Criora

Malta Klimatski rizik i karta opasnosti

Malta: rizik 34 od 100, nizak.

Region
Evropa
Podregion
Južna Evropa
Prihod
Visok
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

Glavne pretnje

Ocena Opasnost Rizik
5,9 od 10 Cunami Srednji

Ispod je još 7 pretnji: epidemije (2,8 od 10), priobalna poplava (0,7 od 10), zemljotres (0,1 od 10), rečna poplava (0,0 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10), suša (0,0 od 10), sukobi (0,0 od 10).

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Gradovi
Nema grada sa milion stanovnika

Mapa opasnosti

+23 cm do 2050. Natural Earth
0 100 cm

Porast nivoa mora: koliko će more 2050. stajati više nego 1995-2014. ako emisije prestanu da rastu, prema medijani IPCC AR6.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: cunamiji.

Otvori veliku mapu


Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 34

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 19 Klima i energija Slab Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 44 Priroda -1,3 Srednji Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 16 Društvo Slab Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 41 Rizik slabog upravljanja Srednji Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 51 Rizik slabe adaptacije -0,4 Srednji Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
2,8 Epidemije Nizak
0,7 Priobalna poplava Slab
0,1 Zemljotres Slab
0,0 Rečna poplava Slab
0,0 Vetar tropskih ciklona Slab
0,0 Suša Slab
0,0 Sukobi Slab

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje se prenose s čoveka na čoveka” (5,2 od 10).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Prošle epizode El Ninja nisu ostavile jasan trag u vremenu ove zemlje od novembra do maja.

Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: ni tamo se u tim mesecima nije pokazao jasan znak.

Svaka prošla epizoda El Ninja računa se jednako, slaba ili jaka, pa jak El Ninjo može doneti ono što ovaj prosek ne pokazuje.

Na koje zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,0 °C

Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0,0 °C+2,4 °C+1,7 °C+3,0 °C+2,2 °C1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+2,4 °C → +3,0 °C
Ako emisije prestanu da rastu
+1,7 °C → +2,2 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 4,1 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-75 mm

Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0 mm-45 mm-23 mm-75 mm-43 mm1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
-45 mm → -75 mm
Ako emisije prestanu da rastu
-23 mm → -43 mm

Najsuvlji mesec: do 2080. otprilike iste padavine, čak i ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 440 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 17 % godišnje sume.

100%

Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

100%100%100%100%100%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
100% → 100%
Ako se emisije smanje
100% → 100%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 100%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada
Umereno topla 100%
2050
Umereno topla 100%
2080
Umereno topla 100%
Umereno topla: blage zime

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

Nivo mora

Porast nivoa mora uz obalu

0,00 m+0,25 m+0,23 m+0,77 m+0,58 m1995-201420502100
Ako emisije nastave da rastu
+0,25 m → +0,77 m
Ako emisije prestanu da rastu
+0,23 m → +0,58 m

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Malta u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Uvoz energije”: 404 % potrošnje energije za 2023. godinu. To je rizik 100,0 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 43,8, pa je razlika u odnosu na svet +56,2.

Rizik najviše podižu: Uvoz energije (100,0); Udeo obnovljive energije (91,1); Udeo obnovljive električne energije (88,1); najmanje: Udeo uglja u električnoj energiji (0,0); Pristup čistim gorivima (0,0); Rizik od rečnih poplava (0,0).

Uvoz energije
404 % potrošnje energije
100,0
Udeo obnovljive energije
8,60 % ukupne energije
91,1
Udeo obnovljive električne energije
11,9 % ukupne proizvodnje
88,1
Temperatura površine tla
25,8 °C

Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze.

61,8
Indeks suše (SPEI)
-1,50 (ispod 0: suvlje nego obično)
60,1
Potrošnja energije po stanovniku
1.398 kg ekvivalenta nafte po stanovniku
54,4
Emisije CO2 po stanovniku
3,18 t CO2e po stanovniku
32,3
Zaštita obale prirodnim staništima
72,0 od 100
28,0
Stepen-dani hlađenja
1.166 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

27,7
Zagađenje vazduha PM2,5
11,7 µg/m³
7,7
Stepen-dani grejanja
357 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja.

4,3
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
6,64 dana
4,2
Energetska intenzivnost
1,18 MJ po dolaru BDP-a
1,2
Rizik od rečnih poplava
0 od 10
0,0
Pristup čistim gorivima
100 % stanovništva
0,0
Udeo uglja u električnoj energiji
0 % ukupne proizvodnje
0,0

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Malta: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/MLT

BibTeX

@misc{criora_atlas_MLT_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Malta: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/MLT},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.