+3,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,0 °C → +3,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,5 °C → +1,9 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Esvatini: rizik 43 od 100, srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 4,7 od 10 | Suša | Srednji | |
| 4,1 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „malarija” (4,9 od 10).
Mapa opasnosti



















Natural Earth Suše: rizik od suše u svakom kraju, od niskog do izuzetno visokog. Izvor: WRI Aqueduct.
Još na mapi: požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 4,8 | Sukobi | Srednji | |
| 1,8 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,2 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab |
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 5,2% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+39 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.020 mm, pa će porast do 2080. biti oko 4 % godišnje sume.
2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,1%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 32% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 5, računajući od najbezbednije
6. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
4. mesto od 47, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 50
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Temperatura površine tla”: 27,0 °C za 2021. godinu. To je rizik 64,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,1, pa je razlika u odnosu na svet -0,6.
Rizik najviše podižu: Temperatura površine tla (64,4); Pristup čistim gorivima (49,7); Potrošnja energije po stanovniku (48,4); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (2,7).
Temperatura površine tla 27,0 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 64,4 |
Pristup čistim gorivima 50,3 % stanovništva | 49,7 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.007 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 48,4 |
Udeo obnovljive energije 64,7 % ukupne energije | 32,9 |
Stepen-dani hlađenja 1.105 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 26,3 |
Uvoz energije 20,6 % potrošnje energije | 20,6 |
Rizik od rečnih poplava 1,8 od 10 | 18,0 |
Udeo obnovljive električne energije 83,1 % ukupne proizvodnje | 16,9 |
Energetska intenzivnost 3,89 MJ po dolaru BDP-a | 16,4 |
Zagađenje vazduha PM2,5 18,8 µg/m³ | 15,7 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,88 t CO2e po stanovniku | 14,2 |
Stepen-dani grejanja 318 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 3,8 |
Udeo uglja u električnoj energiji 2,66 % ukupne proizvodnje | 2,7 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,02 dana | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,92 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (96,3); Zaštićena područja (95,9); Projektovana promena prinosa žitarica (90,3); najmanje: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0); Projektovani gubitak morske biodiverziteta (0,0); Rizik od cunamija (0,0).
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 96,3 |
Zaštićena područja 4,20 % kopnene površine | 95,9 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 90,3 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma veoma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 89,4 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 87,9 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 86,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 85,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 83,8 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 81,6 |
Poljoprivredno zemljište 69,5 % kopnene površine | 80,2 |
Ruralno stanovništvo visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 79,4 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 79,1 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 77,6 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 77,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 70,9 |
Asfaltirani putevi visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 70,6 |
Šumska površina 29,1 % kopnene površine | 69,3 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 66,3 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 61,3 |
Indeks proizvodnje hrane 106 (2014-2016 = 100) | 61,2 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 57,9 |
Ekološki otisak srednja ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 54,4 |
Ugrožene vrste sisara 9 vrsta | 42,9 |
Koeficijent zavisnosti od voda srednja ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 41,5 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 36,4 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 33,3 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 30,8 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 70,0 % vodnih tela | 30,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 26,8 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 25,8 |
Urbana koncentracija niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 20,6 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 17,2 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 6,48 % BDP-a | 15,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,37 % površine šuma | 14,8 |
Iscrpljivanje šuma 2,58 % BND-a | 14,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 7,4 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 7,2 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 2,58 % BND-a | 4,5 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Stopa nezaposlenosti (93,8); Smrtnost od zaraznih bolesti (75,6); Bezbedna pijaća voda (65,8); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Nedavni šokovi (0,0); Starenje stanovništva (8,9).
Stopa nezaposlenosti 34,2 % radne snage | 93,8 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 51,6 % svih smrtnih slučajeva | 75,6 |
Bezbedna pijaća voda 38,2 % stanovništva | 65,8 |
Prekomerna težina kod odraslih 57,1 % odraslih | 58,9 |
Rast BDP-a 4,19 % godišnje | 54,8 |
Stopa aktivnosti 53,7 % ljudi od 15 godina i starijih | 53,8 |
Ekonomska i socijalna prava 2,46 od 5 (5 = najbolje) | 50,8 |
Siromaštvo i razvijenost 4,9 od 10 | 49,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 4,9 od 10 | 49,0 |
Izdaci za obrazovanje 19,2 % javne potrošnje | 45,1 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 20,4 % udatih žena od 15 do 49 godina | 44,5 |
Bezbednost hrane 4,3 od 10 | 43,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 60,8 % stanovništva | 41,9 |
Korisnici interneta 63,4 % stanovništva | 37,6 |
Gustina naseljenosti 71,5 st./km² | 36,3 |
Stopa fertiliteta 2,72 rođenja po ženi | 33,4 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 3,3 od 10 | 33,0 |
Očekivano trajanje života 64,3 godine | 32,9 |
Zavisnost od pomoći 2,6 od 10 | 26,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,3 od 10 | 23,0 |
Pothranjenost 14,7 % stanovništva | 22,7 |
Pristup električnoj energiji 86,4 % stanovništva | 14,4 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 89,8 % stope aktivnosti muškaraca | 14,4 |
Stopa pismenosti odraslih 90,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 13,2 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 45,1 na 1000 živorođenih | 10,3 |
Starenje stanovništva 4,35 % stanovništva | 8,9 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 117 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Glas i odgovornost (79,1); INFORM indeks upravljanja (72,0); Efikasnost vlade (66,8); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (25,0); Smanjenje rizika od katastrofa (36,0); Fizička infrastruktura (46,0).
Glas i odgovornost -1,45 na skali od -2,5 do +2,5 | 79,1 |
INFORM indeks upravljanja 7,2 od 10 | 72,0 |
Efikasnost vlade -0,84 na skali od -2,5 do +2,5 | 66,8 |
Žene u parlamentu 21,6 % mesta | 66,1 |
Kontrola korupcije -0,80 na skali od -2,5 do +2,5 | 66,0 |
Vladavina prava -0,78 na skali od -2,5 do +2,5 | 65,6 |
Kvalitet regulative -0,68 na skali od -2,5 do +2,5 | 63,5 |
Politička stabilnost -0,57 na skali od -2,5 do +2,5 | 61,4 |
Naučni radovi 35,4 na milion stanovnika | 54,9 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,9 od 10 | 49,0 |
Fizička infrastruktura 4,6 od 10 | 46,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,6 od 10 | 36,0 |
Komunikaciona infrastruktura 2,5 od 10 | 25,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (96,3); Lakoća poslovanja (71,5).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 96,3 |
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 71,5 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 69,4 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 56,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Esvatini: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SWZ BibTeX
@misc{criora_atlas_SWZ_2026,
author = {{Criora}},
title = {Esvatini: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/SWZ},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.