+2,1 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +1,5 °C → +2,1 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,1 °C → +1,4 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Zelenortska Ostrva: rizik 37 od 100, nizak.
Glavna pretnja, porast nivoa mora, ne ulazi u ocenu: svetske karte poplava po kojima INFORM računa ne vide ova ostrva, pa ovde nema ocene poplava s mora. Ocena 37 proizlazi iz ostalih pretnji i iz toga kako se zemlja s njima nosi.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| Porast nivoa mora | Nije ocenjen | ||
| 4,8 od 10 | Suša | Srednji | |
| 4,5 od 10 | Epidemije | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (7,5 od 10).
Nivo mora
Porast u odnosu na period 1995-2014, regionalna projekcija IPCC AR6 za ovu obalu.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,1 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Cunami | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
0,0 od 10 za vetar tropskih ciklona je ocena samog INFORM-a (poređenja radi: Mauricijus 7,8, Madagaskar 6,7). INFORM ovde računa samo vetar; talase i olujni nalet mora kojima cikloni plave niska ostrva svrstava u obalne poplave, a takve poplave njegove karte na ovim ostrvima ne vide.
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+2,1 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 2,2 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
+33 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 1 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 160 mm, pa će porast do 2080. biti oko 20 % godišnje sume.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
1. mesto od 16, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 52
3. mesto od 54, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 51
8. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive električne energije”: 18,3 % ukupne proizvodnje za 2021. godinu. To je rizik 81,7 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,0, pa je razlika u odnosu na svet +6,8.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive električne energije (81,7); Udeo obnovljive energije (77,4); Temperatura površine tla (77,1); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Stepen-dani grejanja (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).
Udeo obnovljive električne energije 18,3 % ukupne proizvodnje | 81,7 |
Udeo obnovljive energije 21,8 % ukupne energije | 77,4 |
Temperatura površine tla 33,2 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 77,1 |
Stepen-dani hlađenja 2.045 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 48,6 |
Indeks suše (SPEI) -1,12 (ispod 0: suvlje nego obično) | 44,9 |
Zagađenje vazduha PM2,5 42,3 µg/m³ | 42,3 |
Emisije CO2 po stanovniku 1,29 t CO2e po stanovniku | 18,7 |
Pristup čistim gorivima 83,9 % stanovništva | 16,1 |
Energetska intenzivnost 2,17 MJ po dolaru BDP-a | 6,7 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Stepen-dani grejanja 0,04 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena podzemnih voda (100,0); Kapacitet brana (100,0); Zaštićena područja (99,9); najmanje: Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka (0,0); Koeficijent zavisnosti od voda (0,0); Gubitak drvenog pokrivača (0,0).
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 100,0 |
Zaštićena područja 0,20 % kopnene površine | 99,9 |
Poljoprivredni kapacitet veoma visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 99,1 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku veoma visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 91,6 |
Zaštićena područja bioma veoma visoka ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 90,4 |
Šumska površina 11,6 % kopnene površine | 87,8 |
Indeks proizvodnje hrane 74,8 (2014-2016 = 100) | 85,8 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 83,4 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 76,9 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 75,0 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,7 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 59,7 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 59,7 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora srednja ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 59,4 |
Zavisnost od uvoza hrane srednja ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 51,8 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 48,7 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima srednja ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 46,8 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 44,7 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 39,0 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 38,2 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 37,2 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 33,3 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 31,2 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 30,8 |
Ugrožene vrste sisara 4 vrste | 30,0 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 26,0 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 25,0 |
Projektovana promena stanovništva niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 24,7 |
Poljoprivredno zemljište 19,6 % kopnene površine | 22,3 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 4,92 % BDP-a | 11,4 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 89,0 % vodnih tela | 11,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 9,9 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 4,6 |
Iscrpljivanje šuma 0,30 % BND-a | 1,6 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,83 % BND-a | 1,4 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik od cunamija 0 od 10 | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka veoma niska ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Nedavni šokovi (97,0); Bolnički kreveti (83,9); Izdaci za obrazovanje (61,7); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Devojčice i dečaci u školi (1,5); Pristup električnoj energiji (1,5).
Nedavni šokovi 9,7 od 10 | 97,0 |
Bolnički kreveti 2,21 na 1000 stanovnika | 83,9 |
Izdaci za obrazovanje 13,4 % javne potrošnje | 61,7 |
Rast BDP-a 6,30 % godišnje | 53,2 |
Zavisnost od pomoći 5,1 od 10 | 51,0 |
Siromaštvo i razvijenost 4,6 od 10 | 46,0 |
Prekomerna težina kod odraslih 46,7 % odraslih | 46,0 |
Gustina naseljenosti 130 st./km² | 43,0 |
Stopa aktivnosti 62,2 % ljudi od 15 godina i starijih | 40,9 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 23,3 % svih smrtnih slučajeva | 33,2 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 24,8 % stanovništva | 33,0 |
Stopa nezaposlenosti 11,9 % radne snage | 32,5 |
Bezbednost hrane 2,8 od 10 | 28,0 |
Ekonomska i socijalna prava 3,67 od 5 (5 = najbolje) | 26,5 |
Korisnici interneta 74,7 % stanovništva | 26,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 79,6 % stope aktivnosti muškaraca | 25,0 |
Pothranjenost 13,5 % stanovništva | 20,5 |
Starenje stanovništva 7,15 % stanovništva | 16,6 |
Stopa pismenosti odraslih 88,5 % ljudi od 15 godina i starijih | 16,4 |
Očekivano trajanje života 76,2 godine | 15,2 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 1,4 od 10 | 14,0 |
Stopa fertiliteta 1,51 rođenje po ženi | 13,2 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 1,1 od 10 | 11,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,7 od 10 | 7,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 11,1 na 1000 živorođenih | 2,3 |
Pristup električnoj energiji 98,6 % stanovništva | 1,5 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 1,5 |
Upis u osnovnu školu 103 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Prijave patenata (87,4); Naučni radovi (52,7); Smanjenje rizika od katastrofa (51,0); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (24,0); Fizička infrastruktura (25,0); Žene u parlamentu (30,3).
Prijave patenata 1,94 na milion stanovnika | 87,4 |
Naučni radovi 42,3 na milion stanovnika | 52,7 |
Smanjenje rizika od katastrofa 5,1 od 10 | 51,0 |
Kvalitet regulative 0,01 na skali od -2,5 do +2,5 | 49,8 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 4,6 od 10 | 46,0 |
Vladavina prava 0,45 na skali od -2,5 do +2,5 | 40,9 |
INFORM indeks upravljanja 4,0 od 10 | 40,0 |
Efikasnost vlade 0,51 na skali od -2,5 do +2,5 | 39,8 |
Politička stabilnost 0,86 na skali od -2,5 do +2,5 | 32,8 |
Glas i odgovornost 0,88 na skali od -2,5 do +2,5 | 32,4 |
Kontrola korupcije 0,91 na skali od -2,5 do +2,5 | 31,9 |
Žene u parlamentu 44,4 % mesta | 30,3 |
Fizička infrastruktura 2,5 od 10 | 25,0 |
Komunikaciona infrastruktura 2,4 od 10 | 24,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (99,1); Obrazovanje (85,5); Društvena nejednakost (56,7).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 99,1 |
Obrazovanje veoma slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 85,5 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 56,7 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 54,1 |
IKT infrastruktura srednja pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 50,6 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2019-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Zelenortska Ostrva: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/CPV BibTeX
@misc{criora_atlas_CPV_2026,
author = {{Criora}},
title = {Zelenortska Ostrva: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/CPV},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.