+3,6 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +3,0 °C → +3,6 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,3 °C → +2,7 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
San Marino: rizik 25 od 100, nizak.
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,6 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-101 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 14 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 860 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 12 % godišnje sume.
100%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 100%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Bez izlaza na more, nije primenljivo.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
1. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39
5. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
6. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Temperatura površine tla”: 20,6 °C za 2021. godinu. To je rizik 51,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,1, pa je razlika u odnosu na svet -13,8.
Rizik najviše podižu: Temperatura površine tla (51,2); Indeks suše (SPEI) (46,4); Stepen-dani grejanja (19,2); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Zagađenje vazduha PM2,5 (6,6).
Temperatura površine tla 20,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 51,2 |
Indeks suše (SPEI) -1,16 (ispod 0: suvlje nego obično) | 46,4 |
Stepen-dani grejanja 1.589 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 19,2 |
Stepen-dani hlađenja 734 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 17,5 |
Zagađenje vazduha PM2,5 10,7 µg/m³ | 6,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zaštićena područja bioma (100,0); Projektovana promena godišnjeg oticaja (98,9); Urbana koncentracija (96,9); najmanje: Učešće poljoprivrede u BDP-u (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (0,0).
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 100,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 98,9 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 96,9 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 85,8 |
Šumska površina 16,7 % kopnene površine | 82,4 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 65,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 63,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 52,4 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 50,5 |
Poljoprivredno zemljište 38,3 % kopnene površine | 44,0 |
Projektovana promena prinosa žitarica niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 22,9 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 13,1 |
Ugrožene vrste sisara 1 vrsta | 12,9 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 8,4 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 3,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 0,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 0,02 % BDP-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za obrazovanje (62,9); Starenje stanovništva (60,8); Gustina naseljenosti (59,8); najmanje: Bezbedna pijaća voda (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Stopa smrtnosti dece do 5 godina (0,0).
Izdaci za obrazovanje 13,0 % javne potrošnje | 62,9 |
Starenje stanovništva 23,1 % stanovništva | 60,8 |
Gustina naseljenosti 564 st./km² | 59,8 |
Rast BDP-a 0,40 % godišnje | 57,7 |
Pristup sanitarnim uslovima 90,2 % stanovništva | 10,5 |
Upis u osnovnu školu 93,5 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 8,2 |
Devojčice i dečaci u školi 0,97 (1 = podjednako) | 7,4 |
Stopa fertiliteta 1,16 rođenja po ženi | 7,3 |
Korisnici interneta 97,4 % stanovništva | 2,7 |
Očekivano trajanje života 85,8 godina | 1,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,97 od 5 (5 = najbolje) | 0,4 |
Stopa pismenosti odraslih 99,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 0,1 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 1,30 na 1000 živorođenih | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Bezbedna pijaća voda 100,0 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (45,1); Prijave patenata (35,2); Kvalitet regulative (33,0); najmanje: Naučni radovi (20,4); Vladavina prava (21,1); Politička stabilnost (21,5).
Žene u parlamentu 35,0 % mesta | 45,1 |
Prijave patenata 204 na milion stanovnika | 35,2 |
Kvalitet regulative 0,85 na skali od -2,5 do +2,5 | 33,0 |
Efikasnost vlade 0,87 na skali od -2,5 do +2,5 | 32,7 |
Kontrola korupcije 1,18 na skali od -2,5 do +2,5 | 26,4 |
Glas i odgovornost 1,24 na skali od -2,5 do +2,5 | 25,2 |
Politička stabilnost 1,43 na skali od -2,5 do +2,5 | 21,5 |
Vladavina prava 1,45 na skali od -2,5 do +2,5 | 21,1 |
Naučni radovi 566 na milion stanovnika | 20,4 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (65,5); Lakoća poslovanja (46,7).
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 65,5 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 46,7 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 29,2 |
Inovativnost veoma dobra pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 1,5 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2025. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). San Marino: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/SMR BibTeX
@misc{criora_atlas_SMR_2026,
author = {{Criora}},
title = {San Marino: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/SMR},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.