+2,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,7 °C → +2,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,3 °C → +1,7 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Sejšeli: rizik 32 od 100, nizak.
Glavna pretnja, porast nivoa mora, ne ulazi u ocenu: svetske karte poplava po kojima INFORM računa ne vide ova ostrva, pa ovde nema ocene poplava s mora. Ocena 32 proizlazi iz ostalih pretnji i iz toga kako se zemlja s njima nosi.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| Porast nivoa mora | Nije ocenjen | ||
| 7,8 od 10 | Cunami | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Nivo mora
Porast u odnosu na period 1995-2014, regionalna projekcija IPCC AR6 za ovu obalu.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,8 | Epidemije | Nizak | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,0 | Suša | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (4,3 od 10).
0,0 od 10 za vetar tropskih ciklona je ocena samog INFORM-a (poređenja radi: Mauricijus 7,8, Madagaskar 6,7). INFORM ovde računa samo vetar; talase i olujni nalet mora kojima cikloni plave niska ostrva svrstava u obalne poplave, a takve poplave njegove karte na ovim ostrvima ne vide.
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+124 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 5 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. Izvor nema godišnju sumu padavina za ovu zemlju: ERA5-Land ne pokriva more, pa promenu nema s čim uporediti.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
2. mesto od 18, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
2. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
22. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 1,90 % ukupne energije za 2022. godinu. To je rizik 98,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 68,0, pa je razlika u odnosu na svet +30,0.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (98,0); Udeo obnovljive električne energije (95,5); Stepen-dani hlađenja (75,8); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0).
Udeo obnovljive energije 1,90 % ukupne energije | 98,0 |
Udeo obnovljive električne energije 4,51 % ukupne proizvodnje | 95,5 |
Stepen-dani hlađenja 3.187 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 75,8 |
Temperatura površine tla 26,3 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 62,9 |
Emisije CO2 po stanovniku 7,24 t CO2e po stanovniku | 47,6 |
Zaštita obale prirodnim staništima 79,3 od 100 | 20,7 |
Energetska intenzivnost 2,69 MJ po dolaru BDP-a | 9,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 8,50 µg/m³ | 4,1 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 1,42 dana | 0,9 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,30 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovani uticaj porasta nivoa mora (100,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (100,0); Kapacitet brana (99,8); najmanje: Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0).
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 100,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 99,8 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 89,0 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 85,7 |
Rizik od cunamija 7,8 od 10 | 78,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 74,5 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 67,7 |
Zaštićena područja 32,6 % kopnene površine | 67,5 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 66,6 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Ruralno stanovništvo srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 58,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 52,9 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 49,1 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 41,4 |
Urbana koncentracija srednja ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 41,1 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 39,9 |
Ugrožene vrste sisara 7 vrsta | 38,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 34,8 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 26,6 |
Indeks proizvodnje hrane 150 (2014-2016 = 100) | 26,5 |
Šumska površina 73,3 % kopnene površine | 22,7 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 17,8 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 13,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 2,45 % BDP-a | 5,7 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 3,5 |
Poljoprivredno zemljište 3,37 % kopnene površine | 3,4 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 2,3 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,13 % BND-a | 0,7 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,13 % BND-a | 0,2 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (80,6); Rast prihoda domaćinstava (72,4); Izdaci za obrazovanje (69,5); najmanje: Pothranjenost (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0).
Bolnički kreveti 2,63 na 1000 stanovnika | 80,6 |
Rast prihoda domaćinstava -1,57 % godišnje | 72,4 |
Izdaci za obrazovanje 10,7 % javne potrošnje | 69,5 |
Prekomerna težina kod odraslih 60,8 % odraslih | 63,4 |
Rast BDP-a 5,80 % godišnje | 53,6 |
Gustina naseljenosti 260 st./km² | 51,0 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,10 % svih prihoda | 42,9 |
Bezbedna pijaća voda 64,7 % stanovništva | 37,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 25,7 % svih smrtnih slučajeva | 36,8 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 25,3 % stanovništva | 33,6 |
Gini koeficijent 32,1 od 100 | 27,9 |
Zavisnost od pomoći 2,2 od 10 | 22,0 |
Starenje stanovništva 8,75 % stanovništva | 21,0 |
Stopa fertiliteta 1,85 rođenja po ženi | 18,9 |
Devojčice i dečaci u školi 1,06 (1 = podjednako) | 15,4 |
Očekivano trajanje života 76,3 godine | 15,1 |
Siromaštvo i razvijenost 1,4 od 10 | 14,0 |
Korisnici interneta 87,8 % stanovništva | 12,5 |
Bezbednost hrane 1,2 od 10 | 12,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,1 od 10 | 11,0 |
Upis u osnovnu školu 93,4 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 8,4 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,3 od 10 | 3,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 14,0 na 1000 živorođenih | 3,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,97 od 5 (5 = najbolje) | 0,4 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (58,5); Prijave patenata (58,2); Kvalitet regulative (43,7); najmanje: Fizička infrastruktura (8,0); Komunikaciona infrastruktura (15,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (18,0).
Žene u parlamentu 26,5 % mesta | 58,5 |
Prijave patenata 30,5 na milion stanovnika | 58,2 |
Kvalitet regulative 0,31 na skali od -2,5 do +2,5 | 43,7 |
Vladavina prava 0,58 na skali od -2,5 do +2,5 | 38,4 |
Glas i odgovornost 0,68 na skali od -2,5 do +2,5 | 36,4 |
Naučni radovi 169 na milion stanovnika | 35,5 |
INFORM indeks upravljanja 3,5 od 10 | 35,0 |
Efikasnost vlade 0,77 na skali od -2,5 do +2,5 | 34,7 |
Politička stabilnost 1,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 26,6 |
Kontrola korupcije 1,23 na skali od -2,5 do +2,5 | 25,5 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,8 od 10 | 18,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,5 od 10 | 15,0 |
Fizička infrastruktura 0,8 od 10 | 8,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (91,4); Inovativnost (85,3); Društvena nejednakost (72,4).
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 91,4 |
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 85,3 |
Društvena nejednakost slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 72,4 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 52,1 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 37,8 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Sejšeli: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SYC BibTeX
@misc{criora_atlas_SYC_2026,
author = {{Criora}},
title = {Sejšeli: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/SYC},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.