+2,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,4 °C → +2,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,2 °C → +1,4 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Samoa: rizik 38 od 100, nizak.
Glavna pretnja, porast nivoa mora, ne ulazi u ocenu: svetske karte poplava po kojima INFORM računa ne vide ova ostrva, pa ovde nema ocene poplava s mora. Ocena 38 proizlazi iz ostalih pretnji i iz toga kako se zemlja s njima nosi.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| Porast nivoa mora | Nije ocenjen | ||
| 6,3 od 10 | Vetar tropskih ciklona | Visok | |
| 4,3 od 10 | Zemljotres | Srednji | |
| 4,2 od 10 | Cunami | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Nivo mora
Porast u odnosu na period 1995-2014, regionalna projekcija IPCC AR6 za ovu obalu.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,7 | Epidemije | Nizak | |
| 0,5 | Suša | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (6,6 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Suvlje nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u najsušoj trećini. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,4 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+61 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 15 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 3.350 mm, pa će porast do 2080. biti oko 2 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 21% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
1. mesto od 3, računajući od najbezbednije
5. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 40
10. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Stepen-dani hlađenja”: 2.822 stepen-dana za 2024. godinu. To je rizik 67,1 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 52,6, pa je razlika u odnosu na svet +14,5.
Rizik najviše podižu: Stepen-dani hlađenja (67,1); Udeo obnovljive energije (62,8); Temperatura površine tla (61,7); najmanje: Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0).
Stepen-dani hlađenja 2.822 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 67,1 |
Udeo obnovljive energije 35,9 % ukupne energije | 62,8 |
Temperatura površine tla 25,7 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 61,7 |
Pristup čistim gorivima 39,7 % stanovništva | 60,3 |
Udeo obnovljive električne energije 49,1 % ukupne proizvodnje | 50,9 |
Energetska intenzivnost 5,40 MJ po dolaru BDP-a | 24,8 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,60 t CO2e po stanovniku | 21,6 |
Zagađenje vazduha PM2,5 12,6 µg/m³ | 8,7 |
Zaštita obale prirodnim staništima 95,9 od 100 | 4,1 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Indeks suše (SPEI) 0,10 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Zaštićena područja (99,8); Kapacitet brana (98,8); Poljoprivredni kapacitet (96,9); najmanje: Vodna tela dobrog kvaliteta (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,5).
Zaštićena područja 0,30 % kopnene površine | 99,8 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 98,8 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 96,9 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 90,6 |
Ruralno stanovništvo veoma visoka ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 88,9 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 87,9 |
Asfaltirani putevi veoma visoka ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 86,7 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 86,2 |
Indeks proizvodnje hrane 83,1 (2014-2016 = 100) | 79,2 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 78,7 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta visoka ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 75,4 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 75,0 |
Zaštićena područja bioma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 74,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 70,3 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja srednja ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 56,0 |
Pripremljenost za katastrofe srednja ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 53,8 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine srednja ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 53,2 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 47,1 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora srednja ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 45,1 |
Rizik od zemljotresa 4,3 od 10 | 43,0 |
Rizik od cunamija 4,2 od 10 | 42,0 |
Šumska površina 57,6 % kopnene površine | 39,2 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 34,9 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 33,9 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 9,80 % BDP-a | 22,7 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 22,5 |
Ugrožene vrste sisara 2 vrste | 20,5 |
Poljoprivredno zemljište 17,6 % kopnene površine | 19,9 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 18,6 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 12,8 |
Urbana koncentracija veoma niska ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 11,1 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 9,1 |
Iscrpljivanje šuma 0,29 % BND-a | 1,6 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,29 % BND-a | 0,5 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 100 % vodnih tela | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nezadovoljena potreba za kontracepcijom (100,0); Prekomerna težina kod odraslih (96,7); Izdaci za obrazovanje (66,5); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Upis u osnovnu školu (0,0); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (0,0).
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 38,9 % udatih žena od 15 do 49 godina | 100,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 87,7 % odraslih | 96,7 |
Izdaci za obrazovanje 11,7 % javne potrošnje | 66,5 |
Stopa aktivnosti 45,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 66,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 44,1 % stanovništva | 59,8 |
Zavisnost od pomoći 5,8 od 10 | 58,0 |
Rast BDP-a 4,20 % godišnje | 54,8 |
Stopa fertiliteta 3,80 rođenja po ženi | 51,5 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 56,4 % stope aktivnosti muškaraca | 49,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 4,7 od 10 | 47,0 |
Siromaštvo i razvijenost 4,5 od 10 | 45,0 |
Bezbedna pijaća voda 62,5 % stanovništva | 39,9 |
Gustina naseljenosti 77,9 st./km² | 37,3 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 21,9 % stanovništva | 29,1 |
Očekivano trajanje života 71,8 godina | 21,7 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 10,8 % svih smrtnih slučajeva | 14,5 |
Starenje stanovništva 6,07 % stanovništva | 13,6 |
Stopa nezaposlenosti 5,00 % radne snage | 13,5 |
Zdravlje dece do 5 godina 1,0 od 10 | 10,0 |
Bezbednost hrane 0,9 od 10 | 9,0 |
Ekonomska i socijalna prava 4,78 od 5 (5 = najbolje) | 4,2 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 14,9 na 1000 živorođenih | 3,2 |
Stopa pismenosti odraslih 98,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 2,9 |
Pothranjenost 3,60 % stanovništva | 2,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 0 od 10 | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 101 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Žene u parlamentu (84,6); Prijave patenata (79,3); Pristup zdravstvenoj zaštiti (57,0); najmanje: Fizička infrastruktura (16,0); Politička stabilnost (23,3); Vladavina prava (28,8).
Žene u parlamentu 9,80 % mesta | 84,6 |
Prijave patenata 4,68 na milion stanovnika | 79,3 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 5,7 od 10 | 57,0 |
Kvalitet regulative -0,08 na skali od -2,5 do +2,5 | 51,5 |
Efikasnost vlade 0,20 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,9 |
Naučni radovi 75,3 na milion stanovnika | 45,6 |
Smanjenje rizika od katastrofa 4,3 od 10 | 43,0 |
INFORM indeks upravljanja 4,1 od 10 | 41,0 |
Kontrola korupcije 0,66 na skali od -2,5 do +2,5 | 36,8 |
Glas i odgovornost 0,92 na skali od -2,5 do +2,5 | 31,7 |
Komunikaciona infrastruktura 2,9 od 10 | 29,0 |
Vladavina prava 1,06 na skali od -2,5 do +2,5 | 28,8 |
Politička stabilnost 1,34 na skali od -2,5 do +2,5 | 23,3 |
Fizička infrastruktura 1,6 od 10 | 16,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (97,8); Obrazovanje (90,5).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 97,8 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 90,5 |
IKT infrastruktura slaba pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 68,2 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 50,1 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Samoa: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/WSM BibTeX
@misc{criora_atlas_WSM_2026,
author = {{Criora}},
title = {Samoa: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/WSM},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.