+2,5 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,6 °C → +2,5 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,4 °C → +1,7 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Maršalska Ostrva: rizik 40 od 100, srednji.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik srednji.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 8,5 od 10 | Priobalna poplava | Opasan | |
| 6,7 od 10 | Cunami | Visok | |
| 6,2 od 10 | Suša | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti















+24 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Još na mapi: suše
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,2 | Epidemije | Nizak | |
| 1,8 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (4,1 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,5 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+130 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 4 mm više padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. Izvor nema godišnju sumu padavina za ovu zemlju: ERA5-Land ne pokriva more, pa promenu nema s čim uporediti.
0%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 100%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
3. mesto od 5, računajući od najbezbednije
8. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40
14. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 2,43 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 97,6 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +22,6.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (97,6); Udeo obnovljive energije (87,3); Stepen-dani hlađenja (80,8); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Emisije CO2 po stanovniku (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).
Udeo obnovljive električne energije 2,43 % ukupne proizvodnje | 97,6 |
Udeo obnovljive energije 12,2 % ukupne energije | 87,3 |
Stepen-dani hlađenja 3.399 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 80,8 |
Temperatura površine tla 27,5 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 65,4 |
Energetska intenzivnost 11,0 MJ po dolaru BDP-a | 56,0 |
Pristup čistim gorivima 64,8 % stanovništva | 35,2 |
Zaštita obale prirodnim staništima 80,9 od 100 | 19,1 |
Zagađenje vazduha PM2,5 10,7 µg/m³ | 6,6 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 0,00 t CO2e po stanovniku | 0,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine (100,0); Projektovani uticaj porasta nivoa mora (100,0); Zaštićena područja (99,8); najmanje: Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Rizik od zemljotresa (1,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (2,4).
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 100,0 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 100,0 |
Zaštićena područja 0,30 % kopnene površine | 99,8 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 97,1 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 90,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta veoma visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 86,9 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 85,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 84,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 77,7 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 77,1 |
Indeks proizvodnje hrane 90,8 (2014-2016 = 100) | 73,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 68,5 |
Rizik od cunamija 6,7 od 10 | 67,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 61,7 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 19,6 % BDP-a | 45,5 |
Šumska površina 52,2 % kopnene površine | 44,9 |
Poljoprivredno zemljište 38,9 % kopnene površine | 44,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 33,3 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 23,1 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 22,9 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 16,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 14,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 87,0 % vodnih tela | 13,0 |
Ugrožene vrste sisara 1 vrsta | 12,9 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 2,4 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nedavni šokovi (100,0); Zavisnost od pomoći (94,0); Prekomerna težina kod odraslih (78,8); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Upis u osnovnu školu (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0).
Nedavni šokovi 10,0 od 10 | 100,0 |
Zavisnost od pomoći 9,4 od 10 | 94,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 73,2 % odraslih | 78,8 |
Izdaci za obrazovanje 11,3 % javne potrošnje | 67,6 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 6,3 od 10 | 63,0 |
Rast BDP-a 2,28 % godišnje | 56,3 |
Gustina naseljenosti 216 st./km² | 48,8 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,20 % svih prihoda | 41,6 |
Gini koeficijent 35,5 od 100 | 38,6 |
Stopa fertiliteta 2,86 rođenja po ženi | 35,8 |
Korisnici interneta 65,9 % stanovništva | 35,0 |
Siromaštvo i razvijenost 3,3 od 10 | 33,0 |
Očekivano trajanje života 67,1 godina | 28,7 |
Zdravlje dece do 5 godina 2,4 od 10 | 24,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,00 od 5 (5 = najbolje) | 19,9 |
Starenje stanovništva 4,88 % stanovništva | 10,3 |
Bezbednost hrane 1,0 od 10 | 10,0 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 7,20 % stanovništva | 9,6 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 26,7 na 1000 živorođenih | 6,0 |
Stopa pismenosti odraslih 95,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 6,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 3,3 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 102 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (81,0); Kvalitet regulative (64,6); Efikasnost vlade (57,1); najmanje: Fizička infrastruktura (16,0); Politička stabilnost (19,6); Vladavina prava (30,9).
Žene u parlamentu 12,1 % mesta | 81,0 |
Kvalitet regulative -0,73 na skali od -2,5 do +2,5 | 64,6 |
Efikasnost vlade -0,35 na skali od -2,5 do +2,5 | 57,1 |
INFORM indeks upravljanja 5,6 od 10 | 56,0 |
Naučni radovi 55,9 na milion stanovnika | 49,3 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,6 od 10 | 46,0 |
Kontrola korupcije 0,35 na skali od -2,5 do +2,5 | 42,9 |
Smanjenje rizika od katastrofa 4,2 od 10 | 42,0 |
Komunikaciona infrastruktura 3,2 od 10 | 32,0 |
Glas i odgovornost 0,92 na skali od -2,5 do +2,5 | 31,5 |
Vladavina prava 0,95 na skali od -2,5 do +2,5 | 30,9 |
Politička stabilnost 1,52 na skali od -2,5 do +2,5 | 19,6 |
Fizička infrastruktura 1,6 od 10 | 16,0 |
Rizik najviše podižu: Društvena nejednakost (91,8); Obrazovanje (77,4).
Društvena nejednakost veoma slaba pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 91,8 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 77,4 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 59,1 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 56,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Maršalska Ostrva: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MHL BibTeX
@misc{criora_atlas_MHL_2026,
author = {{Criora}},
title = {Maršalska Ostrva: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MHL},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.