+2,6 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,7 °C → +2,6 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,4 °C → +1,8 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Novi Zeland: rizik 28 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,0 od 10 | Zemljotres | Visok | |
| 5,4 od 10 | Cunami | Srednji | |
| 4,5 od 10 | Epidemije | Srednji | |
| 4,4 od 10 | Priobalna poplava | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (8,8 od 10).
Mapa opasnosti














Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,7 | Rečna poplava | Nizak | |
| 1,8 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 1,8 | Suša | Slab | |
| 0,3 | Sukobi | Slab |
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Svežije nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsvežijoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,6 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 3,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+113 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 3 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.660 mm, pa će porast do 2080. biti oko 7 % godišnje sume.
0,1%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
0,3%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 0,6%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 14% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
1. mesto od 2, računajući od najbezbednije
1. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40
11. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Potrošnja energije po stanovniku”: 3.559 kg ekvivalenta nafte po stanovniku za 2024. godinu. To je rizik 71,3 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 65,9, pa je razlika u odnosu na svet +5,4.
Rizik najviše podižu: Potrošnja energije po stanovniku (71,3); Udeo obnovljive energije (70,0); Emisije CO2 po stanovniku (44,0); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0).
Potrošnja energije po stanovniku 3.559 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 71,3 |
Udeo obnovljive energije 28,9 % ukupne energije | 70,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 6,01 t CO2e po stanovniku | 44,0 |
Temperatura površine tla 14,4 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 38,5 |
Rizik od rečnih poplava 3,7 od 10 | 37,0 |
Stepen-dani grejanja 2.827 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 34,2 |
Uvoz energije 31,6 % potrošnje energije | 31,6 |
Udeo obnovljive električne energije 81,4 % ukupne proizvodnje | 18,6 |
Energetska intenzivnost 3,52 MJ po dolaru BDP-a | 14,3 |
Udeo uglja u električnoj energiji 5,30 % ukupne proizvodnje | 5,3 |
Zagađenje vazduha PM2,5 6,49 µg/m³ | 1,8 |
Stepen-dani hlađenja 36,9 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 0,9 |
Zaštita obale prirodnim staništima 99,9 od 100 | 0,1 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,47 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovani gubitak morske biodiverziteta (100,0); Urbana koncentracija (82,7); Projektovana promena podzemnih voda (71,3); najmanje: Iscrpljivanje šuma (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0); Projektovana smrtnost povezana sa klimom (0,0).
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 100,0 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 82,7 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 71,3 |
Zaštićena područja 30,6 % kopnene površine | 69,5 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 66,8 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 101 (2014-2016 = 100) | 65,4 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 63,8 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 61,2 |
Šumska površina 37,8 % kopnene površine | 60,2 |
Rizik od zemljotresa 6,0 od 10 | 60,0 |
Rizik od cunamija 5,4 od 10 | 54,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 52,1 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 47,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 46,1 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Ugrožene vrste sisara 9 vrsta | 42,9 |
Poljoprivredno zemljište 36,9 % kopnene površine | 42,4 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 57,9 % vodnih tela | 42,1 |
Projektovana promena prinosa žitarica niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 38,6 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 34,1 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 30,8 |
Ekološki otisak niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 24,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 22,4 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 20,1 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 19,9 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 19,4 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 17,3 |
Kapacitet brana veoma niska ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 16,8 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,39 % površine šuma | 15,2 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma niska ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 14,9 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 13,2 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 4,57 % BDP-a | 10,6 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 10,3 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 9,6 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 8,05 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 8,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala veoma niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 2,3 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,44 % BND-a | 0,8 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Iscrpljivanje šuma 0 % BND-a | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (81,5); Prekomerna težina kod odraslih (71,7); Izdaci za obrazovanje (63,7); najmanje: Bezbedna pijaća voda (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0).
Bolnički kreveti 2,51 na 1000 stanovnika | 81,5 |
Prekomerna težina kod odraslih 67,4 % odraslih | 71,7 |
Izdaci za obrazovanje 12,7 % javne potrošnje | 63,7 |
Rast BDP-a 0,46 % godišnje | 57,7 |
Starenje stanovništva 17,6 % stanovništva | 45,5 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 3,0 od 10 | 30,0 |
Gustina naseljenosti 19,7 st./km² | 21,9 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 88,4 % stope aktivnosti muškaraca | 15,8 |
Stopa fertiliteta 1,57 rođenja po ženi | 14,2 |
Bezbednost hrane 1,4 od 10 | 14,0 |
Stopa nezaposlenosti 5,08 % radne snage | 13,7 |
Pristup sanitarnim uslovima 88,8 % stanovništva | 12,0 |
Stopa aktivnosti 82,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 10,1 |
Devojčice i dečaci u školi 1,03 (1 = podjednako) | 8,2 |
Korisnici interneta 93,5 % stanovništva | 6,7 |
Očekivano trajanje života 82,0 godine | 6,6 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 4,51 % svih smrtnih slučajeva | 5,1 |
Upis u osnovnu školu 96,7 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 4,2 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,4 od 10 | 4,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,1 od 10 | 1,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 4,70 na 1000 živorođenih | 0,8 |
Zavisnost od pomoći 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,99 od 5 (5 = najbolje) | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Bezbedna pijaća voda 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (75,7); Prijave patenata (49,1); Žene u parlamentu (28,6); najmanje: Naučni radovi (5,8); Pristup zdravstvenoj zaštiti (11,0); Kontrola korupcije (12,3).
Izdaci za istraživanje i razvoj 1,55 % BDP-a | 75,7 |
Prijave patenata 64,9 na milion stanovnika | 49,1 |
Žene u parlamentu 45,5 % mesta | 28,6 |
Politička stabilnost 1,18 na skali od -2,5 do +2,5 | 26,4 |
Fizička infrastruktura 2,0 od 10 | 20,0 |
Glas i odgovornost 1,61 na skali od -2,5 do +2,5 | 17,8 |
Vladavina prava 1,66 na skali od -2,5 do +2,5 | 16,9 |
INFORM indeks upravljanja 1,6 od 10 | 16,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 1,6 od 10 | 16,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,4 od 10 | 14,0 |
Kvalitet regulative 1,85 na skali od -2,5 do +2,5 | 12,9 |
Efikasnost vlade 1,87 na skali od -2,5 do +2,5 | 12,5 |
Kontrola korupcije 1,89 na skali od -2,5 do +2,5 | 12,3 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,1 od 10 | 11,0 |
Naučni radovi 1.813 na milion stanovnika | 5,8 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (68,7); Obrazovanje (53,6).
Inovativnost slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 68,7 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 53,6 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 34,0 |
Lakoća poslovanja dobra pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 26,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Novi Zeland: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/NZL BibTeX
@misc{criora_atlas_NZL_2026,
author = {{Criora}},
title = {Novi Zeland: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/NZL},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.