Criora

Danska Klimatski rizik i karta opasnosti

Danska: rizik 20 od 100, nizak.

Region
Evropa
Podregion
Severna Evropa
Prihod
Visok
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

Glavne pretnje

Ocena Opasnost Rizik
7,1 od 10 Priobalna poplava Visok

Ispod je još 7 pretnji: suša (2,4 od 10), epidemije (2,3 od 10), sukobi (0,7 od 10), zemljotres (0,1 od 10), cunami (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10), rečna poplava (nije izmeren).

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Gradovi
Kopenhagen

Mapa opasnosti

+23 cm do 2050. Natural Earth
0 100 cm

Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.

Otvori veliku mapu

Još na mapi: priobalne poplave · suše


Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 20

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 12 Klima i energija Slab Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 27 Priroda -1,0 Nizak Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 20 Društvo Nizak Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 19 Rizik slabog upravljanja Slab Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 24 Rizik slabe adaptacije +1,6 Nizak Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
2,4 Suša Nizak
2,3 Epidemije Nizak
0,7 Sukobi Slab
0,1 Zemljotres Slab
0,0 Cunami Slab
0,0 Vetar tropskih ciklona Slab
- Rečna poplava Nije izmeren

Na svetskim mapama poplava INFORM ovde niko ne živi tamo gde dopire nabujala reka, dok mapa WRI u delu o klimi niže pokazuje deo kopna pod poplavom kakva dolazi jednom u sto godina. Mape INFORM mogu da ne vide manje reke, pa njihova nula ovde nije merenje.

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (3,9 od 10).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
Toplije nego obično: 13 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

„Toplije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najtoplijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

Na koje još zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,7 °C

Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0,0 °C+2,3 °C+1,6 °C+2,7 °C+1,9 °C1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+2,3 °C → +2,7 °C
Ako emisije prestanu da rastu
+1,6 °C → +1,9 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 3,5 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+42 mm

Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0 mm+16 mm+42 mm+42 mm+27 mm1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+16 mm → +42 mm
Ako emisije prestanu da rastu
+42 mm → +27 mm

Najsuvlji mesec: oko 4 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 720 mm, pa će porast do 2080. biti oko 6 % godišnje sume.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada
Umereno topla 100%
2050
Umereno topla 100%
2080
Umereno topla 100%
Umereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Esbjerg · Kopno pod vodom 13%Dubina vode na mapi 0 m3 mOtvori mapu uživoNatural Earth

Porast nivoa mora uz obalu

0,00 m+0,25 m+0,23 m+0,75 m+0,55 m1995-201420502100
Ako emisije nastave da rastu
+0,25 m → +0,75 m
Ako emisije prestanu da rastu
+0,23 m → +0,55 m

Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu.

Kopenhagen ni po jednoj opasnosti ne spada u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Danska u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Potrošnja energije po stanovniku”: 2.502 kg ekvivalenta nafte po stanovniku za 2024. godinu. To je rizik 64,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,9, pa je razlika u odnosu na svet -1,0.

Rizik najviše podižu: Potrošnja energije po stanovniku (64,9); Udeo obnovljive energije (59,0); Uvoz energije (43,8); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0).

Potrošnja energije po stanovniku
2.502 kg ekvivalenta nafte po stanovniku
64,9
Udeo obnovljive energije
39,5 % ukupne energije
59,0
Uvoz energije
43,8 % potrošnje energije
43,8
Zaštita obale prirodnim staništima
61,9 od 100
38,1
Emisije CO2 po stanovniku
4,28 t CO2e po stanovniku
37,5
Stepen-dani grejanja
3.104 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja.

37,5
Temperatura površine tla
11,8 °C

Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze.

33,0
Udeo obnovljive električne energije
79,0 % ukupne proizvodnje
21,0
Udeo uglja u električnoj energiji
4,96 % ukupne proizvodnje
5,0
Energetska intenzivnost
1,83 MJ po dolaru BDP-a
4,8
Zagađenje vazduha PM2,5
9,07 µg/m³
4,7
Stepen-dani hlađenja
30,5 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

0,7
Rizik od rečnih poplava
0 od 10
0,0
Indeks suše (SPEI)
1,73 (ispod 0: suvlje nego obično)
0,0
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
0 dana
0,0
Pristup čistim gorivima
100 % stanovništva
0,0

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Danska: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/DNK

BibTeX

@misc{criora_atlas_DNK_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Danska: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/DNK},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.