+2,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,5 °C → +2,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,3 °C → +1,6 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Vanuatu: rizik 46 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, a zemlja se s njima loše nosi, ali ocena uzima u obzir i ostale delove ispod, koji su blaži, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,0 od 10 | Cunami | Visok | |
| 6,3 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Visok | |
| 6,1 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 5,0 od 10 | Suša | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti















Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: cunamiji, tropski cikloni.
Još na mapi: porast nivoa mora · suše
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 4,9 | Priobalna poplava | Srednji | |
| 4,3 | Epidemije | Srednji | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (8,7 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-69 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 8 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 2.310 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 3 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 4, računajući od najbezbednije
12. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40
8. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Pristup čistim gorivima”: 20,6 % stanovništva za 2023. godinu. To je rizik 79,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 8,6, pa je razlika u odnosu na svet +70,8.
Rizik najviše podižu: Pristup čistim gorivima (79,4); Udeo obnovljive električne energije (74,8); Udeo obnovljive energije (74,1); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).
Pristup čistim gorivima 20,6 % stanovništva | 79,4 |
Udeo obnovljive električne energije 25,2 % ukupne proizvodnje | 74,8 |
Udeo obnovljive energije 25,0 % ukupne energije | 74,1 |
Stepen-dani hlađenja 2.689 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 63,9 |
Temperatura površine tla 24,5 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 59,1 |
Zaštita obale prirodnim staništima 76,1 od 100 | 23,9 |
Energetska intenzivnost 5,04 MJ po dolaru BDP-a | 22,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,87 t CO2e po stanovniku | 14,1 |
Zagađenje vazduha PM2,5 14,1 µg/m³ | 10,4 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,03 dana | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) -0,00 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (100,0); Zaštićena područja (100,0); Poljoprivredni kapacitet (99,5); najmanje: Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,9); Gubitak drvenog pokrivača (1,5).
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 100,0 |
Zaštićena područja 0,10 % kopnene površine | 100,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 99,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 94,7 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 90,9 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 86,3 |
Ruralno stanovništvo veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 83,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 81,4 |
Indeks proizvodnje hrane 83,0 (2014-2016 = 100) | 79,3 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 76,6 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 70,6 |
Rizik od cunamija 7,0 od 10 | 70,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 69,8 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 67,5 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 67,5 |
Šumska površina 36,3 % kopnene površine | 61,7 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 61,1 |
Rizik od zemljotresa 6,1 od 10 | 61,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora srednja ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 57,3 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 24,3 % BDP-a | 56,4 |
Ekološki otisak srednja ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 49,9 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 46,1 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma srednja ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 45,9 |
Projektovana promena stanovništva srednja ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 41,5 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 41,0 |
Ugrožene vrste sisara 8 vrsta | 41,0 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 39,5 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 26,1 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 19,4 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 18,3 |
Poljoprivredno zemljište 15,3 % kopnene površine | 17,3 |
Urbana koncentracija veoma niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 16,3 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 3,1 |
Iscrpljivanje šuma 0,52 % BND-a | 2,8 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,03 % površine šuma | 1,5 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,52 % BND-a | 0,9 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bezbedna pijaća voda (86,0); Zavisnost od pomoći (78,0); Siromaštvo i razvijenost (68,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (3,7).
Bezbedna pijaća voda 19,2 % stanovništva | 86,0 |
Zavisnost od pomoći 7,8 od 10 | 78,0 |
Siromaštvo i razvijenost 6,8 od 10 | 68,0 |
Nedavni šokovi 5,6 od 10 | 56,0 |
Rast BDP-a 3,05 % godišnje | 55,7 |
Prekomerna težina kod odraslih 51,3 % odraslih | 51,7 |
Stopa fertiliteta 3,57 rođenja po ženi | 47,6 |
Izdaci za obrazovanje 19,3 % javne potrošnje | 44,9 |
Ekonomska i socijalna prava 2,77 od 5 (5 = najbolje) | 44,6 |
Stopa aktivnosti 60,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 44,3 |
Pristup električnoj energiji 61,6 % stanovništva | 40,6 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,60 % svih prihoda | 36,4 |
Gini koeficijent 32,3 od 100 | 28,5 |
Gustina naseljenosti 26,3 st./km² | 25,1 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 17,6 % svih smrtnih slučajeva | 24,8 |
Očekivano trajanje života 71,7 godina | 21,9 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 15,9 % stanovništva | 21,1 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,0 od 10 | 20,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 84,7 % stope aktivnosti muškaraca | 19,7 |
Stopa pismenosti odraslih 88,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 17,1 |
Stopa nezaposlenosti 5,07 % radne snage | 13,7 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,3 od 10 | 13,0 |
Bezbednost hrane 1,0 od 10 | 10,0 |
Starenje stanovništva 4,38 % stanovništva | 8,9 |
Pothranjenost 7,20 % stanovništva | 8,8 |
Devojčice i dečaci u školi 1,03 (1 = podjednako) | 7,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 17,1 na 1000 živorođenih | 3,7 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 112 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (97,0); Smanjenje rizika od katastrofa (69,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (65,0); najmanje: Politička stabilnost (31,0); Glas i odgovornost (39,1); Vladavina prava (39,4).
Žene u parlamentu 1,92 % mesta | 97,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 6,9 od 10 | 69,0 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 6,5 od 10 | 65,0 |
Efikasnost vlade -0,75 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,0 |
INFORM indeks upravljanja 6,0 od 10 | 60,0 |
Fizička infrastruktura 5,9 od 10 | 59,0 |
Kvalitet regulative -0,34 na skali od -2,5 do +2,5 | 56,8 |
Kontrola korupcije -0,18 na skali od -2,5 do +2,5 | 53,6 |
Naučni radovi 47,0 na milion stanovnika | 51,4 |
Komunikaciona infrastruktura 4,3 od 10 | 43,0 |
Vladavina prava 0,53 na skali od -2,5 do +2,5 | 39,4 |
Glas i odgovornost 0,55 na skali od -2,5 do +2,5 | 39,1 |
Politička stabilnost 0,95 na skali od -2,5 do +2,5 | 31,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (97,2); IKT infrastruktura (67,9).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 97,2 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 67,9 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 62,8 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Vanuatu: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/VUT BibTeX
@misc{criora_atlas_VUT_2026,
author = {{Criora}},
title = {Vanuatu: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/VUT},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.