+3,2 °C
Temperatura
2080. godine ako emisije nastave da rastu
- Ako emisije nastave da rastu
- +2,5 °C → +3,2 °C
- Ako emisije prestanu da rastu
- +1,7 °C → +2,1 °C
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
Francuska: rizik 34 od 100, nizak.
Neke opasnosti su ovde jake, ali ocena uzima u obzir i koliko dobro se zemlja s njima nosi, pa je ukupni rizik nizak.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 7,4 od 10 | Rečna poplava | Visok | |
| 7,4 od 10 | Priobalna poplava | Visok |
Ocene INFORM idu od 0 do 10: što češće i jače opasnost udara i što više ljudi živi tamo dokle doseže, to je ocena viša.
Mapa opasnosti











Natural Earth Zemljotresi: koliko jako se tlo trese pri udaru čija je verovatnoća u 50 godina jedan prema deset. Izvor: GSHAP.
Nisu prikazani jer ih mapa cele zemlje ne može pokazati: rečne poplave, priobalne poplave.
Puls Zemlje, od 0 do 100. Raste sa brojem ljudi koje katastrofe trenutno ugrožavaju; 90 odgovara cunamiju iz 2004. godine.
Ukupna ocena se sastoji od pet delova; i svaki deo ide od 0 do 100: što je viši, to je veći rizik. Za 5 godina: za koliko se poena deo promenio, plus znači rast. Gde promene nema, izvor nema podatke za pet godina.
Koliko je jaka svaka pretnja, na skali indeksa rizika INFORM od 0 do 10.
| Ocena | Opasnost | Rizik | |
|---|---|---|---|
| 2,8 | Zemljotres | Nizak | |
| 2,5 | Cunami | Nizak | |
| 2,3 | Epidemije | Nizak | |
| 1,5 | Sukobi | Slab | |
| 0,9 | Suša | Slab | |
| 0,0 | Vetar tropskih ciklona | Slab |
Ocenu INFORM za epidemije ovde najviše podiže pokazatelj „bolesti koje prenose životinje” (4,0 od 10).
Sukobi nisu prirodna opasnost, ali INFORM ocenjuje oružane sukobe u zemlji i rizik od novih na istoj skali kao ostale pretnje.
El Ninjo, zagrevanje površine tropskog dela Tihog okeana, javlja se na svake dve do sedam godina i mesecima menja padavine i temperaturu u mnogim delovima sveta. El Ninjo je već počeo. Prema NOAA, biće jak ili veoma jak otprilike do marta, a trajaće otprilike do maja.
Šta su prošle epizode El Ninja donosile ovoj zemlji u istim mesecima godine:
„Više padavina nego obično” znači da su, u poređenju sa svim godinama merenja u ovoj zemlji, ovi meseci bili u trećini sa najviše padavina. Ako se gledaju sve godine, to se dešava jednom u tri godine.
Ovi redovi su prosek za zemlju. Proverili smo i okolinu svakog njenog grada: nijedna nije pokazala jasan znak koji se u proseku ne vidi.
Dve budućnosti: ako emisije nastave da rastu i ako prestanu da rastu. Napomena na kraju navodi scenarije iza njih.
+3,2 °C
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najtopliji mesec: toplije za oko 5,3 °C do 2080. ako emisije nastave da rastu.
-121 mm
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Najsuvlji mesec: oko 14 mm manje padavina do 2080. ako emisije nastave da rastu. U 2025. godini u proseku je u zemlji palo oko 1.140 mm, pa će do 2080. padavina biti manje za oko 11 % godišnje sume.
43%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Udeo teritorije na kojoj ljudi i poljoprivreda zahvataju veliki deo vode koju obnavljaju reke i podzemne vode, po slivovima WRI Aqueduct; danas 11%. WRI ocenjuje svaki sliv u celini, pa se udeo menja u skokovima, naviše ili naniže, kada veliki sliv pređe granicu visokog pritiska.
1,7%
2080. godine ako emisije nastave da rastu
Deo kopna pod najmanje 0,5 m vode pri rečnoj poplavi koja dolazi jednom u sto godina, iznad poplave koju donosi obična godina, u globalnom modelu WRI Aqueduct; danas 1,3%. Svaka projekcija je medijana njegovih pet klimatskih modela.
Klimatske zone zemlje
Klimatske zone ostaju uglavnom iste do 2080.
Ako emisije nastave da rastu: koliki deo zemlje će zauzimati svaka klimatska zona.
Klimatske zone po Kepen-Gajgerovoj klasifikaciji (Beck et al. 2023), danas i prema projekcijama klimatskih modela. Ukupna ocena zemlje prikazana gore ih ne uključuje.
Pri jakoj poplavi s mora, kakva se očekuje jednom u sto godina, sa morem na nivou koji se predviđa za 2080. godinu ako emisije nastave da rastu, i bez nasipa, voda bi mogla da prekrije deo kopna oko gradova ispod.

















Kopno pod vodom: deo kopna u krugu od 12 km od centra koji bi poplava s mora, kakva dolazi jednom u sto godina, 2080. godine prekrila slojem vode od najmanje 0,5 m ako emisije nastave da rastu (RCP8.5, medijana porasta nivoa mora, uz sleganje tla), bez nasipa. More, reke i jezera se ne računaju kao kopno. Model ne vodi olujni talas uz estuar ni u luku, pa lučki grad uzvodno može da ispadne prenisko, a u širokoj delti može da odnese vodu predaleko u unutrašnjost. Izvor: WRI Aqueduct Floods.
Porast u odnosu na period 1995-2014: regionalna procena za obalu zemlje (medijana IPCC AR6), a ne globalni prosek.
Projekcije iz otvorenih podataka: temperatura i padavine iz CMIP6 (NASA NEX-GDDP-CMIP6, medijana 5 modela, u odnosu na 1970-2000), pritisak na vodu iz WRI Aqueduct 4.0, poplave iz WRI Aqueduct Floods (reke: medijana njegovih 5 klimatskih modela; more: medijana porasta nivoa mora) i nivo mora iz IPCC AR6 (medijana). Temperatura i padavine su promene prosečnih uslova, a ne broj ekstremnih dana, i nijedna od ovih brojki nije nova ocena rizika za određeno mesto. Ako emisije nastave da rastu: SSP5-8.5 (za poplave RCP8.5). Ako emisije prestanu da rastu: SSP2-4.5 (za rečne poplave RCP4.5). Ako se emisije smanje: SSP1-2.6, samo za pritisak na vodu, putanja smanjenja koju računa WRI.
Gradovi su poređani po broju stanovnika prema proceni UN, od najvećeg. UN u nekim zemljama broji grad u njegovim granicama, a u drugima zajedno sa predgrađima; gradovi jedne aglomeracije stoje jedan za drugim. Na spisku su samo gradovi koji ovde imaju sopstvenu stranicu. Ispod imena su glavni rizici grada i poređenje sa 626 velikih gradova sveta.
Lion, Marselj i Lil ni po jednoj opasnosti ne spadaju u gornju četvrtinu velikih gradova sveta.
Podaci za zemlju su proseci: u vašem mestu rizik može biti veći ili manji. Pogledajte detalje za određenu adresu ili tačku.
Unesite adresu, grad ili poznato mesto i pogledajte rizik baš na toj tački.
Mesto među sličnim zemljama, od najbezbednije do najugroženije. Kliknite na zemlju da otvorite njenu stranicu.
8. mesto od 9, računajući od najbezbednije
21. mesto od 43, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
34. mesto od 64, računajući od najbezbednije · polovina grupe ima ocenu ispod 34
Uporedite sa bilo kojom drugom zemljom po svim rizicima i njihovoj promeni za 5 godina.
Svi pokazatelji od kojih su sastavljene ocene iznad. Vrednost je onakva kakvu izvor objavljuje; rizik je njena ocena od 0 do 100, više je gore; poslednje dve kolone porede tu ocenu sa tipičnom zemljom sveta i regiona.
Na primer, „Udeo obnovljive energije”: 16,2 % ukupne energije za 2021. godinu. To je rizik 83,2 od 100; zemlja na sredini svetske liste ima 75,3, pa je razlika u odnosu na svet +7,9.
Rizik najviše podižu: Udeo obnovljive energije (83,2); Udeo obnovljive električne energije (77,2); Rizik od rečnih poplava (74,0); najmanje: Pristup čistim gorivima (0,0); Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C (0,0); Udeo uglja u električnoj energiji (0,4).
Udeo obnovljive energije 16,2 % ukupne energije | 83,2 |
Udeo obnovljive električne energije 22,8 % ukupne proizvodnje | 77,2 |
Rizik od rečnih poplava 7,4 od 10 | 74,0 |
Potrošnja energije po stanovniku 3.185 kg ekvivalenta nafte po stanovniku | 69,3 |
Uvoz energije 47,1 % potrošnje energije | 47,1 |
Temperatura površine tla 16,6 °C Temperatura samog tla, onako kako je vide sateliti, u proseku za godinu. Na suncu se tlo zagreje više od vazduha, pa je vrednost obično iznad temperature vazduha iz vremenske prognoze. | 43,0 |
Emisije CO2 po stanovniku 4,00 t CO2e po stanovniku | 36,3 |
Indeks suše (SPEI) -0,78 (ispod 0: suvlje nego obično) | 31,3 |
Stepen-dani grejanja 2.454 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana ispod 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više grejanja. | 29,7 |
Energetska intenzivnost 2,83 MJ po dolaru BDP-a | 10,4 |
Zagađenje vazduha PM2,5 9,60 µg/m³ | 5,3 |
Stepen-dani hlađenja 194 stepen-dana Zbir za godinu: za koliko stepeni je prosečna temperatura svakog dana iznad 18 °C. Što je veći, zgradama je potrebno više hlađenja. | 4,6 |
Zaštita obale prirodnim staništima 98,5 od 100 | 1,5 |
Udeo uglja u električnoj energiji 0,36 % ukupne proizvodnje | 0,4 |
Dani sa toplotnim indeksom iznad 35 °C 0 dana | 0,0 |
Pristup čistim gorivima 100 % stanovništva | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Kapacitet brana (96,2); Urbana koncentracija (77,2); Projektovana promena podzemnih voda (74,4); najmanje: Asfaltirani putevi (0,0); Učešće u ekološkim sporazumima (0,0); Stanovništvo u sirotinjskim naseljima (0,0).
Kapacitet brana veoma visoka ranjivost Koliko vode po stanovniku mogu da zadrže akumulaciona jezera. | 96,2 |
Urbana koncentracija visoka ranjivost Koliko je stanovništvo skoncentrisano u nekoliko velikih gradova. | 77,2 |
Projektovana promena podzemnih voda visoka ranjivost Koliko će se promeniti zalihe podzemnih voda. | 74,4 |
Indeks proizvodnje hrane 94,0 (2014-2016 = 100) | 70,6 |
Projektovana promena prinosa žitarica visoka ranjivost Kako će klimatske promene uticati na prinose žitarica do sredine veka. | 67,6 |
Projektovana promena rasprostranjenosti bioma visoka ranjivost Koliko će se prirodne zone pomeriti usled klimatskih promena. | 67,1 |
Promena trajanja toplotnih talasa do sredine veka visoka ranjivost Koliko će dana duže trajati toplotni talasi do sredine veka. | 66,0 |
Šumska površina 32,5 % kopnene površine | 65,8 |
Projektovana promena vektorskih bolesti visoka ranjivost Koliko će se proširiti bolesti koje prenose komarci i krpelji. | 65,8 |
Zaštićena područja 36,7 % kopnene površine | 63,4 |
Koeficijent starosne zavisnosti visoka ranjivost Koliko dece i starijih dolazi na jednu osobu radnog uzrasta. | 60,6 |
Poljoprivredno zemljište 52,5 % kopnene površine | 60,5 |
Projektovana promena godišnjeg oticaja srednja ranjivost Koliko će se promeniti godišnji protok reka. | 58,6 |
Poljoprivredni kapacitet srednja ranjivost Koliko je poljoprivreda opremljena đubrivom, navodnjavanjem i mehanizacijom. | 57,5 |
Izdaci za zdravstvo po stanovniku srednja ranjivost Koliko se troši na zdravlje po stanovniku. | 57,0 |
Projektovani gubitak morske biodiverziteta srednja ranjivost Koliko morskih vrsta uz obalu može nestati do sredine veka. | 54,3 |
Ugrožene vrste sisara 13 vrsta | 49,2 |
Projektovana promena hidroenergije srednja ranjivost Kako će klimatske promene uticati na proizvodnju hidroelektrana. | 47,7 |
Pripremljenost za katastrofe niska ranjivost Planovi, upozorenja i službe za slučaj katastrofa. | 35,9 |
Zavisnost od prirodnog kapitala niska ranjivost Koliko privreda živi od šuma, rudnog bogatstva i drugih prirodnih resursa. | 32,3 |
Kvalitet trgovinske infrastrukture niska ranjivost Koliko su luke, putevi i skladišta pogodni za trgovinu. | 30,8 |
Rizik od zemljotresa 2,8 od 10 | 28,0 |
Rizik od cunamija 2,5 od 10 | 25,0 |
Ruralno stanovništvo niska ranjivost Koliki deo ljudi živi na selu. | 22,8 |
Zahvatanje slatke vode, uključujući reke iz susednih zemalja 21,4 % U odnosu na svu vodu kojom zemlja raspolaže, uključujući reke koje dolaze iz susednih zemalja. | 21,4 |
Zaštićena područja bioma veoma niska ranjivost Koliki deo prirodnih područja zemlje je zaštićen. | 17,0 |
Zavisnost od uvoza hrane veoma niska ranjivost Koliki deo hrane se kupuje u inostranstvu. | 16,3 |
Gubitak drvenog pokrivača 0,40 % površine šuma | 15,5 |
Vodna tela dobrog kvaliteta 85,3 % vodnih tela | 14,7 |
Projektovana promena stanovništva veoma niska ranjivost Koliko će porasti broj stanovnika do sredine veka. | 14,0 |
Stanovništvo ispod 5 metara nadmorske visine veoma niska ranjivost Koliki deo ljudi živi najviše 5 metara iznad nivoa mora. | 12,6 |
Projektovani uticaj porasta nivoa mora veoma niska ranjivost Koliko će porast nivoa mora pogoditi zemlju. | 12,2 |
Promena najjačih pljuskova do sredine veka veoma niska ranjivost ND-GAIN: kako se menja najveća količina padavina za pet uzastopnih dana do 2040-2070. u odnosu na 1960-1990. To je druga mera od površine rečnih poplava u projekciji iznad. | 11,3 |
Koeficijent zavisnosti od voda veoma niska ranjivost Koliki deo vode u zemlji dolazi iz inostranstva. | 5,2 |
Učešće poljoprivrede u BDP-u 1,30 % BDP-a | 3,0 |
Ekološki otisak veoma niska ranjivost Koliko prirodnih resursa zemlja troši u odnosu na ono što njena priroda obnovi. | 3,0 |
Projektovana smrtnost povezana sa klimom veoma niska ranjivost Koliko dodatnih smrtnih slučajeva mogu izazvati bolesti povezane s klimatskim promenama. | 3,0 |
Iscrpljivanje šuma 0,02 % BND-a | 0,1 |
Iscrpljivanje prirodnih resursa 0,03 % BND-a | 0,1 |
Pothranjenost dece veoma niska ranjivost Koliki deo dece ima telesnu težinu ispod normale. | 0,0 |
Stanovništvo u sirotinjskim naseljima veoma niska ranjivost Koliki deo gradskog stanovništva živi u sirotinjskim četvrtima. | 0,0 |
Učešće u ekološkim sporazumima veoma niska ranjivost U koliko međunarodnih ugovora o životnoj sredini zemlja učestvuje. | 0,0 |
Asfaltirani putevi veoma niska ranjivost Koliki deo puteva je asfaltiran. | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima (79,0); Izdaci za obrazovanje (74,0); Rast prihoda domaćinstava (65,5); najmanje: Upis u osnovnu školu (0,0); Pristup električnoj energiji (0,0); Pothranjenost (0,0).
Izbeglice i raseljena lica, uključujući one koje zemlja prima 7,9 od 10 | 79,0 |
Izdaci za obrazovanje 9,12 % javne potrošnje | 74,0 |
Rast prihoda domaćinstava -0,44 % godišnje | 65,5 |
Starenje stanovništva 22,5 % stanovništva | 59,2 |
Rast BDP-a 0,84 % godišnje | 57,4 |
Bolnički kreveti 5,65 na 1000 stanovnika | 57,0 |
Gustina naseljenosti 127 st./km² | 42,8 |
Udeo u dohotku najsiromašnijih 20 odsto 7,70 % svih prihoda | 35,1 |
Prekomerna težina kod odraslih 34,3 % odraslih | 30,7 |
Gini koeficijent 31,8 od 100 | 27,0 |
Stopa aktivnosti 74,0 % ljudi od 15 godina i starijih | 23,1 |
Stopa siromaštva (nacionalna) 15,6 % stanovništva | 20,7 |
Stopa nezaposlenosti 7,54 % radne snage | 20,5 |
Smrtnost od zaraznih bolesti 14,7 % svih smrtnih slučajeva | 20,3 |
Odnos polova na tržištu rada stopa aktivnosti žena: 86,4 % stope aktivnosti muškaraca | 17,9 |
Stopa fertiliteta 1,61 rođenje po ženi | 14,9 |
Korisnici interneta 88,7 % stanovništva | 11,7 |
Pristup sanitarnim uslovima 90,0 % stanovništva | 10,7 |
Bezbednost hrane 0,6 od 10 | 6,0 |
Očekivano trajanje života 83,0 godine | 5,2 |
Ekonomska i socijalna prava 4,77 od 5 (5 = najbolje) | 4,4 |
Zdravlje dece do 5 godina 0,3 od 10 | 3,0 |
Teške bolesti (HIV, tuberkuloza, malarija) 0,2 od 10 | 2,0 |
Zavisnost od pomoći 0,2 od 10 | 2,0 |
Devojčice i dečaci u školi 1,00 (1 = podjednako) | 0,8 |
Stopa smrtnosti dece do 5 godina 4,30 na 1000 živorođenih | 0,7 |
Bezbedna pijaća voda 99,7 % stanovništva | 0,3 |
Nedavni šokovi 0 od 10 | 0,0 |
Siromaštvo i razvijenost 0 od 10 | 0,0 |
Pothranjenost 2,50 % stanovništva | 0,0 |
Pristup električnoj energiji 100 % stanovništva | 0,0 |
Upis u osnovnu školu 103 % dece tog uzrasta, računajući i starije učenike | 0,0 |
Rizik najviše podižu: Izdaci za istraživanje i razvoj (65,7); Politička stabilnost (51,8); Žene u parlamentu (43,3); najmanje: Fizička infrastruktura (1,0); Pristup zdravstvenoj zaštiti (7,0); Naučni radovi (13,7).
Izdaci za istraživanje i razvoj 2,18 % BDP-a | 65,7 |
Politička stabilnost -0,09 na skali od -2,5 do +2,5 | 51,8 |
Žene u parlamentu 36,2 % mesta | 43,3 |
Smanjenje rizika od katastrofa 3,6 od 10 | 36,0 |
Prijave patenata 197 na milion stanovnika | 35,6 |
Vladavina prava 0,97 na skali od -2,5 do +2,5 | 30,6 |
Kvalitet regulative 0,99 na skali od -2,5 do +2,5 | 30,2 |
INFORM indeks upravljanja 3,0 od 10 | 30,0 |
Glas i odgovornost 1,16 na skali od -2,5 do +2,5 | 26,8 |
Efikasnost vlade 1,21 na skali od -2,5 do +2,5 | 25,8 |
Kontrola korupcije 1,24 na skali od -2,5 do +2,5 | 25,2 |
Komunikaciona infrastruktura 1,8 od 10 | 18,0 |
Naučni radovi 966 na milion stanovnika | 13,7 |
Pristup zdravstvenoj zaštiti 0,7 od 10 | 7,0 |
Fizička infrastruktura 0,1 od 10 | 1,0 |
Rizik najviše podižu: Obrazovanje (57,1); Lakoća poslovanja (42,8); Društvena nejednakost (41,8).
Obrazovanje srednja pripremljenost Koliko ljudi stiče visoko obrazovanje. | 57,1 |
Lakoća poslovanja srednja pripremljenost Koliko je lako pokrenuti i voditi posao. | 42,8 |
Društvena nejednakost srednja pripremljenost Koliko su prihodi ravnomerno raspoređeni; visoka spremnost znači male nejednakosti. | 41,8 |
IKT infrastruktura dobra pripremljenost Koliko su rasprostranjeni mobilna telefonija i internet. | 24,9 |
Inovativnost veoma dobra pripremljenost Koliko se u zemlji aktivno stvaraju izumi. | 4,9 |
Izvori: Svetska banka, indeks rizika INFORM i indeks ND-GAIN. Sami podaci potiču iz 2020-2026. godine; tabela iznad navodi godinu za svaki. Ocene su ponovo izračunate: novembar 2026.
O ovoj zemlji možete pitati i ChatGPT, Claude ili drugog AI asistenta i dobiti odgovore iz Criora podataka. Kako povezati asistenta
U jednom redu
Izvor: Criora (criora.com), na osnovu INFORM, ND-GAIN i Svetske banke
APA
Criora. (2026). Francuska: profil klimatskog rizika [Skup podataka]. Preuzeto 13. novembar 2026., sa https://criora.com/sr/atlas/FRA BibTeX
@misc{criora_atlas_FRA_2026,
author = {{Criora}},
title = {Francuska: profil klimatskog rizika},
year = {2026},
url = {https://criora.com/sr/atlas/FRA},
urldate = {2026-11-13}
} Ocene Criore su pod licencom CC BY 4.0. Pokazatelji svakog izvora ostaju pod uslovima tog izvora.
Besplatno i bez naloga. Vidžet nema skripte i prikazuje podatke sa ove stranice. Sačuvajte vezu ka izvoru.