+3,6 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,0 °C → +3,6 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,3 °C → +2,6 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Bosna i Hercegovina: rizik 47 od 100, srednji.
Glavna pretnja, porast nivoa mora, ne ulazi u ocenu: svetske karte poplava po kojima INFORM računa ne vide ova ostrva, pa ovde nema ocene poplava s mora. Ocena 47 proizlazi iz ostalih pretnji i iz toga kako se zemlja s njima nosi.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| Porast nivoa mora | Nije ocenjen | ||
| 6,0 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 5,9 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Nivo mora
Porast u odnosu na period 1995-2014, regionalna projekcija IPCC AR6 za ovu obalu.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,6 | Suša | Nizak | |
| 2,5 | Epidemije | Nizak | |
| 1,5 | Sukobi | Slab | |
| 0,3 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (4,5 od 10).
0,0 od 10 za vetar tropskih ciklona je ocena samog INFORM-a (poređenja radi: Rusija 2,2, Albanija 0,0). INFORM ovde računa samo vetar; talase i olujni nalet mora kojima cikloni plave niska ostrva svrstava u obalne poplave, a takve poplave njegove karte na ovim ostrvima ne vide.
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,3% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,6 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-63 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 23 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.060 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 6 % godišnje sume.
1,5%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 38% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
14. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39
43. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
43. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Potrošnja energije po stanovniku”: 2.171 kg ekvivalenta nafte po stanovniku za 2023. godinu. To je rizik 62,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 55,1, pa je razlika u odnosu na svet +7,2.
Rizik najviše podižu: Potrošnja energije po stanovniku (62,3); Udeo obnovljive energije (62,0); Udeo obnovljive električne energije (60,7); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Stepen-dani hlađenja (10,9).
Potrošnja energije po stanovniku 2.171 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 62,3 |
Udeo obnovljive energije 36,6 % ukupne energije | 62,0 |
Udeo obnovljive električne energije 39,3 % ukupne proizvodnje | 60,7 |
Pristup čistim gorivima 39,5 % stanovništva | 60,5 |
Rizik od rečnih poplava 5,9 od 10 | 59,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 56,4 % ukupne proizvodnje | 56,5 |
Emisije CO2 po stanovniku 6,45 t CO2e po stanovniku | 45,3 |
Temperatura površine tla 16,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 42,9 |
Stepen-dani grejanja 2.537 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 30,7 |
Energetska intenzivnost 5,53 MJ po dolaru BDP-a | 25,5 |
Uvoz energije 24,9 % potrošnje energije | 24,9 |
Zagađenje vazduha PM2,5 26,6 µg/m³ | 24,6 |
Stepen-dani hlađenja 460 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 10,9 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,02 dana | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,69 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zaštićena područja (90,6); Zaštićena područja bioma (86,8); Poljoprivredni kapacitet (86,2); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,1); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,1).
Zaštićena područja 9,50 % kopnene površine | 90,6 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 86,8 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 86,2 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 78,1 |
Kapacitet brana visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 76,7 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 75,3 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 74,9 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 69,9 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 30,6 % vodnih tela | 69,4 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 68,5 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 66,7 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 62,4 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 61,5 |
Rizik od zemljotresa 6,0 od 10 | 60,0 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 59,8 |
Indeks proizvodnje hrane 113 (2014-2016 = 100) | 55,3 |
Šumska površina 42,7 % kopnene površine | 54,9 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 52,0 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 51,6 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 48,4 |
Ugrožene vrste sisara 5 vrsta | 33,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 30,2 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 27,4 |
Poljoprivredno zemljište 21,7 % kopnene površine | 24,8 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 22,7 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 4,53 % BDP-a | 10,5 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 9,5 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 8,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,18 % površine šuma | 7,5 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 7,4 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 5,3 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 4,3 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 4,2 |
Rizik od cunamija 0,3 od 10 | 3,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 2,07 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 2,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,3 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 0,2 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,07 % BND-a | 0,1 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,1 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (82,8); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (71,0); Izdaci za obrazovanje (70,9); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0).
Bolnički kreveti 2,35 na 1000 stanovnika | 82,8 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 7,1 od 10 | 71,0 |
Izdaci za obrazovanje 10,2 % javne potrošnje | 70,9 |
Starenje stanovništva 22,9 % stanovništva | 60,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 56,9 % odraslih | 58,6 |
Rast BDP-a 2,13 % godišnje | 56,4 |
Rast prihoda domaćinstava 1,17 % godišnje | 55,7 |
Zavisnost od pomoći 5,4 od 10 | 54,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 56,6 % stanovništva | 46,4 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 65,4 % stope aktivnosti muškaraca | 39,7 |
Stopa aktivnosti 63,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 39,6 |
Gustina naseljenosti 62,2 st./km² | 34,7 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 21,9 % svih smrtnih slučajeva | 31,1 |
Stopa nezaposlenosti 11,0 % radne snage | 30,1 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 8,20 % svih prihoda | 28,6 |
Gini koeficijent 30,3 od 100 | 22,3 |
Siromaštvo i razvijenost 1,9 od 10 | 19,0 |
Bezbedna pijaća voda 86,4 % stanovništva | 14,5 |
Korisnici interneta 86,1 % stanovništva | 14,3 |
Stopa fertiliteta 1,49 rođenja po ženi | 12,9 |
Očekivano trajanje života 78,0 godina | 12,5 |
Ekonomska i socijalna prava 4,54 od 5 (5 = najbolje) | 9,0 |
Bezbednost hrane 0,7 od 10 | 7,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,5 od 10 | 5,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,2 od 10 | 2,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 6,90 na 1000 živorođenih | 1,3 |
Nedavni šokovi 0,1 od 10 | 1,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 101 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (96,7); Žene u parlamentu (70,1); Prijave patenata (65,6); najmanje: Fizička infrastruktura (13,0); Komunikaciona infrastruktura (15,0); Naučni radovi (27,4).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,21 % BDP-a | 96,7 |
Žene u parlamentu 19,0 % mesta | 70,1 |
Prijave patenata 16,3 na milion stanovnika | 65,6 |
INFORM indeks upravljanja 6,5 od 10 | 65,0 |
Kontrola korupcije -0,48 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,6 |
Efikasnost vlade -0,48 na skali od -2,5 do +2,5 | 59,5 |
Kvalitet regulative -0,40 na skali od -2,5 do +2,5 | 58,1 |
Politička stabilnost -0,34 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,8 |
Vladavina prava -0,34 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,8 |
Glas i odgovornost -0,26 na skali od -2,5 do +2,5 | 55,1 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,8 od 10 | 28,0 |
Naučni radovi 324 na milion stanovnika | 27,4 |
Komunikaciona infrastruktura 1,5 od 10 | 15,0 |
Fizička infrastruktura 1,3 od 10 | 13,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (92,1); Obrazovanje (72,7); Lakoća poslovanja (69,6).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 92,1 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 72,7 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 69,6 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 44,0 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 38,4 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Bosna i Hercegovina: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/BIH BibTeX
@misc{criora_atlas_BIH_2026,
author = {{Criora}},
title = {Bosna i Hercegovina: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/BIH},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.