+3,0 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,4 °C → +3,0 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,2 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Malta: rizik 34 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 5,9 od 10 | Cunami | Srednji |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti





























+23 cm do 2050. Natural Earth Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: cunamiji.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,8 | Epidemije | Nizak | |
| 0,7 | Priobalna poplava | Slab | |
| 0,1 | Zemljotres | Slab | |
| 0,0 | Rečna poplava | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab | |
| 0,0 | Suša | Slab | |
| 0,0 | Sukobi | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (5,2 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.
Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.
Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,0 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 4,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-75 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 440 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 17 % godišnje sume.
100%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 100%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
5. mesto od 14, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 39
24. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
38. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Uvoz energije”: 404 % potrošnje energije za 2023. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 43,8, pa je razlika u odnosu na svet +56,2.
Rizik najviše podižu: Uvoz energije (100,0); Udeo obnovljive energije (91,1); Udeo obnovljive električne energije (88,1); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).
Uvoz energije 404 % potrošnje energije | 100,0 |
Udeo obnovljive energije 8,60 % ukupne energije | 91,1 |
Udeo obnovljive električne energije 11,9 % ukupne proizvodnje | 88,1 |
Temperatura površine tla 25,8 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 61,8 |
Indeks suše (SPEI) -1,50 (ispod 0: suvlje nego obično) | 60,1 |
Potrošnja energije po stanovniku 1.398 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 54,4 |
Emisije CO2 po stanovniku 3,18 t CO2e po stanovniku | 32,3 |
Zaštita obale prirodnim staništima 72,0 od 100 | 28,0 |
Stepen-dani hlađenja 1.166 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 27,7 |
Zagađenje vazduha PM2,5 11,7 µg/m³ | 7,7 |
Stepen-dani grejanja 357 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 4,3 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 6,64 dana | 4,2 |
Energetska intenzivnost 1,18 MJ po dolaru BDP-a | 1,2 |
Rizik od rečnih poplava 0 od 10 | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0 % ukupne proizvodnje | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Projektovana promena godišnjeg oticaja (100,0); Kapacitet brana (100,0); Šumska površina (98,5); najmanje: Gubitak drvenog pokrivača (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0); Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja (0,0).
Projektovana promena godišnjeg oticaja veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 100,0 |
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 100,0 |
Šumska površina 1,44 % kopnene površine | 98,5 |
Urbana koncentracija veoma visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 95,3 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 6,67 % vodnih tela | 93,3 |
Zaštićena područja 8,00 % kopnene površine | 92,1 |
Projektovana promena podzemnih voda veoma visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 85,4 |
Indeks proizvodnje hrane 76,0 (2014-2016 = 100) | 84,8 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 72,6 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 72,6 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 65,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima srednja ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 59,1 |
Rizik od cunamija 5,9 od 10 | 59,0 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 56,8 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora srednja ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 55,9 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 47,2 |
Koeficijent starosne zavisnosti srednja ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 46,8 |
Zavisnost od prirodnog kapitala srednja ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 44,5 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 43,7 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 33,8 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 33,3 |
Poljoprivredno zemljište 25,9 % kopnene površine | 29,6 |
Ugrožene vrste sisara 3 vrste | 25,9 |
Poljoprivredni kapacitet veoma niska ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 19,7 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 18,5 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 14,4 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 12,6 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 11,6 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 4,8 |
Ruralno stanovništvo veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 4,7 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 3,4 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 1,7 |
Rizik od zemljotresa 0,1 od 10 | 1,0 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 0,23 % BDP-a | 0,5 |
Projektovana promena prinosa žitarica veoma niska ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 0,0 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 0,0 |
Zavisnost zdravstva od spoljnog finansiranja veoma niska ranjivost Koliki deo izdataka za zdravstvo se plaća iz inostranstva. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Gubitak drvenog pokrivača 0 % površine šuma | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Gustina naseljenosti (72,6); Bolnički kreveti (69,2); Prekomerna težina kod odraslih (68,2); najmanje: Pristup sanitarnim uslovima (0,0); Pothranjenost (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0).
Gustina naseljenosti 1.727 st./km² | 72,6 |
Bolnički kreveti 4,09 na 1000 stanovnika | 69,2 |
Prekomerna težina kod odraslih 64,7 % odraslih | 68,2 |
Izdaci za obrazovanje 12,5 % javne potrošnje | 64,3 |
Rast BDP-a 3,96 % godišnje | 55,0 |
Starenje stanovništva 20,5 % stanovništva | 53,6 |
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 5,0 od 10 | 50,0 |
Rast prihoda domaćinstava 3,79 % godišnje | 39,7 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,60 % svih prihoda | 36,4 |
Gini koeficijent 31,8 od 100 | 27,0 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 78,0 % stope aktivnosti muškaraca | 26,6 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 16,7 % stanovništva | 22,2 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 12,9 % svih smrtnih slučajeva | 17,7 |
Bezbednost hrane 1,2 od 10 | 12,0 |
Stopa aktivnosti 81,6 % ljudi od 15 godina i starijih | 11,6 |
Stopa nezaposlenosti 2,90 % radne snage | 7,7 |
Korisnici interneta 93,9 % stanovništva | 6,3 |
Očekivano trajanje života 83,0 godine | 5,2 |
Stopa fertiliteta 1,01 rođenje po ženi | 4,8 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,3 od 10 | 3,0 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,3 od 10 | 3,0 |
Upis u osnovnu školu 97,7 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 2,9 |
Devojčice i dečaci u školi 1,00 (1 = podjednako) | 1,3 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 5,30 na 1000 živorođenih | 0,9 |
Bezbedna pijaća voda 99,8 % stanovništva | 0,2 |
Ekonomska i socijalna prava 4,98 od 5 (5 = najbolje) | 0,2 |
Zavisnost od pomoći 0 od 10 | 0,0 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup sanitarnim uslovima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (89,9); Prijave patenata (71,5); Žene u parlamentu (54,3); najmanje: Fizička infrastruktura (0,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (3,0); Naučni radovi (11,9).
Izdaci za istraživanje i razvoj 0,65 % BDP-a | 89,9 |
Prijave patenata 9,65 na milion stanovnika | 71,5 |
Žene u parlamentu 29,1 % mesta | 54,3 |
Kontrola korupcije 0,18 na skali od -2,5 do +2,5 | 46,5 |
INFORM indeks upravljanja 4,5 od 10 | 45,0 |
Kvalitet regulative 0,41 na skali od -2,5 do +2,5 | 41,8 |
Vladavina prava 0,67 na skali od -2,5 do +2,5 | 36,7 |
Efikasnost vlade 0,76 na skali od -2,5 do +2,5 | 34,7 |
Glas i odgovornost 0,98 na skali od -2,5 do +2,5 | 30,4 |
Politička stabilnost 1,04 na skali od -2,5 do +2,5 | 29,3 |
Komunikaciona infrastruktura 1,2 od 10 | 12,0 |
Naučni radovi 1.118 na milion stanovnika | 11,9 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,3 od 10 | 3,0 |
Fizička infrastruktura 0 od 10 | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Inovativnost (95,4); Lakoća poslovanja (55,4).
Inovativnost veoma slaba pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 95,4 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 55,4 |
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 51,7 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 26,5 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Malta: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MLT BibTeX
@misc{criora_atlas_MLT_2026,
author = {{Criora}},
title = {Malta: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/MLT},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.