+2,9 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,0 °C → +2,9 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,6 °C → +2,0 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Ekvatorijalna Gvineja: rizik 47 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,4 od 10 | Epidemije | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (8,9 od 10).
Mapa opasnosti











Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: rečne poplave
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,9 | Suša | Nizak | |
| 2,0 | Rečna poplava | Nizak | |
| 2,0 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 1,7 | Sukobi | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,9 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,6 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+238 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 3 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.680 mm, pa će porast do 2080. biti oko 9 % godišnje sume.
4,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 4,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.














Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
3. mesto od 9, računajući od najbezbednije
16. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
42. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 4,20 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 95,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +27,6.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (95,6); Udeo obnovljive električne energije (91,2); Pristup čistim gorivima (77,9); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Uvoz energije (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).
Udeo obnovljive energije 4,20 % ukupne energije | 95,6 |
Udeo obnovljive električne energije 8,82 % ukupne proizvodnje | 91,2 |
Pristup čistim gorivima 22,1 % stanovništva | 77,9 |
Temperatura površine tla 25,7 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 61,6 |
Stepen-dani hlađenja 2.399 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 57,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.271 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 52,6 |
Indeks suše (SPEI) -0,93 (ispod 0: suvlje nego obično) | 37,3 |
Zagađenje vazduha PM2,5 35,4 µg/m³ | 34,5 |
Emisije CO2 po stanovniku 2,55 t CO2e po stanovniku | 28,6 |
Energetska intenzivnost 5,90 MJ po dolaru BDP-a | 27,6 |
Rizik od rečnih poplava 2,0 od 10 | 20,0 |
Zaštita obale prirodnim staništima 95,8 od 100 | 4,2 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 1,02 dana | 0,6 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Uvoz energije neto izvoznik: proizvodi 423 % više nego što troši | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zaštićena područja (98,3); Poljoprivredni kapacitet (98,1); Izdaci za zdravstvo po stanovniku (95,0); najmanje: Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Rizik od cunamija (0,0); Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja (0,2).
Zaštićena područja 1,80 % kopnene površine | 98,3 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 98,1 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 95,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 94,0 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture veoma visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 80,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 79,7 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 77,3 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 72,3 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 71,7 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 71,1 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 69,1 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 66,4 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima visoka ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 65,3 |
Indeks proizvodnje hrane 103 (2014-2016 = 100) | 63,2 |
Ugrožene vrste sisara 24 vrste | 60,0 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 55,2 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 45,9 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 40,8 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 21,3 % BND-a | 37,2 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 34,2 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 32,3 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 30,9 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 19,4 |
Iscrpljivanje šuma 2,59 % BND-a | 14,1 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 12,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 12,1 |
Šumska površina 86,4 % kopnene površine | 8,9 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,21 % površine šuma | 8,8 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 3,15 % BDP-a | 7,3 |
Poljoprivredno zemljište 3,73 % kopnene površine | 3,8 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 3,5 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 2,4 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 0,18 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 0,2 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Smrtnost od zaraznih bolesti (90,3); Stopa siromaštva (nacionalna) (67,4); Ekonomska i socijalna prava (65,1); najmanje: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0); Nedavni šokovi (6,0); Starenje stanovništva (7,2).
Smrtnost od zaraznih bolesti 61,4 % svih smrtnih slučajeva | 90,3 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 50,7 % stanovništva | 67,4 |
Ekonomska i socijalna prava 1,75 od 5 (5 = najbolje) | 65,1 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 6,5 od 10 | 65,0 |
Rast BDP-a -5,85 % godišnje | 62,6 |
Stopa fertiliteta 4,12 rođenja po ženi | 56,7 |
Bezbednost hrane 5,5 od 10 | 55,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 5,2 od 10 | 52,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 6,40 % svih prihoda | 51,9 |
Gini koeficijent 38,5 od 100 | 48,0 |
Siromaštvo i razvijenost 4,5 od 10 | 45,0 |
Stopa aktivnosti 62,3 % ljudi od 15 godina i starijih | 40,8 |
Korisnici interneta 63,3 % stanovništva | 37,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 39,5 % odraslih | 37,2 |
Gustina naseljenosti 65,9 st./km² | 35,4 |
Pristup električnoj energiji 66,9 % stanovništva | 35,0 |
Očekivano trajanje života 63,9 godina | 33,4 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 78,2 % stope aktivnosti muškaraca | 26,4 |
Stopa nezaposlenosti 8,34 % radne snage | 22,6 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 68,0 na 1000 živorođenih | 15,8 |
Zavisnost od pomoći 1,0 od 10 | 10,0 |
Starenje stanovništva 3,76 % stanovništva | 7,2 |
Nedavni šokovi 0,6 od 10 | 6,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Naučni radovi (87,7); Glas i odgovornost (85,9); Vladavina prava (80,8); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (50,0); Žene u parlamentu (51,4); Politička stabilnost (53,0).
Naučni radovi 1,66 na milion stanovnika | 87,7 |
Glas i odgovornost -1,79 na skali od -2,5 do +2,5 | 85,9 |
Vladavina prava -1,54 na skali od -2,5 do +2,5 | 80,8 |
INFORM indeks upravljanja 8,0 od 10 | 80,0 |
Kontrola korupcije -1,48 na skali od -2,5 do +2,5 | 79,6 |
Kvalitet regulative -1,43 na skali od -2,5 do +2,5 | 78,7 |
Efikasnost vlade -1,22 na skali od -2,5 do +2,5 | 74,5 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,8 od 10 | 68,0 |
Fizička infrastruktura 6,6 od 10 | 66,0 |
Politička stabilnost -0,15 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,0 |
Žene u parlamentu 31,0 % mesta | 51,4 |
Komunikaciona infrastruktura 5,0 od 10 | 50,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (99,0); Lakoća poslovanja (70,9).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 99,0 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 70,9 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 58,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Ekvatorijalna Gvineja: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/GNQ BibTeX
@misc{criora_atlas_GNQ_2026,
author = {{Criora}},
title = {Ekvatorijalna Gvineja: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/GNQ},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.