+3,8 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,1 °C → +3,8 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,7 °C → +3,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Estonija: rizik 32 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,4 od 10 | Rečna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti











+18 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: rečne poplave, priobalne poplave.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,2 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 1,7 | Epidemije | Slab | |
| 1,2 | Sukobi | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,0 | Suša | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (2,7 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,8 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+103 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 4 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 850 mm, pa će porast do 2080. biti oko 12 % godišnje sume.
16%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,5%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,2%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 100% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
8. mesto od 10, računajući od najbezbednije
14. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
21. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Potrošnja energije po stanovniku”: 2.709 kg ekvivalenta nafte po stanovniku za 2024. godinu. To je rizik 66,4 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,9, pa je razlika u odnosu na svet +0,5.
Rizik najviše podižu: Potrošnja energije po stanovniku (66,4); Udeo obnovljive energije (60,6); Udeo obnovljive električne energije (60,0); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).
Potrošnja energije po stanovniku 2.709 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 66,4 |
Udeo obnovljive energije 38,0 % ukupne energije | 60,6 |
Udeo obnovljive električne energije 40,0 % ukupne proizvodnje | 60,0 |
Rizik od rečnih poplava 5,4 od 10 | 54,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 7,76 t CO2e po stanovniku | 49,0 |
Stepen-dani grejanja 3.853 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 46,6 |
Zaštita obale prirodnim staništima 62,8 od 100 | 37,2 |
Udeo uglja u električnoj energiji 34,9 % ukupne proizvodnje | 35,0 |
Temperatura površine tla 7,69 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 24,6 |
Energetska intenzivnost 4,12 MJ po dolaru BDP-a | 17,6 |
Uvoz energije 3,77 % potrošnje energije | 3,8 |
Stepen-dani hlađenja 84,5 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 2,0 |
Zagađenje vazduha PM2,5 6,15 µg/m³ | 1,4 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,43 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (96,6); Poljoprivredni kapacitet (95,6); Projektovana promena rasprostranjenosti bioma (89,4); najmanje: Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,0); Pothranjenost dece (0,0).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 96,6 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 95,6 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma veoma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 89,4 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 86,6 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 82,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 18,5 % vodnih tela | 81,5 |
Zaštićena područja 20,5 % kopnene površine | 79,6 |
Učešće u ekološkim sporazumima visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 76,5 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 76,3 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 68,4 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 106 (2014-2016 = 100) | 61,4 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 58,3 |
Projektovana promena podzemnih voda srednja ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 56,6 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 56,2 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,8 |
Šumska površina 57,1 % kopnene površine | 39,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 38,5 |
Gubitak drvenog pokrivača 1,27 % površine šuma | 38,1 |
Zaštićena područja bioma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 33,8 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 31,6 |
Poljoprivredno zemljište 23,1 % kopnene površine | 26,4 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 22,2 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 16,4 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 16,3 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 15,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 13,1 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 13,0 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 13,0 |
Ugrožene vrste sisara 1 vrsta | 12,9 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 5,1 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 4,8 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 1,77 % BDP-a | 4,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,75 % BND-a | 1,3 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,7 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 0,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (81,0); Bolnički kreveti (68,9); Izdaci za obrazovanje (62,8); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0); Siromaštvo i razvijenost (0,0).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 8,1 od 10 | 81,0 |
Bolnički kreveti 4,13 na 1000 stanovnika | 68,9 |
Izdaci za obrazovanje 13,0 % javne potrošnje | 62,8 |
Prekomerna težina kod odraslih 57,2 % odraslih | 59,0 |
Rast BDP-a 0,58 % godišnje | 57,6 |
Starenje stanovništva 21,8 % stanovništva | 57,1 |
Rast prihoda domaćinstava 0,96 % godišnje | 57,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 22,5 % stanovništva | 29,9 |
Gustina naseljenosti 32,1 st./km² | 27,3 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 8,30 % svih prihoda | 27,3 |
Gini koeficijent 30,7 od 100 | 23,5 |
Stopa nezaposlenosti 8,31 % radne snage | 22,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 12,9 % svih smrtnih slučajeva | 17,7 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 87,3 % stope aktivnosti muškaraca | 16,9 |
Bezbednost hrane 1,3 od 10 | 13,0 |
Stopa aktivnosti 81,1 % ljudi od 15 godina i starijih | 12,3 |
Očekivano trajanje života 79,3 godine | 10,6 |
Pristup sanitarnim uslovima 90,6 % stanovništva | 10,1 |
Korisnici interneta 92,2 % stanovništva | 8,0 |
Stopa fertiliteta 1,18 rođenja po ženi | 7,7 |
Devojčice i dečaci u školi 1,02 (1 = podjednako) | 6,6 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,3 od 10 | 3,0 |
Zavisnost od pomoći 0,3 od 10 | 3,0 |
Upis u osnovnu školu 97,8 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 2,8 |
Ekonomska i socijalna prava 4,86 od 5 (5 = najbolje) | 2,6 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,2 od 10 | 2,0 |
Bezbedna pijaća voda 98,9 % stanovništva | 1,1 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 2,00 na 1000 živorođenih | 0,2 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (71,1); Prijave patenata (63,9); Žene u parlamentu (55,0); najmanje: Fizička infrastruktura (0,0); Komunikaciona infrastruktura (8,0); Naučni radovi (9,4).
Izdaci za istraživanje i razvoj 1,84 % BDP-a | 71,1 |
Prijave patenata 18,8 na milion stanovnika | 63,9 |
Žene u parlamentu 28,7 % mesta | 55,0 |
Politička stabilnost 0,89 na skali od -2,5 do +2,5 | 32,2 |
INFORM indeks upravljanja 2,4 od 10 | 24,0 |
Glas i odgovornost 1,34 na skali od -2,5 do +2,5 | 23,1 |
Kvalitet regulative 1,37 na skali od -2,5 do +2,5 | 22,6 |
Smanjenje rizika od katastrofa 2,2 od 10 | 22,0 |
Vladavina prava 1,43 na skali od -2,5 do +2,5 | 21,3 |
Efikasnost vlade 1,50 na skali od -2,5 do +2,5 | 20,0 |
Kontrola korupcije 1,64 na skali od -2,5 do +2,5 | 17,3 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,3 od 10 | 13,0 |
Naučni radovi 1.366 na milion stanovnika | 9,4 |
Komunikaciona infrastruktura 0,8 od 10 | 8,0 |
Fizička infrastruktura 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (91,0); Obrazovanje (60,6); Društvena nejednakost (46,3).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 91,0 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 60,6 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 46,3 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 35,1 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 34,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Estonija: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/EST BibTeX
@misc{criora_atlas_EST_2026,
author = {{Criora}},
title = {Estonija: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/EST},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.