+3,8 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,9 °C → +3,8 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +2,4 °C → +2,7 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Crna Gora: rizik 37 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 6,1 od 10 | Cunami | Visok | |
| 5,5 od 10 | Zemljotres | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti











Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: cunamiji.
Još na mapi: požari
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 3,0 | Priobalna poplava | Nizak | |
| 2,7 | Epidemije | Nizak | |
| 1,7 | Suša | Slab | |
| 1,3 | Rečna poplava | Slab | |
| 1,2 | Sukobi | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „denga” (5,3 od 10).
INFORM ne ocenjuje šumske požare. Prema satelitskim podacima, ovde je u prosečnoj godini od 2002. do 2023. izgorelo oko 0,5% kopna, uključujući paljenje strništa (NASA GFED).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,8 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 6,7 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-105 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 29 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.540 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 7 % godišnje sume.
2,4%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 0%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
2,2%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 2,4%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Do 2080. godine 50% teritorije pomera se u topliju klimatsku zonu.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Za ovaj grad UN ne daje posebnu procenu.
g je ubrzanje Zemljine teže: od oko 0,1 g trese snažno i moguća su laka oštećenja zgrada.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
6. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39
27. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
9. mesto od 58, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 44
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 39,6 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 58,9 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet -16,4.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (58,9); Potrošnja energije po stanovniku (58,1); Temperatura površine tla (39,5); najmanje: Indeks suše (SPEI) (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,3); Stepen-dani hlađenja (8,6).
Udeo obnovljive energije 39,6 % ukupne energije | 58,9 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.722 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 58,1 |
Temperatura površine tla 14,9 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 39,5 |
Udeo uglja u električnoj energiji 39,1 % ukupne proizvodnje | 39,2 |
Pristup čistim gorivima 61,4 % stanovništva | 38,6 |
Udeo obnovljive električne energije 61,8 % ukupne proizvodnje | 38,2 |
Stepen-dani grejanja 2.841 stepen-dan Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 34,4 |
Zaštita obale prirodnim staništima 74,9 od 100 | 25,1 |
Uvoz energije 24,4 % potrošnje energije | 24,4 |
Zagađenje vazduha PM2,5 18,0 µg/m³ | 14,8 |
Energetska intenzivnost 3,43 MJ po dolaru BDP-a | 13,8 |
Rizik od rečnih poplava 1,3 od 10 | 13,0 |
Stepen-dani hlađenja 363 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 8,6 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0,54 dana | 0,3 |
Indeks suše (SPEI) 0,54 (ispod 0: suvlje nego obično) | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Učešće u ekološkim sporazumima (100,0); Projektovana promena godišnjeg oticaja (93,3); Zaštićena područja (83,8); najmanje: Pripremljenost za katastrofe (0,0); Iscrpljivanje prirodnih resursa (0,3); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,4).
Učešće u ekološkim sporazumima veoma visoka ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 100,0 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 93,3 |
Zaštićena područja 16,3 % kopnene površine | 83,8 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 78,6 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 74,3 |
Poljoprivredni kapacitet visoka ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 72,4 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku visoka ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 70,1 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 67,9 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Indeks proizvodnje hrane 101 (2014-2016 = 100) | 65,4 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 64,7 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture visoka ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 64,1 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 62,9 |
Rizik od cunamija 6,1 od 10 | 61,0 |
Kapacitet brana srednja ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 58,7 |
Zaštićena područja bioma srednja ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 57,5 |
Rizik od zemljotresa 5,5 od 10 | 55,0 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 53,7 |
Ugrožene vrste sisara 7 vrsta | 38,8 |
Zavisnost od uvoza hrane niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 37,3 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 37,1 |
Šumska površina 61,5 % kopnene površine | 35,2 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta niska ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 34,2 |
Asfaltirani putevi niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 29,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 28,8 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 26,6 |
Poljoprivredno zemljište 19,6 % kopnene površine | 22,3 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 9,3 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 9,1 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 8,8 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 3,49 % BDP-a | 8,1 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 8,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 6,1 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 95,4 % vodnih tela | 4,7 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,10 % površine šuma | 4,5 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 4,1 |
Iscrpljivanje šuma 0,13 % BND-a | 0,7 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,4 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,19 % BND-a | 0,3 |
Pripremljenost za katastrofe veoma niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Bolnički kreveti (71,3); Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (60,0); Rast BDP-a (55,9); najmanje: Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0); Upis u osnovnu školu (0,0).
Bolnički kreveti 3,82 na 1000 stanovnika | 71,3 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 6,0 od 10 | 60,0 |
Rast BDP-a 2,74 % godišnje | 55,9 |
Rast prihoda domaćinstava 1,31 % godišnje | 54,8 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 6,20 % svih prihoda | 54,5 |
Pristup sanitarnim uslovima 50,9 % stanovništva | 52,5 |
Prekomerna težina kod odraslih 50,0 % odraslih | 50,1 |
Starenje stanovništva 18,3 % stanovništva | 47,4 |
Nezadovoljena potreba za kontracepcijom 21,0 % udatih žena od 15 do 49 godina | 46,4 |
Zavisnost od pomoći 4,6 od 10 | 46,0 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 27,1 % svih smrtnih slučajeva | 38,9 |
Stopa nezaposlenosti 13,6 % radne snage | 37,0 |
Gini koeficijent 34,3 od 100 | 34,8 |
Gustina naseljenosti 46,4 st./km² | 31,4 |
Stopa aktivnosti 70,9 % ljudi od 15 godina i starijih | 27,8 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 20,0 % stanovništva | 26,6 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 78,3 % stope aktivnosti muškaraca | 26,3 |
Stopa fertiliteta 1,80 rođenja po ženi | 18,0 |
Siromaštvo i razvijenost 1,7 od 10 | 17,0 |
Bezbedna pijaća voda 85,5 % stanovništva | 15,4 |
Očekivano trajanje života 77,9 godina | 12,7 |
Korisnici interneta 88,9 % stanovništva | 11,4 |
Ekonomska i socijalna prava 4,72 od 5 (5 = najbolje) | 5,4 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,5 od 10 | 5,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,01 (1 = podjednako) | 3,7 |
Stopa pismenosti odraslih 98,5 % ljudi od 15 godina i starijih | 2,1 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,2 od 10 | 2,0 |
Bezbednost hrane 0,1 od 10 | 1,0 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 2,40 na 1000 živorođenih | 0,3 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 106 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (94,4); Prijave patenata (73,6); Žene u parlamentu (57,4); najmanje: Komunikaciona infrastruktura (3,0); Fizička infrastruktura (7,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (19,0).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,36 % BDP-a | 94,4 |
Prijave patenata 7,98 na milion stanovnika | 73,6 |
Žene u parlamentu 27,2 % mesta | 57,4 |
INFORM indeks upravljanja 4,9 od 10 | 49,0 |
Kontrola korupcije 0,08 na skali od -2,5 do +2,5 | 48,5 |
Kvalitet regulative 0,21 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,8 |
Vladavina prava 0,21 na skali od -2,5 do +2,5 | 45,8 |
Glas i odgovornost 0,40 na skali od -2,5 do +2,5 | 42,0 |
Politička stabilnost 0,45 na skali od -2,5 do +2,5 | 41,0 |
Efikasnost vlade 0,47 na skali od -2,5 do +2,5 | 40,6 |
Smanjenje rizika od katastrofa 2,6 od 10 | 26,0 |
Naučni radovi 473 na milion stanovnika | 22,7 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 1,9 od 10 | 19,0 |
Fizička infrastruktura 0,7 od 10 | 7,0 |
Komunikaciona infrastruktura 0,3 od 10 | 3,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (96,2); Obrazovanje (66,9); Lakoća poslovanja (52,9).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 96,2 |
Obrazovanje slaba pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 66,9 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 52,9 |
Društvena nejednakost dobra pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 38,1 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 34,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2018-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Crna Gora: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MNE BibTeX
@misc{criora_atlas_MNE_2026,
author = {{Criora}},
title = {Crna Gora: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MNE},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.