+3,6 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,7 °C → +3,6 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,0 °C → +2,5 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Maroko: rizik 46 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,4 od 10 | Suša | Visok | |
| 5,0 od 10 | Rečna poplava | Srednji | |
| 5,0 od 10 | Priobalna poplava | Srednji | |
| 4,5 od 10 | Cunami | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti
























Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: rečne poplave · zemljotresi
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,6 | Sukobi | Srednji | |
| 4,4 | Zemljotres | Srednji | |
| 3,5 | Epidemije | Nizak | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (4,7 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,6 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-61 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 210 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 29 % godišnje sume.
87%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 66%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,9%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 14% teritorije pomera se u suvlju, aridniju zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Rabat i Tanger ni po jednoj opasnosti ne spadaju u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 6, računajući od najbezbednije
14. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
12. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Uvoz energije”: 93,6 % potrošnje energije za 2023. godinu. To je rizik 93,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 43,8, pa je razlika u odnosu na svet +49,8.
Rizik najviše podižu: Uvoz energije (93,6); Indeks suše (SPEI) (89,0); Udeo obnovljive energije (88,7); najmanje: Zaštita obale prirodnim staništima (0,0); Pristup čistim gorivima (1,9); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (2,2).
Uvoz energije 93,6 % potrošnje energije | 93,6 |
Indeks suše (SPEI) -2,22 (ispod 0: suvlje nego obično) | 89,0 |
Udeo obnovljive energije 10,9 % ukupne energije | 88,7 |
Udeo obnovljive električne energije 19,3 % ukupne proizvodnje | 80,7 |
Temperatura površine tla 31,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 73,9 |
Udeo uglja u električnoj energiji 62,1 % ukupne proizvodnje | 62,2 |
Rizik od rečnih poplava 5,0 od 10 | 50,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 601 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 39,1 |
Stepen-dani hlađenja 1.348 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 32,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,84 t CO2e po stanovniku | 23,5 |
Zagađenje vazduha PM2,5 21,3 µg/m³ | 18,6 |
Energetska intenzivnost 3,05 MJ po dolaru BDP-a | 11,7 |
Stepen-dani grejanja 754 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 9,1 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 3,45 dana | 2,2 |
Pristup čistim gorivima 98,1 % stanovništva | 1,9 |
Zaštita obale prirodnim staništima 100 od 100 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Projektovana promena podzemnih voda (100,0); Zaštićena područja (98,7); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,2).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 100,0 |
Zaštićena područja 1,40 % kopnene površine | 98,7 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 94,8 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 92,9 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 91,1 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 87,9 |
Šumska površina 12,9 % kopnene površine | 86,4 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 78,4 |
Poljoprivredno zemljište 66,7 % kopnene površine | 77,1 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 68,2 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom visoka ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 66,7 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 65,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 106 (2014-2016 = 100) | 61,1 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 59,9 |
Ugrožene vrste sisara 19 vrsta | 55,9 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 52,2 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 50,8 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 50,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 48,2 |
Rizik od cunamija 4,5 od 10 | 45,0 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 44,8 |
Rizik od zemljotresa 4,4 od 10 | 44,0 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 40,1 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 29,7 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 29,6 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 25,2 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 10,6 % BDP-a | 24,5 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 23,1 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 23,0 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 79,2 % vodnih tela | 20,8 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 17,3 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma niska ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 16,4 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 15,6 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 11,2 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 10,9 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 9,9 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 8,7 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 2,1 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,05 % površine šuma | 2,1 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 1,9 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,13 % BND-a | 0,2 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nedavni šokovi (100,0); Pristup sanitarnim uslovima (97,9); Bolnički kreveti (95,5); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (3,4).
Nedavni šokovi 10,0 od 10 | 100,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 8,42 % stanovništva | 97,9 |
Bolnički kreveti 0,73 na 1000 stanovnika | 95,5 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 28,9 % stope aktivnosti muškaraca | 77,5 |
Stopa aktivnosti 47,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 62,8 |
Prekomerna težina kod odraslih 55,0 % odraslih | 56,2 |
Rast BDP-a 4,60 % godišnje | 54,5 |
Siromaštvo i razvijenost 4,6 od 10 | 46,0 |
Gustina naseljenosti 84,5 st./km² | 38,2 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 3,5 od 10 | 35,0 |
Izdaci za obrazovanje 23,3 % javne potrošnje | 33,5 |
Stopa fertiliteta 2,21 rođenje po ženi | 24,8 |
Stopa nezaposlenosti 9,00 % radne snage | 24,5 |
Zavisnost od pomoći 2,4 od 10 | 24,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 17,0 % svih smrtnih slučajeva | 23,7 |
Bezbedna pijaća voda 80,0 % stanovništva | 21,3 |
Starenje stanovništva 8,45 % stanovništva | 20,2 |
Ekonomska i socijalna prava 4,06 od 5 (5 = najbolje) | 18,7 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 11,3 % udatih žena od 15 do 49 godina | 17,4 |
Očekivano trajanje života 75,5 godina | 16,3 |
Bezbednost hrane 1,0 od 10 | 10,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,0 od 10 | 10,0 |
Korisnici interneta 91,2 % stanovništva | 9,0 |
Pothranjenost 7,00 % stanovništva | 8,4 |
Devojčice i dečaci u školi 0,97 (1 = podjednako) | 7,9 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 3,90 % stanovništva | 5,2 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,5 od 10 | 5,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 15,7 na 1000 živorođenih | 3,4 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 117 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (75,3); Glas i odgovornost (63,8); Žene u parlamentu (61,9); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (19,0); Naučni radovi (31,9); Smanjenje rizika od katastrofa (32,0).
Prijave patenata 6,87 na milion stanovnika | 75,3 |
Glas i odgovornost -0,69 na skali od -2,5 do +2,5 | 63,8 |
Žene u parlamentu 24,3 % mesta | 61,9 |
Politička stabilnost -0,54 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,9 |
Kontrola korupcije -0,50 na skali od -2,5 do +2,5 | 60,1 |
Vladavina prava -0,34 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,8 |
INFORM indeks upravljanja 5,4 od 10 | 54,0 |
Kvalitet regulative -0,02 na skali od -2,5 do +2,5 | 50,4 |
Efikasnost vlade 0,18 na skali od -2,5 do +2,5 | 46,5 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,6 od 10 | 46,0 |
Fizička infrastruktura 3,4 od 10 | 34,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,2 od 10 | 32,0 |
Naučni radovi 226 na milion stanovnika | 31,9 |
Komunikaciona infrastruktura 1,9 od 10 | 19,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (96,7); Obrazovanje (71,1); Društvena nejednakost (51,5).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 96,7 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 71,1 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 51,5 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 48,5 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 47,3 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Maroko: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MAR BibTeX
@misc{criora_atlas_MAR_2026,
author = {{Criora}},
title = {Maroko: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MAR},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.