Criora

Francuska Klimatski rizik i karta opasnosti

Francuska: rizik 34 od 100, nizak.

Region
Evropa
Podregion
Zapadna Evropa
Prihod
Visok
  1. Slab
  2. Nizak
  3. Srednji
  4. Visok
  5. Opasan

Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.

Glavne pretnje

Ocena Opasnost Rizik
7,4 od 10 Rečna poplava Visok
7,4 od 10 Priobalna poplava Visok

Ispod je još 6 pretnji: zemljotres (2,8 od 10), cunami (2,5 od 10), epidemije (2,3 od 10), sukobi (1,5 od 10), suša (0,9 od 10), vetar tropskih ciklona (0,0 od 10).

Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.

Mapa opasnosti

Natural Earth
Ne osećaju se Razorni

Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.

Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: rečne poplave, priobalne poplave.

Otvori veliku mapu


Događaji uživo

Katastrofe koje još traju i zvanična upozorenja na snazi, prema službama koje ih prate.

Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.

Otvori mapu uživo

Zašto je ocena 34

Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.

Za 5 godina Rizik
  1. 52 Klima i energija Srednji Poplave, suše, cikloni i epidemije, vrućina i hladnoća, energija i emisije.
  2. 29 Priroda -0,1 Nizak Voda, hrana, zdravlje, šume i kako će ih pogoditi klimatske promene; zemljotresi i cunamiji.
  3. 21 Društvo Nizak Siromaštvo, zdravlje, obrazovanje, nejednakost, sukobi i ljudi primorani da napuste dom.
  4. 31 Rizik slabog upravljanja Nizak Koliko loše rade vlast, bolnice, veze, putevi i priprema za katastrofe.
  5. 36 Rizik slabe adaptacije +1,9 Nizak Koliko privreda, vlast i društvo nisu spremni da ulažu u zaštitu od klimatskih promena.

Koje još pretnje postoje?

Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.

Ocena Opasnost Rizik
2,8 Zemljotres Nizak
2,5 Cunami Nizak
2,3 Epidemije Nizak
1,5 Sukobi Slab
0,9 Suša Slab
0,0 Vetar tropskih ciklona Slab

Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (4,0 od 10).

Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.

El Ninjo

El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.

Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:

Novembar-januar
Više padavina nego obično: 13 od 26 godina sa El Ninjom u tim mesecima (od 1950. godine); obično bude oko 9. Slab znak, možda slučajnost.

„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.

Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.

Na koje još zemlje utiče El Ninjo

Klima do 2050. i 2080.

Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.

+3,2 °C

Temperatura

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0,0 °C+2,5 °C+1,7 °C+3,2 °C+2,1 °C1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
+2,5 °C → +3,2 °C
Ako emisije prestanu da rastu
+1,7 °C → +2,1 °C

Najtopliji mesec: toplije za oko 5,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.

-121 mm

Godišnje padavine

2080. godine ako emisije nastave da rastu

0 mm-53 mm-39 mm-121 mm-60 mm1970-200020502080
Ako emisije nastave da rastu
-53 mm → -121 mm
Ako emisije prestanu da rastu
-39 mm → -60 mm

Najsuvlji mesec: oko 14 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.140 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 11 % godišnje sume.

43%

Teritorija pod visokim vodnim stresom

2080. godine ako emisije nastave da rastu

11%36%36%43%36%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
36% → 43%
Ako se emisije smanje
36% → 36%

Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 11%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.

1,7%

Rečne poplave

2080. godine ako emisije nastave da rastu

1,3%1,5%1,5%1,7%1,6%Sada20502080
Ako emisije nastave da rastu
1,5% → 1,7%
Ako emisije prestanu da rastu
1,5% → 1,6%

Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.

Klimatske zone zemlje

Scenario

Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.

Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.

Sada
Umereno topla 82%
13%
2050
Umereno topla 84%
13%
2080
Umereno topla 85%
13%
Polarna: bez toplog godišnjeg dobaKontinentalna: hladne zimeUmereno topla: blage zimeTropska: toplo cele godine

Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.

Nivo mora

Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

Avr · Kopno pod vodom 14%Dubina vode na mapi 0 m3 mOtvori mapu uživoNatural Earth

Porast nivoa mora uz obalu

0,00 m+0,24 m+0,22 m+0,76 m+0,56 m1995-201420502100
Ako emisije nastave da rastu
+0,24 m → +0,76 m
Ako emisije prestanu da rastu
+0,22 m → +0,56 m

Gradovi do kojih bi morska voda mogla da stigne

Kopno pod vodom

Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.

Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.

Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.

Gradovi sa sopstvenom stranicom

Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.

  • Pariz · 11,3 mil. stanovnika Rečne poplave: do 51 cm vode u centru pri stogodišnjoj poplavi. Više nego u 93% velikih gradova sveta.
  • Lion · 1,79 mil. stanovnika
  • Marselj · 1,64 mil. stanovnika
  • Lil · 1,09 mil. stanovnika

Lion, Marselj i Lil ni po jednoj opasnosti ne spadaju u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.

Proverite rizik na svojoj adresi

Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.

Bilo koja adresa ili mesto

Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.

Francuska u globalnom kontekstu

Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.

Svi pokazatelji

Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.

Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 16,2 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 83,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +7,9.

Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (83,2); Udeo obnovljive električne energije (77,2); Rizik od rečnih poplava (74,0); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,4).

Udeo obnovljive energije
16,2 % ukupne energije
83,2
Udeo obnovljive električne energije
22,8 % ukupne proizvodnje
77,2
Rizik od rečnih poplava
7,4 od 10
74,0
Potrošnja energije po stanovniku
3.185 kg ekvivalenta nafte po stanovniku
69,3
Uvoz energije
47,1 % potrošnje energije
47,1
Temperatura površine tla
16,6 °C

Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze.

43,0
Emisije CO2 po stanovniku
4,00 t CO2e po stanovniku
36,3
Indeks suše (SPEI)
-0,78 (ispod 0: suvlje nego obično)
31,3
Stepen-dani grejanja
2.454 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja.

29,7
Energetska intenzivnost
2,83 MJ po dolaru BDP-a
10,4
Zagađenje vazduha PM2,5
9,60 µg/m³
5,3
Stepen-dani hlađenja
194 stepen-dana

Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja.

4,6
Zaštita obale prirodnim staništima
98,5 od 100
1,5
Udeo uglja u električnoj energiji
0,36 % ukupne proizvodnje
0,4
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C
0 dana
0,0
Pristup čistim gorivima
100 % stanovništva
0,0

Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.

O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta

Za novinare i istraživače

Citiraj ovu stranicu

U jednom redu

Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke

APA

Criora. (2026). Francuska: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/FRA

BibTeX

@misc{criora_atlas_FRA_2026,
  author = {{Criora}},
  title = {Francuska: profil klimatskog rizika},
  year = {2026},
  url = {https://criora.com/sr/atlas/FRA},
  urldate = {2026-11-13}
}

Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.

Ugradi na svoj sajt

Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.