Criora

Palau Klimatski rizik i karta opasnosti

Palau: rizik 31 od 100, nizak.

Region
Okeanija
Podregion
Mikronezija
Prihod
Visok
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

Glavne pretnje

Ocena Opasnost Rizik
4,4 od 10 Priobalna poplava Srednji
4,4 od 10 Cunami Srednji

Ispod je još 6 pretnji: suša (3,5 od 10), epidemije (2,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,5 od 10), zemljotres (0,1 od 10), rečna poplava (0,0 od 10), sukobi (0,0 od 10).

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Gradovi
Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

+21 cm do 2050. Natural Earth
0 100 cm

Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.

Otvori veliku mapu

Još na mapi: suše


Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 31

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 22 Klima i energija Nizak Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 25 Priroda +0,2 Nizak Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 25 Društvo Nizak Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 33 Rizik slabog upravljanja Nizak Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 49 Rizik slabe adaptacije -5,5 Srednji Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
3,5 Suša Nizak
2,0 Epidemije Nizak
0,5 Vetar tropskih ciklona Slab
0,1 Zemljotres Slab
0,0 Rečna poplava Slab
0,0 Sukobi Slab

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (3,3 od 10).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
Suvlje nego obično: 17 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Jasan znak.
Januar-mart
Svežije nego obično: 12 od 23 godine sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 8. Slab znak, možda slučajnost.
Februar-april
Suvlje nego obično: 14 od 19 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 6. Jasan znak.

„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Na koje još zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+2,3 °C

Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0,0 °C+1,6 °C+1,2 °C+2,3 °C+1,5 °C1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+1,6 °C → +2,3 °C
Ako emisije prestanu da rastu
+1,2 °C → +1,5 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 2,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

+171 mm

Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0 mm+86 mm+26 mm+171 mm+101 mm1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+86 mm → +171 mm
Ako emisije prestanu da rastu
+26 mm → +101 mm

Najsuvlji mesec: oko 8 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 4.110 mm, pa će porast do 2080. biti oko 4 % godišnje sume.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada
Tropska 100%
2050
Tropska 100%
2080
Tropska 100%
Tropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

Nivo mora

Porast nivoa mora uz obalu

0,00 m+0,24 m+0,21 m+0,83 m+0,61 m1995-201420502100
Ako emisije nastave da rastu
+0,24 m → +0,83 m
Ako emisije prestanu da rastu
+0,21 m → +0,61 m

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Palau u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Emisije CO2 po stanovniku”: 82,8 t CO2e po stanovniku za 2024. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 28,7, pa je razlika u odnosu na svet +71,3.

Rizik najviše podižu: Emisije CO2 po stanovniku (100,0); Udeo obnovljive energije (99,1); Udeo obnovljive električne energije (95,4); najmanje: Stepen-dani grejanja (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Indeks suše (SPEI) (0,0).

Emisije CO2 po stanovniku
82,8 t CO2e po stanovniku
100,0
Udeo obnovljive energije
0,90 % ukupne energije
99,1
Udeo obnovljive električne energije
4,60 % ukupne proizvodnje
95,4
Stepen-dani hlađenja
3.454 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

82,1
Energetska intenzivnost
13,8 MJ po dolaru BDP-a
71,9
Temperatura površine tla
26,5 °C

Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze.

63,4
Zaštita obale prirodnim staništima
79,9 od 100
20,1
Zagađenje vazduha PM2,5
7,33 µg/m³
2,8
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
1,24 dana
0,8
Rizik od rečnih poplava
0 od 10
0,0
Udeo uglja u električnoj energiji
0 % ukupne proizvodnje
0,0
Indeks suše (SPEI)
0,82 (ispod 0: suvlje nego obično)
0,0
Pristup čistim gorivima
100 % stanovništva
0,0
Stepen-dani grejanja
0 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja.

0,0

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Palau: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/PLW

BibTeX

@misc{criora_atlas_PLW_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Palau: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/PLW},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.