-2014, regionalna projekcija IPCC AR6 za ovu obalu.

Otvori veliku mapu


Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 47

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 48 Klima i energija Srednji Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 34 Priroda -0,1 Nizak Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 35 Društvo Nizak Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 56 Rizik slabog upravljanja Srednji Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 63 Rizik slabe adaptacije -1,9 Visok Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
2,6 Suša Nizak
2,5 Epidemije Nizak
1,5 Sukobi Slab
0,3 Cunami Slab
0,0 Vetar tropskih ciklona Slab

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (4,5 od 10).

0,0 od 10 za vetar tropskih ciklona je ocena samog INFORM-a (poređenja radi: Rusija 2,2, Albanija 0,0). INFORM ovde računa samo vetar; talase i olujni nalet mora kojima cikloni plave niska ostrva svrstava u obalne poplave, a takve poplave njegove karte na ovim ostrvima ne vide.

INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

Na koje zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,6 °C

Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0,0 °C+3,0 °C+2,3 °C+3,6 °C+2,6 °C1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+3,0 °C → +3,6 °C
Ako emisije prestanu da rastu
+2,3 °C → +2,6 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 6,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-63 mm

Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0 mm+13 mm+2 mm-63 mm+5 mm1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+13 mm → -63 mm
Ako emisije prestanu da rastu
+2 mm → +5 mm

Najsuvlji mesec: oko 23 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.060 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 6 % godišnje sume.

1,5%

Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1%1%1,2%1,5%1,2%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
1% → 1,5%
Ako emisije prestanu da rastu
1,2% → 1,2%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Do 2080. godine 38% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada
Kontinentalna 41%
Umereno topla 59%
2050
13%
Umereno topla 87%
2080
Umereno topla 96%
Kontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

  • Sarajevo · 348 hilj. stanovnika Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,19 g), na mekom jači. Jače nego u 77% velikih gradova sveta.

Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.

  • Banja Luka Zemljotresi: veoma jaki potresi na čvrstom tlu (0,19 g), na mekom jači. Jače nego u 77% velikih gradova sveta.

g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Potrošnja energije po stanovniku”: 2.171 kg ekvivalenta nafte po stanovniku za 2023. godinu. To je rizik 62,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 55,1, pa je razlika u odnosu na svet +7,2.

Rizik najviše podižu: Potrošnja energije po stanovniku (62,3); Udeo obnovljive energije (62,0); Udeo obnovljive električne energije (60,7); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Stepen-dani hlađenja (10,9).

Potrošnja energije po stanovniku
2.171 kg ekvivalenta nafte po stanovniku
62,3
Udeo obnovljive energije
36,6 % ukupne energije
62,0
Udeo obnovljive električne energije
39,3 % ukupne proizvodnje
60,7
Pristup čistim gorivima
39,5 % stanovništva
60,5
Rizik od rečnih poplava
5,9 od 10
59,0
Udeo uglja u električnoj energiji
56,4 % ukupne proizvodnje
56,5
Emisije CO2 po stanovniku
6,45 t CO2e po stanovniku
45,3
Temperatura površine tla
16,6 °C

Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze.

42,9
Stepen-dani grejanja
2.537 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja.

30,7
Energetska intenzivnost
5,53 MJ po dolaru BDP-a
25,5
Uvoz energije
24,9 % potrošnje energije
24,9
Zagađenje vazduha PM2,5
26,6 µg/m³
24,6
Stepen-dani hlađenja
460 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

10,9
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
0,02 dana
0,0
Indeks suše (SPEI)
0,69 (ispod 0: suvlje nego obično)
0,0

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Bosna i Hercegovina: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BIH

BibTeX

@misc{criora_atlas_BIH_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Bosna i Hercegovina: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/BIH},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.