+2,3 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,6 °C → +2,3 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,2 °C → +1,5 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Palau: rizik 31 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 4,4 od 10 | Priobalna poplava | Srednji | |
| 4,4 od 10 | Cunami | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti





























+21 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Još na mapi: suše
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,5 | Suša | Nizak | |
| 2,0 | Epidemije | Nizak | |
| 0,5 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (3,3 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,3 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+171 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 8 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 4.110 mm, pa će porast do 2080. biti oko 4 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
1. mesto od 5, računajući od najbezbednije
3. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40
16. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Emisije CO2 po stanovniku”: 82,8 t CO2e po stanovniku za 2024. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 28,7, pa je razlika u odnosu na svet +71,3.
Rizik najviše podižu: Emisije CO2 po stanovniku (100,0); Udeo obnovljive energije (99,1); Udeo obnovljive električne energije (95,4); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0).
Emisije CO2 po stanovniku 82,8 t CO2e po stanovniku | 100,0 |
Udeo obnovljive energije 0,90 % ukupne energije | 99,1 |
Udeo obnovljive električne energije 4,60 % ukupne proizvodnje | 95,4 |
Stepen-dani hlađenja 3.454 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 82,1 |
Energetska intenzivnost 13,8 MJ po dolaru BDP-a | 71,9 |
Temperatura površine tla 26,5 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 63,4 |
Zaštita obale prirodnim staništima 79,9 od 100 | 20,1 |
Zagađenje vazduha PM2,5 7,33 µg/m³ | 2,8 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 1,24 dana | 0,8 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,82 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovani uticaj porasta nivoa mora (100,0); Učešće u ekološkim sporazumima (96,8); Projektovana promena prinosa žitarica (90,7); najmanje: Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,3); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,6).
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma visoka ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 100,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 96,8 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 90,7 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 77,6 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 74,2 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 71,6 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 69,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 63,7 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja visoka ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 62,7 |
Poljoprivredni kapacitet srednja ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 50,8 |
Rizik od cunamija 4,4 od 10 | 44,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka srednja ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 43,6 |
Koeficijent starosne zavisnosti niska ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 37,6 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 36,3 |
Ugrožene vrste sisara 5 vrsta | 33,4 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 30,5 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 28,2 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 22,4 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 22,0 |
Poljoprivredno zemljište 9,35 % kopnene površine | 10,3 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 3,04 % BDP-a | 7,0 |
Šumska površina 90,5 % kopnene površine | 4,5 |
Zaštićena područja 98,0 % kopnene površine | 2,0 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,6 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,01 % površine šuma | 0,3 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prekomerna težina kod odraslih (76,5); Izdaci za obrazovanje (73,9); Zavisnost od pomoći (65,0); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Nedavni šokovi (0,0).
Prekomerna težina kod odraslih 71,3 % odraslih | 76,5 |
Izdaci za obrazovanje 9,13 % javne potrošnje | 73,9 |
Zavisnost od pomoći 6,5 od 10 | 65,0 |
Rast BDP-a 6,29 % godišnje | 53,2 |
Starenje stanovništva 11,8 % stanovništva | 29,5 |
Gustina naseljenosti 38,5 st./km² | 29,3 |
Očekivano trajanje života 69,4 godine | 25,3 |
Siromaštvo i razvijenost 2,3 od 10 | 23,0 |
Stopa fertiliteta 1,88 rođenja po ženi | 19,4 |
Korisnici interneta 83,9 % stanovništva | 16,5 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,6 od 10 | 16,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 1,2 od 10 | 12,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,04 (1 = podjednako) | 10,7 |
Bezbednost hrane 1,0 od 10 | 10,0 |
Bezbedna pijaća voda 90,8 % stanovništva | 9,8 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 21,4 na 1000 živorođenih | 4,7 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,3 od 10 | 3,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,93 od 5 (5 = najbolje) | 1,2 |
Stopa pismenosti odraslih 99,8 % ljudi od 15 godina i starijih | 0,2 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 107 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (60,8); INFORM indeks upravljanja (50,0); Smanjenje rizika od katastrofa (49,0); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (12,0); Fizička infrastruktura (14,0); Politička stabilnost (24,0).
Žene u parlamentu 25,0 % mesta | 60,8 |
INFORM indeks upravljanja 5,0 od 10 | 50,0 |
Smanjenje rizika od katastrofa 4,9 od 10 | 49,0 |
Efikasnost vlade 0,10 na skali od -2,5 do +2,5 | 47,9 |
Kvalitet regulative 0,45 na skali od -2,5 do +2,5 | 41,1 |
Kontrola korupcije 0,51 na skali od -2,5 do +2,5 | 39,7 |
Glas i odgovornost 1,01 na skali od -2,5 do +2,5 | 29,7 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 2,9 od 10 | 29,0 |
Vladavina prava 1,17 na skali od -2,5 do +2,5 | 26,6 |
Naučni radovi 363 na milion stanovnika | 26,0 |
Politička stabilnost 1,30 na skali od -2,5 do +2,5 | 24,0 |
Fizička infrastruktura 1,4 od 10 | 14,0 |
Komunikaciona infrastruktura 1,2 od 10 | 12,0 |
Rizik najviše podižu: Lakoća poslovanja (62,5); Obrazovanje (56,9).
Lakoća poslovanja slaba pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 62,5 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 56,9 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 44,2 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Palau: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/PLW BibTeX
@misc{criora_atlas_PLW_2026,
author = {{Criora}},
title = {Palau: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/PLW},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.